Amerika se nalazi pred dugim oporavkom

Autor: Poslovni.hr , 20. rujan 2010. u 22:00

The Economist piše kako će brzina oporavka svjetskoga gospodarstva uvelike ovisiti o Sjedinjenim Američkim Državama i rastu njihove ekonomije

Kamo ideš Amerika? To pitanje, koje je prije pedesetak godina postavio začetnik “beat” generacije Jack Kerouac, najveća je nesigurnost koja stoji pred svjetskom ekonomijom. To pitanje odražava najveću zabrinutost američkih glasača koji 2. studenog izlaze na izbore za Kongres dok se stopa nezaposlenosti kreće oko 10 posto.

Najteža recesija od tridesetih godina prošlog stoljeća završila je prije godinu dana. No oporavak se početkom godine snatno usporio. BDP je u drugom tromjesečju po godišnjoj stopi porastao slabih 1,6 posto i izgleda da se zaglavio oko te vrijednosti. Tržište nekretnina je palo nakon istjeka poreznih olakšica za kupovinu kuća i stanova. Otvoreno je toliko malo radnih mjesta da izgleda kako će stopa nezaposlenosti prije rasti nego pasti. Tijekom ljeta jačala su strahovanja da će nastavkom tog trenda američka ekonomija ponovo pasti u recesiju. Srećom, izgleda da je ta zabrinutost bila pretjerana. Slabi rast BDP-a u drugom tromjesečju djelomično se može pripisati privremenom rastu uvoza iz Kine. Posljednji statistički podaci, od razumno dobrih rezultata u maloprodaji u kolovozu do pada potražnje pomoći za nezaposlene, pokazuju da ekonomija, iako još uvijek slaba, ne ide prema nazad. A i povijest pokazuje da oporavljena ekonomija, unatoč tome što se u tromjesečju ili dva često zna pokazati nestabilnom, rijetko ponovo pada u recesiju. Za sada se čini da će američka ekonomija rasti po stopi od 2,5 posto, odnosno iznad zastoja, ali opet previše sporo da bi došlo do nekih većih promjena u stopi nezaposlenosti. Uzevši u obzir da se Amerika uobičajeno oporavi od recesije, zašto se onda izgledi čine tako tmurni? Zbog toga što je većinu prijašnjih recesija uzrokovala čvrsta monetarna politika. Kada je politika mekša potražnja oživi. Ova recesija bila je rezultat financijske krize. Oporavci nakon financijskih kriza su uobičajeno turobni i spori jer se bankarski sustavi poboljšavaju, a bilance ponovno izgrađuju. To razdoblje smanjenja duga uobičajeno traje oko sedam godina, što znači da će se Amerika izvući tek 2014. Prema nekim pokazateljima, kućanstva smanjuju svoja dugovanja neuobičajeno brzo, ali ni optimisti ne misle da je taj proces i upola gotov.

Najveći problem Amerike je taj da njezini političari još moraju priznati da je ekonomija pod velikim opterećenjem. Nekolicina hrabrih dužnosnika počinje davati upozorenja da će stopa nezaposlenosti najvjerojatnije “ostati visoka”. No politička debata se više svodi na međusobno okrivljavanje nego na predlaganje inovativnih rješenja za što brži oporavak. U idealnom svijetu Amerika bi se posvetila srednjoročnim poreznim reformama i smanjenju potrošnje koji su nužno potrebni kako bi se proračun stavio pod čvrstu kontrolu, a da bi se istovremeno ostavilo prostora za slobodniju fiskalnu politiku. No u grozničavom Washingtonu to je samo san s područja znanstvene fantastike. Današnji ciljevi mogu biti samo skromniji: održavati slabu ekonomiju, nesigurnost smanjiti na najmanju moguću mjeru i pripremiti teren za skoru fiskalnu debatu. Kongres do tada mora produžiti sve Busheve porezne olakšice čiji rok istječe 2013. Tada bi sve trebale isčeznuti. A onda kada ekonomija postane jača trebalo bi potaknuti ozbiljnu fiskalnu analizu. Širi set politika pomogao bi u bržem oporavku od mamurluka. Jedan od prioriteta je ohrabriti veći broj otpisivanja hipotekarnih dugova. Gotovo četvrtina svih Amerikanaca s hipotekama duguju više nego što vrijede njihove kuće. Okrutni krug rastućeg broja zapljena stambenih nekretnina i pada cijena nastavit će se sve dok se taj trend ne promijeni. za riješenje tog problema postoji niz ideja, od promjena zakona o bankrotu kako bi suci mogli restrukturirati hipotekarni dug do opunomoćavanja posebnih upravitelja koji bi otpisali dugove. Sve one imaju nedostatke, ali niz loših hipoteka će oštetiti financijski sustav i naštetiti oporavku. Rasčišćavanje tržišta stambenih nekretnina pomoći će da Amerika smanji stopu nezaposlenosti jer će ljudima omogućiti da promijene mjesto stanovanja i odsele se ondje gdje ima posla. No treba učiniti još mnogo toga kako bi se srezala visoka nezaposlenost. Smanjenje oporezivanja plaća i davanje kredita kako bi se smanjili troškovi zapošljavanja bili bi od velike pomoći. Političari bi također morali bolje razmisliti o obrazovanju radnika jer neki radnicima nedostaje vještina koje zahtijevaju nova radna mjesta.

Komentirajte prvi

New Report

Close