Više od 40 vodećih njemačkih menadžera i druge poznate osobe iz javnog života u Njemačkoj traže od kancelarke Angele Merkel da odustane od namjera uvođenja poreza na energiju. Vodeći biznismeni Njemačke zalažu se i za produžetak rada u pogonima njemačkih nuklearki. U nekoliko njemačkih medija objavljen je “energetsko-politički apel” u obliku oglasa na cijeloj stranici dnevnih novina i tjednika.

Tako je u tjedniku “Handelsblatt” tiskan oglas koji među ostalim zahtijeva da se u energetsku politiku budućnosti mora uključiti i energija dobivena iz atomskih centrala. Prijevremeno isključenje postojećih nuklearki uništilo bi “kapital koji se mjeri u milijardama, a štetilo bi i okolišu, nacionalnom gospodarstvu i ljudima u Njemačkoj”, navodi se u oglasu. Potpisnici apela vrlo su kritični i oko “politike njemačke vlade, koja se oslanja na sanaciju proračuna iz prihoda od novih poreza na energiju, jer takav korak blokira potrebne investicije u budućnost”. Kao primjer navodi se porez na energiju dobivenu iz nuklearnih elektrana i ekološki porez koji je također u porastu. Oglas nosi naslov “Hrabrost i realizam za njemačku energetsku budućnost”, a iza njega, između ostalih, stoje šef Deutsche Banke Josef Ackermann, direktor njemačkih željeznica Rüdiger Grube, šef kemijske kompanije BASF Jurgen Hambrecht, direktor E.ON-a Johannes Teyssen, ali i bivši socijaldemokratski ministri Otto Schilly i Wolfgang Clement te menadžer njemačke nogometne reprezentacije Oliver Bierhoff. Oglas se pojavio u medijima u vrijeme kada se njemačka savezna vlada nalazi u završnoj fazi sveobuhvatnog energetskog koncepta i neposredno prije donošenja odluke o novom porezu na atomsku energiju te ukidanjem povlaštenih pozicija industrijske branše koje u proizvodnji intenzivno koriste energiju. Njemačka vlada do 1. rujna želi oko tih pitanja stvoriti jasne polazne pozicije, kako za porez na energiju tako i za plaćanja koja stižu od energetskih kompanija. Krajem rujna predstoji odluka o budućem tzv. “energetskom miksu” (dobivanju energije iz različitih izvora) kao i odluka o vremenskom trajanju pogona njemačkih nuklearki. Trenutno se vlada pridržava odluke od lipnja u kojoj je rečeno da se do daljnjeg ostaje pri nuklearnom porezu od kojeg bi od 2011. država trebala ostvariti godišnje prihode od 2,3 milijarde eura. To je i važna stavka vladinih mjera štednje. Ako se vlada odluči protiv nuklearnog poreza, energetske kompanije bi zauzvrat polovicu svojih dodatnih prihoda za produženje pogona nuklearki doznačili državi. Merkel je spremna i za druge oblike poreza. “Ako bi kancelarka odustala od poreza na energiju dobivenu iz atomskih centrala, to bi značilo da je pokleknula pred atomskom industrijom”, upozoravaju iz organizacije Greenpeace.