Sarajevski Energopetrol će po svemu sudeći ostati u većinskom vlasništvu Ine i Mola. Hrvatsko-mađarski konzorcij zadržat će kompaniju čak i u slučaju da do isteka ugovora o dokapitalizaciji 28. ožujka ne uspije investirati ugovorom predviđenih 75 milijuna eura u obnovu benzinskih crpki i modernizaciju kompanije. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine lani je odlučila pokrenuti postupak za raskid ugovora, tvrdeći da u dvije i pol godine Ina i Mol nisu investirali ni 10 posto predviđenog iznosa.

Povoljan ugovor
U Upravi sarajevske kompanije to su negirali, tvrdeći da su uložili znatno veći iznos te da su ih lokalne vlasti opstruirale otežući s izdvajanjem urbanističkih suglasnosti i građevinskih dozvola potrebnih za rekonstrukciju benzinskih crpki. Vlada, međutim, takva obrazloženja nije uvažavala pa je odlučeno da se pokrene postupak za raskid ugovora. No tada je kao “hladan tuš” stigla informacija kako vlada zapravo ne može raskinuti ugovor s hrvatsko-mađarskim investitorom. Naime, u ugovoru, koji sadrži više od sto stranica i koji vladini službenici očito nisu pažljivo pročitali, stoji kako danom uplate 75 milijuna eura za kupnju 67 posto udjela Energopetrola u procesu dokapitalizacije Ina i Mol postaju vlasnici dionica koje ne mogu izgubiti ni u slučaju raskida ugovora. Uz to klauzula ugovora kaže kako je u slučaju spora nadležno arbitražno tijelo Međunarodne trgovinske komore u Beču. Da stvar bude još gora, jedini instrument, bankovna garancija na iznos od 33 milijuna KM, koju bi vlada mogla aktivirati, njezini službenici su zagubili. Ugovor o dokapitalizaciji ističe 28. ožujka, a bankovna garancija 28. svibnja. Vlada sada pokušava ishoditi njezin produžetak. Direktor sarajevskog Energopetrola Franjo Božić diplomatski odgovara kako je “još rano govoriti o produžetku bankovne garancije”. Prigovarajući vladi FBiH kako ni ona nije izvršila svoje obveze preuzimanja sto prekobrojno zaposlenih, Uprava Energopetrola sve je snage bacila na rekonstrukciju što više crpki. U manje od godine dana otvoreno je čak devet obnovljenih objekata.

‘Nema konflikta’
Međutim, to ne znači da će ispuniti obveze investiranja. Direktor Agencije za privatizaciju Enes Ganić kaže da može nastati golema šteta za FBiH ako bankovno jamstvo i rok za ispunjenje obveza ne budu produženi jer tada konzorcij ne može investirati, a FBiH ga ne može kazniti. Za sljedeći tjedan najavljen je sastanak predstavnika Ine i Mola s premijerom FBiH Mustafom Mujezinovićem. Iz njegove izjave kako “vlada nije u konfliktu s Inom i Molom” te kako je konzorcij do sada “dosta uložio” može se iščitati kako će se umjesto raskida ići na produženje ugovora.