Projekt plinovoda Sjeverni tok vrijedan 10,7 milijardi dolara mogao bi potaknuti političke razmirice između istočne i zapadne Europe. Naime, dok će izgradnja plinovoda koji će se protezati ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke omogućiti koristi zapadnoj Europi, politički lideri u središnjoj i istočnoj Europi strahuju da bi mogao dovesti do novog razdoblja ruske dominacije u bivšem sovjetskom bloku.

Te strahove potvrđuje i istraživanje švedskog ministarstva obrane koje je od raspada Sovjetskog Saveza pobrojalo čak 55 politički motivirana prekida isporuka ruskog plina istočnoeuropskim državama. S druge strane, politički dužnosnici EU projekt Sjeverni tok smatraju sredstvom za ujedinjenje Europe i poboljšanje zajedničke energetske sigurnosti.Europska komisija i europski parlament odobrenje za plinovod dali su 2000. godine, a svoj pristanak ponovno su potvrdili 2006. Međutim, politički dužnosnici u središnjoj i istočnoj Europi strahuju da će se dovršenjem plinovoda postati još ranjivije na ruske ucjene plinom. Ruski plin prolazi kroz istočnu Europu da bi opskrbljivao zapadnu Europu. Međutim, nastaje problem ako Rusija uskrati pristup plinu da bi pritisnula susjedne zemlje na istoku, što se osjeća u moćnijim i bogatijim zemljama zapadne Europe, gdje uzrokuje velike probleme i snažne proteste. To bi trebao promijeniti projekt Sjeverni tok koji će se protezati na preko 1200 kilometara ispod mora od ruskog Vyborga do Greifswalda u Njemačkoj i pritom zaobići bivše sovjetske i satelitske države i omogućiti Rusiji zasebnu liniju opskrbe plinom na zapad.Do sada je ruska upotreba plina kao oružja u vanjskoj politici bila ograničena na kratkoročne redukcije. No čak i kratkotrajni prekidi isporuka poput onoga u siječnju, zbog sukoba s Ukrajinom, osjetili su potrošači, ali i industrija diljem Europe. Potpisivanje sporazuma o gradnji plinovoda Južni tok s Rusijom za Sloveniju je ovih dana ponovno postalo upitno jer se već usklađenom tekstu sporazuma protivi Europska komisija. Naime, kako piše slovenski list Dnevnik, prema sporazumu bi tvrtku koja bi upravljala i bila vlasnik kraka plinovoda Južni tok koji bi prolazio kroz Sloveniju, vlasnički dijelili ruski Gazprom i slovenski Geoplin. No, to je u suprotnosti s pravilima EU i trećeg energetskog paketa koji je počeo vrijediti u rujnu. Naime, njime je određeno da infrastruktura za plin ne smije biti u vlasništvu poduzeća koje trguje tim energenton a zabranjuje se i kompanijama iz trećih država da budu vlasnici plinovoda u zemljama članicama EU, a što je slučaj s ruskom federacijom i Slovenijom, prenosi nadalje slovenski Dnevnik. Problem je u tome što EK jamstva Slovenije ne smatra dovoljnima da će pristup slovenskoj trasi plinovoda Južni tok koji će prolaziti teritorijem te zemlje biti dostupan i konkurentima ruskog Gazproma. Bugarska, Mađarska i Slovačka koje su također potpisale slične sporazume s ruskim Gazpromom to su učinile prije nego što je počeo vrijediti treći energetski paket, pa je jedino slovenski ugovor pod povećalom Bruxellesa.

Obilazak

Plinovod vrijedan 10,7 milijardi dolara
Projekt izgradnje plinovoda Sjeverni tok koji će se protezati na preko 1200 kilometara ispod mora od ruskog grada Vyborga pa sve do Greifswalda u Njemačkoj i pritom zaobići bivše sovjetske države omogućit će Rusiji zasebnu liniju opskrbe plinom u zapadnu Europu. Procjenjuje se da će gradnja stajati 10,7 milijardi dolara.