Borba hrane i goriva

Autor: The New York Times , 17. travanj 2011. u 22:00

Iskorištavanje usjeva za biogorivo uzrokovat će nestašice hrane

Kako nove sile, kao što je Kina, tragaju za novim izvorima pogonske energije za automobile i industriju, sve se više usjeva pretvara u biogorivo, a u tome prednjače kasava, kukuruz, šećer i palmino ulje.

Cijene hrane rastu sve brže pa mnogi stručnjaci upozoravaju da bi trebalo usporiti s razvojem “zelenog goriva” jer smatraju da bi spoj ambicioznih planova za razvoja biogoriva i osrednje žetve vodećih kultura mogao dovesti do još većeg rasta cijena, gladi i političke nestabilnosti. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, njihov je indeks cijena hrane trenutno najviši u posljednjih 20 godina koliko organizacija i postoji. Cijene su samo od listopada prošle godine do siječnja ove godine porasle za 15 posto, “zbog čega je vrlo izgledno da je 44 milijuna stanovnika siromašnijih zemalja gurnuto u teško siromaštvo”, stoji u izvješću Svjetske banke.Zbog rasta cijena hrane u posljednjih su nekoliko mjeseci u brojnim siromašnim zemljama izbili politički nemiri i pobune, uključujući Alžir, Egipat i Bangladeš, gdje se krajnje siromašno stanovništvo prehranjuje palminim uljem, inače čestim sastojkom biogoriva. U drugoj polovici 2010. godine cijena kukuruza naglo je porasla, u Sjedinjenim Američkim Državama čak 73 posto, a u izvješću UNova Svjetskog programa za hranu stoji da je do toga vjerojatno došlo jer se američki kukuruz sve više koristi u proizvodnji bioetanola. “U Kini se koriste kasavom kao biogorivom, u Europi sjemenjem repice, a u drugim zemljama šećernom trskom, što je potpuno izmijenilo krivulje potražnje”, kaže Timothy Searchinger, znanstvenik sa Sveučilišta Princeton. “Zbog biogoriva cijene će i dalje rasti, a tržišta se zatvarati.” Američki je Kongres izglasao zakon prema kojemu se do 2022. godine uporaba biogoriva mora povećati na 36 milijardi galona godišnje. Europska unija je, pak, odredila da do 2020. godine 10 posto goriva za prijevoz mora biti biološkog porijekla.

Program razvoja biogoriva prihvatile su i Kina, Indija, Indonezija i Tajland. No, na cijenu hrane utječu i mnogi drugi čimbenici, poput visokih cijena nafte i nepovoljnih vremenskih uvjeta. “Radi se o složenom problemu i nije pametno olako se razbacivati izjavama da je biogorivo loše ili dobro”, kaže Olivier Dubois, stručnjak za biološku energiju iz Organizacije za hranu i poljoprivredu, čije se sjedište nalazi u Rimu. “Međutim, u tom pogledu biogoriva zasigurno igraju važnu ulogu.” Dubois i drugi stručnjaci za hranu tvrde da bi svaka država trebala revidirali politiku uporabe biogoriva i obustaviti je u kriznim vremenima nestašice hrane i previsokih cijena. “Svakoj politici na prvom mjestu treba biti hrana”, kaže Hans Timmer, ravnatelj Skupine za mogućnosti razvoja pri Svjetskoj banci. “Problem nastaje kad se politika o uporabi biogoriva stvara bez obzira na cijene druge robe.” Kad su Kinezi prije deset godina odlučili da će bioetanol proizvoditi od kukuruza, njihov je pothvat doveo do nestašice i porasta cijena hrane. Godine 2007. tamošnja je vlada zabranila uporabu žitarica u proizvodnji biogoriva, a otad su kineski znanstvenici usavršili postupak proizvodnje goriva od kasave. Iako se njome hrane u Africi, kasava nije uobičajena namirnica u Aziji pa su Kinezi zaključili da proizvodnja goriva od kasave neće utjecati na cijene hrane, barem ne na one domaće. No, dalekosežne posljedice itekako su izgledne. S obzirom na to da se njome uglavnom hrane životinje, potražnja za kasavom radi proizvodnje biogoriva mogla bi utjecati na cijenu mesa.

Usto, poljoprivrednici bi se mogli okrenuti uzgajanju kasave te prestati uzgajati rižu i povrće. Ako se Kina okrene Africi kao izvoru kasave, mogla bi ugroziti temeljnu namirnicu tog kontinenta iako bi izvoz kasave Kini bila itekako dobra poslovna prilika. “Kasava je sve unosnija kultura”, kaže Harris. “Malo je obradive zemlje pa se više uroda daje u izvoz za gorivo, a manje za prehranu.” Kineska potražnja za kasavom utjecala je na prozivodnju biogoriva u drugim zemljama. Naime, na Filipinima i u Kambodži obustavljenja je gradnja postrojenja za proizvodnju bioetanola jer je cijena gomolja znatno porasla. Nadalje, proizvodnja biogoriva u bogatijim zemljama poprilično je utjecala na urode. Gotovo 40 posto kukuruza uzgojenog u Americi odlazi na proizvodnju goriva. Cijene kukuruza na Trgovačkoj burzi u Chicagu od lipnja do prosinca 2010. godine porasle su za čak 73 posto. Takav porast cijena neminovno će izazvati dalekosežan domino učinak, tvrde stručnjaci za prehranu. Samo je lani cijena kukuruza u Ruandi porasla za 19 posto. Više cijene znače da će skupine poput Svjetskog programa za hranu moći otkupiti manje hrane za gladne diljem svijeta. “Moramo shvatiti da proizvodnja energije istiskuje proizvodnju hrane”, kaže Olivier Dubois, stručnjak iz Organizacije za hranu i poljoprivredu. “To je sad već neizbježna stvar.”

Elisabeth Rosenthal

Komentirajte prvi

New Report

Close