EU i dalje bez ministra ekonomije

Autor: Silvije Tomašević , 13. siječanj 2010. u 22:00

Osnivanje povjereništva za ekonomiju, sankcije članicama koje se ne pridržavaju maastrichtskih kriterija, pa i odustajanje od njih neke su od ideja članica

S mnogo planova i različitih pogleda na buduću Europsku uniju započelo je španjolsko šestomjesečno predsjedanje. Osnovni planovi odnose se, dakako, na ekonomsko stanje, a predsjedajući EU, španjolski premijer José Luis Rodriguez Zapatero, najavio je mogućnost stvaranja europske ekonomske vlade, odnosno posebno visoko povjereništvo za ekonomska pitanja koje bi imalo mogućnost uvoditi sankcije članicama koje se ne pridržavaju dogovorenog plana. No prijedlozi i protuprijedlozi su za sada samo isprobavanje unutarnjih europskih snaga, pa dok se ne predstavi pravi plan pred Europskim parlamentom 26. siječnja, teško je kazati čija će opcija proći.

Uvođenje euroobveznica
Trojica glavnih predstavnika EU, Zapatero kao predsjedajući, zatim stalni predsjednik EU Herman Van Rompuy, te predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, pozvali su, na zajedničkoj konferenciji za novinare, 27 zemalja članica da pojačaju suradnju u njihovim ekonomskim politikama kako bi se bolje sučelili s ekonomskom krizom. “Glavni cilj je ojačati EU i ići prema ekonomskom jedinstvu Europe”, kazao je Zapatero, koji u želji da se stvori “homogena ekonomska politika” predlaže uspostavljanje “ekonomske vlade”. Van Rompuy drži kako je potreban zajednički napor svih 27 zemalja za izlazak iz krize, a ovo je “pravi trenutak” za koordiniranje ekonomskim mjerama. Za veću koordinaciju u ekonomiji zalaže se i Barroso jer “ne možemo nastaviti dosadašnjim načinom”. Ipak ni Barroso ni Van Rompuy nisu poduprijeli Zapaterov prijedlog o stvaranju “europske ekonomske vlade”. Novi europski povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Olli Rehn drži kako je potrebno upotrijebiti sve moguće instrumente za financiranje ulaganja i rasta ekonomije. Ne protivi se ni uvođenju euroobveznica. “Ako će novac biti uložen u infrastrukturu, telekomunikacije itd., za njihovo prikupljanje moguće je upotrijebiti i euroobveznice”, izjavio je Renh. Uvođenje euroobveznica se više puta raspravljalo, posebno je na njima inzistirao talijanski ministar ekonomije Giulio Tremonti, no to je odbijala Njemačka. Rehn ne odbacuje ideju o uspostavljanju visokog povjerenstva za ekonomiju, odnosno podupire stvaranje tijela za praćenje i nadziranje ekonomskih kretanja (European Systemic Risk board i European Supervisory Authorities) koja bi bila operativna prije jeseni 2010. godine. “Postoji praznina u sustavnom nadzoru ekonomskih rizika koji treba ispuniti”, rekao je Rehn pred parlamentarnom ekonomskom komisijom. S druge strane Španjolska će predstaviti ekonomski plan održivoga ekonomskog razvoja, a želi pokrenuti mehanizam sankcija za članice koje se ne pridržavaju maastichtskih kriterija, odnosno maksimalno dopuštenog deficita državnog proračuna članica od tri posto. Tu je ideju u startu sasjekla Njemačka, čiji ministar ekonomije Rainer Bruderle drži kako je prije uvođenja takvog mehanizma potrebno doći do plana europskoga ekonomskog razvitka temeljenog na realnim mogućnostima. Nakon njemačkog odbacivanja ideje o sankcijama Španjolska je odustala od svog prijedloga i neće ga iznijeti na sastanku u Bruxellesu. Njemačka upozorava i glede osnivanja visokog povjerenstva za ekonomska pitanja. Naime, kada god se prijašnjih godina govorilo o mogućem uvođenju neke “europske ekonomske vlade”, u članicama je rastao protueuropski osjećaj. Njemačka kancelarka Angela Merkel i španjolski premijer Zapatero nisu razgovarali o tom pitanju, ali španjolska ministrica vanjskih poslova Elena Salgado ide za dva dana u Berlin gdje će razgovarati o ekonomskim prijedlozima španjolske vlade.

Odustajanje od Maastrichta
Jedan od prijedloga koji su se čuli ovih dana u više zemalja je i odustajanje od parametara iz Maastrichta, posebno onog o neprekoračenju granice od 3% deficita proračuna u odnosu na bruto domaći proizvod. U Italiji će deficit u odnosu na BDP u 2009. iznositi čak 5%, u Njemačkoj iznosi 3,2%, dok je u Grčkoj čak 12,7%. Hoće li se prijedlozi prihvatiti, znat će se kada će se predstaviti konačan ekonomski plan Europske unije.

Tržište rada

Bez posla gotovo 23 milijuna Europljana
Prema podacima europskog Eurostata, u studenome 2009. u 16 zemalja eurozone nezaposlenost je iznosila 10%, što je najviše od kolovoza 1998. godine. U EU 27 u studenom je bilo nezaposleno 22,9 milijuna ljudi, a u 16 zemalja eurozone 15,7 milijuna. To je 4,9 milijuna u EU i 3 milijuna u eurozoni više u odnosu na 2008. Nezaposlenih u Italiji je ispod europskog prosjeka i iznosi 8,3%.

Komentirajte prvi

New Report

Close