Bespilotne letjelice kao novo tržište

Autor: The New York Times , 04. ožujak 2012. u 22:00

Karijera Daniela Gáratea nedavno se srušila na zemlju. Nakon što je policija upozorila agente za prodaju nekretnina da ne smiju unajmljivati fotografe poput Gáratea, koji je pomoću bespilotne letjelice pokušao snimiti videozapise iz zraka u svrhu prodaje jednog luksuznog imanja. Letenje bespilotnih letjelica u komercijalne svrhe, kako su rekli iz policije, krši savezne zakone o zrakoplovstvu.

Međutim, Gárate će uskoro nastaviti s poslom. Naime, prema novome saveznom zakonu, koji je predsjednik Obama potpisao 16. veljače, Savezna administracija za zrakoplovstvo mora dopustiti korištenje bespilotnih letjelica u komercijalne svrhe, od prodaje nekretnina i oprašivanja usjeva do praćenja izljeva nafte i kretanja divljih životinja, pa čak i za snimanje hollywoodskih filmova. Mjesna će policija i hitna služba također moći slobodnije upotrebljavati vlastite letjelice. No dok tvrtke i proizvođači letjelica slave zbog otvaranja neba bespilotnim napravama, zakon je pobudio zabrinutost oko detalja koji bi se iz letjelica mogli vidjeti te što će se s tim podacima učiniti. Povuklo se i pitanje sigurnosti zbog mogućnosti sudara letjelica u zraku. Američki sudovi načelo dozvoljavaju nadzor privatnih posjeda iz javnog zračnog prostora, no stručnjaci za zakone o privatnosti očekuju da će se zbog sve veće prisutnosti bespilotnih letjelica Amerikanci zapitati do koje im mjere taj nadzor odgovara. “S obzirom na današnju situaciju sa zakonima o zaštiti privatnosti, ne možete privatnost očekivati dok ste u javnom prostoru niti igdje drugdje gdje ste vidljivi s javno dostupne točke gledišta”, kaže Ryan Calo, voditelj odjela za privatnost i robotiku pri Centru za internet i društvo Sveučilišta Stanford u Kaliforniji. “Ne mislim da ta doktrina ima smisla i smatram da će uslijed povećane dostupnosti bespilotnih letjelica zakonodavci, sudovi i javnost konačno shvatiti zašto je to tako.” Izvjesno je da će se pojaviti određena pitanja. Može li letjelica koja prelijeće iznad nečije kuće osjetiti toplinu svjetiljke koja se koristi za uzgajanje marihuane? Može li izvana uslikati nečije požarne stepenice na trećem katu? Mogu li se fotografije koje se uslikaju pomoću bespilotnih letjelica prodati trećoj strani i koliko ih dugo smiju zadržati? Zagovornici uporabe bespilotnih letjelica smatraju da je zabrinutost oko zaštite privatnosti prenapuhana. Randy McDaniel, zamjenik načelnika policije u okrugu Montgomery u Conroeu u Teksasu, čija je agencija kupila bespilotnu letjelicu radi policijskih aktivnosti, smatra da je zabrinutost oko nadzora nepotrebna. “Nećemo mi nikoga špijunirati”, kaže. “Zanimaju nas krivični elementi.”

McDaniel kaže da se njegov tim specijalaca letjelicom može koristiti radi izvidnice, upravljanja prometom nakon velike nesreće ili traganja za nestalima. Unatoč svemu, Američki savez za građanske slobode i druge skupine za zaštitu prava građana traže nove mjere zaštite protiv onoga što je savez nazvao “mogućim rutinskim zračnim nadzorom života u Americi”. Administracija također do 30. rujna 2015. mora omogućiti “sigurno uključenje” svih vrsta letjelica u američki zračni prostor, pa tako i onih u komercijalne svrhe. Usto, mora osmisliti program za izdavanje certifikata za upravljanje letjelicama i svladavanje sigurnosnih mjera. Novi zakon, koji je dio šireg zakona o financiranju Savezne administracije za zrakoplovstvo, izglasan je nakon upornog lobiranja proizvođača letjelica i mogućih kupaca. Agencija vjerojatno neće razvijati program zaštite privatnosti vezano za upravljanje bespilotnih letjelica. Iako je savezni zakon dosad branio uporabu bespilotnih letjelica osim u rekreativne svrhe i iznimke unutar rada policije, administracija je, prema riječima glasnogovornice, dosad izdavala samo upozorenja, a ne kazne za nezakonitu uporabu letjelica. Vrijednost tržišta letjelica procjenjuje se na 5,9 milijardi dolara, a prema podacima o poslovanju, očekuje se da će se u sljedećih 10 godina vrijednost udvostručiti. Letjelice mogu stajati i po nekoliko milijuna dolara, ali ima ih i po cijeni od 300 dolara, kojima možete upravljati pomoću iPhonea. Policijska postaja okruga Montgomery u Teksasu svoju je letjelicu tešku 22 kilograma kupila od tvrtke Vanguard Defense Industries, koju je osnovao Michael Buscher. Buscher je izrađivao bespilotne letjelice za američku vojsku. Jednu je letjelicu prodao za 300.000 dolara, što je tek djelić cijene koliko bi platili za helikopter. Patrick Egan, predstavnik malih tvrtki u Udruženju za daljinsku zračnu fotografiju iz Kalifornije, jedva čeka 2015., kad će novi zakon biti primjenjiv. Do 2007., kad je savezna agencija počela upozoravati na nerekreativnu uporabu letjelica, zarađivao je 2000 dolara dnevno fotografirajući usjeve za poljoprivrednike. “Poljoprivrednici jedva čekaju da ovaj zakon dođe na snagu”, kaže. Gárate kaže da mu je lani prišao paparazzo koji je pomoću bespilotne letjelice htio snimiti videozapis vjenčanja Kim Kardashian, ali on je ponudu odbio.

Nick Wingfield i Somini Sengupta

Komentirajte prvi

New Report

Close