Izgradnjom autoceste na koridoru Vc, koji će preko Doboja, Zenice, Sarajeva i Mostara povezivati Osijek i Ploče, Republika Srpska gradi autocestu na tzv. paralelnom koridoru čija bi sjeverna povezna točka, u konačnici, bila na autocesta Zagreb – Beograd, kod Okučana, a južna na autocesti Zagreb – Dubrovnik kod Splita.

Povezivanje kroz BiH
Dionica autoceste od Banje Luke do Laktaša već je izgrađena, a do kraja sljedeće godine trebala bi biti završena i dionica do Gradiške, odnosno granice s Hrvatskom. Kada bude dovršena, dionica autoceste Banja Luka – Gradiška bit će udio Vlade RS u budućoj mreži autocesta u tom entitetu, koje će, temeljem koncesijskog ugovora koji bi uskoro trebao biti potpisan, graditi konzorcij na čelu s austrijskom kompanijom Strabag. Do 2015. godine planirana je izgradnja ukupno 430 kilometara autocesta, a vrijednost posla procjenjuje se na 3 milijarde eura. Među tim autocestama je i Banja Luka – Split, čiju će dionicu do Kupresa, odnosno Glamoča graditi Strabag. Za gradnju te autoceste zainteresirana je i Republika Hrvatska, ali i vlasti u Hercegbosanskoj županiji, u Federaciji BiH. “Imali smo više sastanaka s dužnosnicima Hrvatskih cesta i hrvatske Vlade. Oni su posebno zainteresirani za autocestu Banja Luka – Split koja bi se vezala i za koridor X ili za autocestu Beograd – Zagreb. U skladu s tim, već je dogovorena gradnja mosta preko Save, u čemu će jednako sudjelovati Vlada Republike Srpske i Vlada Hrvatske, s tim da će devet kilometara od mosta ka koridoru X Hrvatska sama financirati kreditima ili međunarodnim sredstvima”, izjavio je direktor poduzeća Putevi RS Mladen Lazendić. On naglašava da je izgradnja mreže autocesta Republike Srpske usko vezana uz koridor Vc, ali bi dionica Banja Luka – Split mogla biti završena prije koridora Vc. Dionica autoceste od Okučana preko Banje Luke, te Glamoča, odnosno Kupresa, do granice s Hrvatskom kod Kamenskog bila bi duga 234 kilometra. Za preostalih 30 kilometara dionice od graničnog prijelaza Kamensko do Splita hrvatska Vlada još nije službeno iskazala interes, no pretpostavlja se kako će to uskoro učiniti. U Vladi Hercegbosanske županije u Livnu saznajemo kako su već izradili glavno idejno rješenje trase autoceste prema Splitu, kroz tu županiju, te da je u tijeku izrada prostornog plana. “Dužina trase autoceste kroz HB županiju je 80 kilometara, a vrijednost izgradnje procijenjena je na 700 milijuna do milijardu KM, ovisno o tome bi li autocesta izlazila na prijelaz Kamensko ili bi išla prema Sinju, za što bi trebalo izgraditi tunel dužine 4 kilometra”, kaže pomoćnik ministra za promet i veze u Vladi Hercegbosanske županije Ivica Kuliš. Prema jednoj varijanti, autocesta bi išla pravcem Kupres – Livno – granica s Hrvatskom, a prema drugoj pravac Glamoč – Livno – granica s Hrvatskom.

Javno dobro
“Premda su u početku planirali da autocesta ide do Kupresa, kada smo predstavnicima vlasti u RS predočili trasu Glamoč – Livno taj im se pravac učinio također zanimljivim. U Banjoj Luci sada razmatraju ideju da se kod Mrkonjić Grada nalazi petlja odakle bi išla dva kraka autoceste, jedan prema Kupresu, a drugi prema Glamoču. Autocesta bi dalje od Glamoča onda išla preko Livna do granice s Hrvatskom, a od Kupresa bi gradili brzu cestu do Livna, odnosno spoja s autocestom prema Splitu, pojašnjava Kuliš. Ističe kako je interes za gradnju dionice autoceste Banja Luka – Split kroz Federaciju BiH, odnosno Hercegbosansku županiju do sada iskazalo pet-šest inozemnih kompanija, među ostalima Alpina, Strabag, te tvrtke iz Italije i Slovenije.”Predstavnici tih kompanija koji su bili kod nas na razgovorima kazali su kako su spremni financirati izradu studije izvodljivosti i glavnog projekta te eksproprijaciju zemljišta, sve što je potrebno. Predali smo im dokumentaciju i do kraja godine očekujemo konkretne ponude. U našoj je nadležnosti da trasu autoceste proglasimo javnim dobrom, no nemamo ovlasti davanja koncesije, to je na državnoj razini”, kaže Kuliš.