Dijeli se slovenski Geoplin, država dobiva plinovod, a Petrol trgovački dio

Autor: Poslovni dnevnik , 30. rujan 2014. u 22:00
I Petrol bi mogao dobiti nove vlasnike

Kompanija za transport i trgovanje prirodnim plinom mijenja vlasničku strukturu.

Geoplin, slovenska kompanija za trgovinu i transport prirodnog plina, za nekoliko mjeseci odvojit će se od svoje infrastrukturne tvrtke Plinovodi.

Prema planu, kojeg navodi list Finance, država će dobiti infrastrukturu, odnosno Plinovode, a Petrol trgovački dio kompanije, Geoplin. Trenutno je u tijeku procjena vrijednosti Geoplina i Plinovoda koji su u njegovom potpunom vlasništvu, potvrdio je Slovenski državni holding (SDH), koji upravlja državnom imovinom. Da bi se plan proveo do kraja slovenski parlament mora usvojiti strategiju upravljanja investicijama. Prvi plan je bio da vlasnici Geoplina postanu izravni vlasnici Plinovoda. Geoplin i Plinovod postale bi povezane tvrtke, a vlasnici bi dobili udjel u vlasništvu Plinovoda onakav kakav sada imaju u Geoplinu.

Najveći dioničar Geoplina s gotovo 40 posto je slovenska država, 32 posto posjeduje Petrol, 7,5 posto Salnal (Grupa Triglav), a 7,1 tvrtka Ekopur, koja je u vlasništvu njemačke energetske tvrtke E.ON. Druga mogućnost je da Petrol otkupi udjele drugih vlasnika. Na prodaju bi trebali biti udjeli Salnala i Ekopura, što znači da bi se udjel Petrola u Geoplinu povećao na 46,6 posto, a zatim bi uslijedila podjela. Procjenjuje se da bi Triglav za svoj udjel u Geoplina tražio 25 milijuna eura. To znači da cijeli Geoplin, zajedno s trgovačim i infrastrukturnim dijelom vrijedi 333 milijuna eura. Petrol bi inače, kao trgovac energentima, uskoro mogao dobiti nove vlasnike. Do kraja listopada, naime, Istrabenz i Gorenjska banka namjeravaju prodati svoje udjele od osam posto vlasništva u tvrtki.

Ako budu zadovoljni s ponuđenom cijenom, dionice bi mogli preuzeti NLB i NKBM. Tvrtka Plinovod, koja bi nakon podjele ostala u vlasništvu slovenske države, upravo je udvostručila kapacitet svog glavnog plinovoda. Ali, u svjetlu očekivane gradnje ruskog plinovoda Južni tok, u koji je Slovenija uključena, pojavljuje se pitanje hoće li ta država imati previše praznih kapaciteta, a time i skuplji plin. Inače, u svibnju su hrvatski Plinacro i Plinovodi potpisali pismo namjere o razvoju interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Slovenije. 

Komentirajte prvi

New Report

Close