Evo zašto su klima-uređaji veliki ekološki problem

Autor: The New York Times , 10. rujan 2012. u 20:00

Nestanci struje tijekom srpnja zbog kojih su stotine milijuna Indijaca ostale u mraku samo su dodatno ojačale status klimatizacijskih uređaja kao jednog od najupornijih ekoloških problema današnjice.

Činjenica broj jedan: Gotovo svi svjetski gradovi u procvatu nalaze se u tropskim područjima te će do 2025. godine u njima živjeti oko milijardu novih potrošača. Kako raste temperatura, a i broj ljudi na svijetu, klimatizacijski uređaji koristit će se sve više i više. Činjenica broj dva: Klimatizacijski uređaji troše jako puno električne energije, a rashlađivači koji se u njima nalaze pridonose emisijama koje utječu na globalno zatopljenje. Činjenica broj tri: Prema brojnim istraživanjima opće zdravlje i produktivnost se poboljšavaju ako se za vrijeme velikih vrućina prostorije rashlađuju.Kada zbrojite sve te činjenice teško je izbjeći zaključak da su nam danas klimatizacijski uređaji itekako potrebni želimo li uspjeh i boljitak. No ako će svi ti stanovnici gradova upotrebljavati klimatizacijske uređaje onako kako to čine Amerikanci, život će nam se pretvoriti u niz nestanaka struje popraćen katastrofalnim emisijama plinova koje pogoršavaju globalno zatopljenje. “Posao s klimatizacijskim uređajima uvelike je pridonio gospodarskom razvoju Singapura, kao i ostalih gospodarstava u razvoju”, kaže Pawel Wargocki, stručnjak za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima pri Međunarodnom centru za energiju u zatvorenim prostorima i okoliš pri Tehničkom sveučilištu Danske. Dodaje: “Tempo kojim trenutno idemo vrlo je opasan”. Samo je 11 posto kućanstava u Brazilu i 2 posto u Indiji 2007. godine posjedovalo klimatizacijski uređaj, u odnosu na njih 87 posto u Sjedinjenim Američkim Državama, koje imaju umjereniju klimu, kaže Michael Sivak, profesor pri Sveučilištu Michigana. “Trenutna energetska potražnja još ne odražava ono što će se početi događati kada te države budu imale više novca, pa si veći broj osoba bude u mogućnosti priuštiti klimatizaciju.”

Prema njegovoj procjeni tada bi energetske potrebe Mumbaija, samo kada je riječ o rashlađivanju mogle dosegnuti čak jednu četvrtinu ukupne energetske potražnje SAD-a, što ga, po vlastitom priznanju, “poprilično plaši”.Nestanci električne energije u Indiji gotovo su sigurno bili povezani s porastom broja klimatizacijskih uređaja, tvrde stručnjaci, iako je neposredni krivac bila mreža koja nije pravodobno i ispravno uravnotežila opskrbu s potražnjom. “Rashladni sustavi u Indiji su postali pravi hit”, kaže Rajendra Shende, predsjednik ustanove Terre Policy Center u indijskom gradu Pune. Dodaje kako trgovci automobilima u Indiji ne naglašavaju koju brzinu automobil postiže na sto metara već brzinu hlađenja rashladnog uređaja. Znanstvenici se velikom mukom trude izumiti učinkovitije rashladne uređaje i bolje rashladne plinove s ciljem smanjenja potrošnje električne energije, kao i štetnih emisija. No zasad je pozitivne učinke svih tehnoloških unapređenja osujetio upravo rast potražnje. Prema istraživanju profesora Shinici Tanabea s tokijskog Sveučilišta Waseda zaposlenici bez ikakvih problema podnose slabije osvjetljenje, dok je svaki stupanj porasta temperature iznad 25 stupnjeva Celzijevih zaslužan za smanjenje produktivnosti od dva posto. A to u jednom danu znači 30 minuta manje rada. I u nekim drugim istraživanjima otkriveno je kako se kod uredske temperature između 28 i 30 stupnjeva povećava broj simptoma kao što su glavobolja, pospanost i poteškoće pri koncentraciji, čime se može objasniti i pad produktivnosti.Neke studije iz Singapura pokazuju da je hladnije bolje kad je riječ o radu u uredu, kaže Wargocki, trenutno gost predavač na Singapurskom državnom sveučilištu. Iako stanovnicima Singapura pri temperaturi između 20 i 24 stupnja nije ni vruće, ni hladno, iz istraživanja je jasno da se radna učinkovitost povećava ako je temperatura niža od 22 stupnja. “Velik je problem ako građevine u tropskim predjelima moramo hladiti do te mjere”, smatra on.

Nadalje, u izvještaju ustanove McKinsey Global Initiative predviđa se kako će jedna milijarda stanovnika gradova “do 2025. godine postati dijelom globalnog sloja potrošača”. A za većinu njih klimatizacijski uređaj vjerojatno će biti među prvim stvarima koje će si priuštiti s obzirom da se gotovo svi gradovi s potencijalno najvećim potrebama po pitanju rashlađivanja, prema Sivakovom istraživanju, nalaze na području tople i vruće klime. Ti gradovi su sljedeći: Chennai u Indiji, Bangkok, Manila, Jakarta u Indoneziji, Karachi u Pakistanu, Lagos u Nigeriji te Rio de Janeiro. U brojnim zemljama u razvoju prodaja klimatizacijskih uređaja već bilježi dvoznamenkasti godišnji porast.Znanstvenici kažu kako nam je najbolja nada za spas prilagodba očekivanja i ponašanja vezanih uz klimatizaciju. Građevinski inženjeri trebali bi pojačati protok zraka u građevinama u toplim predjelima, čime bi se postiglo ugodnije radno okruženje. Također, radnici bi ljeti trebali nositi prozračniju i širu odjeću, umjesto vesti koje sada nose ne bi li se zaštitili od prehladnog zraka. Arhitekti bi trebali početi dizajnirati uredske prostore od materijala koji provode manje topline i s prozorima koji se mogu otvoriti. Stan Cox, autor knjige “Losing Our Cool” predlaže povratak rashlađivanju samo onih prostora kojima se zaposlenici uistinu služe. Također vjeruje da bi se ljudi mogli prilagoditi toplijim radnim uvjetima. “Temperatura koju većina Amerikanaca smatra ugodnom tijekom ljeta, 21 stupanj, Europljanima nije nimalo ugodna, njima je to prehladno”, navodi Sivak, koji smatra kako su Europljani, zbog veće osviještenosti glede ekoloških problema skloniji zimi nositi dodatni džemper ili ljeti podnijeti malo više vrućine. Nažalost, dodaje Tanabe, brojni gradovi u tropskim područjima kao da se povode za američkim primjerom, pa misle što hladnije, to bolje.

Elisabeth Rosenthal

Komentari (1)
Pogledajte sve

Ne slažem se sa činjenicom da su klima uređaji glavni za nestanak struje. Istina je da je za njihov rad potrebna električna energija, ali smatram da klime nisu uzrok problema. Klima uređaje treba znati koristiti i rukovoditi se s njima, ne pretjerivati u temperaturama i pravilno i pravodobno ju održavati. A vezano za produktivnost rada, ona će se smanjiti ako je primjerice temperatura u uredu +30, a klima uređaj je taj koji će temperaturu prostorije dovesti na ugodnu i odgovarajuću za rad.

New Report

Close