Mogli smo kada nam je dobro krenulo početi graditi apartmane na Jadranu poput mnogih koje poznajem i koji su danas propali jer ih ne mogu prodati. Nismo to učinili već smo stalno ulagali u osnovnu djelatnost, proizvodnju metalnih konstrukcija.

Sačuvali smo dobit iz nekoliko posljednjih godina i ove godine povećali temeljni kapital naše tvrtke Dundo promet za više od osam milijuna kuna.Otkriva nam to na početku razgovora Marjan Dunaj, vlasnik i prokurist Dundo prometa, male obiteljske trvtke iz zagorskoga mjesta Radoboja pokraj Krapine. Dunaj je kao strojarski inženjer počeo od limarske radionice na obiteljskom poljoprivrednom imanju, potom je sagradio tvorničku halu u Jazvinama blizu Krapine, a 2004. je na mjesto direktora postavio sina Mladena, za kojeg kaže da "ima sve konce u rukama". Tvrtka je doista obiteljska jer kćerka Sanja vodi komercijalu, snaha Gordana računovodstvo i financije, a on razvoj i nove projekte.Dundo promet dva je puta od Hrvatske gospodarske komore (HGK) dobio priznanje Zlatna kuna za najbolje malo poduzeće u Krapinsko-zagorskoj županiji, a i ove godine bio je u najužem izboru. 

Solidne plaće 
U 2007. godini tvrtka je uprihodila 15 milijuna kuna i zapošljavala 25 radnika. Iduće godine prihod je dosegnuo 22 milijuna kuna, dok se u recesijskoj 2009. spustio na 15 milijuna. Već iduće godine popeo se na 24 milijuna kuna, a u prošloj godini poduzeće je imalo 35 zaposlenih i ostvarilo 28 milijuna kuna prihoda. No, u Radoboju i okolici Dundo promet poznatiji je po solidnim i na vrijeme isplaćenim plaćama koje u prosjeku iznose 5200 kuna. Među tridesetak kvalificiranih zaposlenih radnika ima i konobara, kuhara, jer danas naći posao u Krapini i okolici prava je lutrija. Od industrije Radoboj ima tek nekolicinu metalskih obrtnika te jednog proizvođača šampinjona s desetak zaposlenih.

Vjerni Austrijancima 
Dunaj je, kaže, imao sreću kad je našao stalnog kupca u Austriji, kompaniju TGV iz Linza, koja radi opremu za visoko robotizirana skladišta. Prvi posao za Austriju bile su limene kutije, a kasnije razni metalni sklopovi, tako da je TGV i danas njihov najbolji kupac. Posljednjih deset godina Dunaj tvrdi da su visoko na listi njihovih kooperanata jer "mi smo s njima jako zadovoljni, a i oni s nama". Dunaj je imao posla i u najvećoj krizi koja je zadesila i Austriju. No, Dundo promet tada nije radio samo petkom, tako da su zadržali sve zaposlene na poslu. Svi proizvodi u Radoboju se rade prema pojedinačnim narudžbama i nisu serijski. Uz TGV, Dundo promet radi za još neke posredničke inozemne tvrtke, tako da 90 posto proizvodnje završi u izvozu. U vrijeme kad je otvorio obrt Dunaj je proizvodio aluminijske prozore i vrata, lake konstrukcije te limene fasade i krovove i imao dva do tri radnika. Radionicu je opremio u gospodarskoj zgradi na svom poljoprivrednom imanju jer se još u to vrijeme obitelj bavila i poljoprivredom. Kako se ubrzo pokazalo nemogućim raditi i jedno i drugo, a posebice kada je sagrađena nova hala na drugom mjestu, poljoprivredno zemljište pretvorili su u farmu jelena i muflona. 

Muke s Općinom
Staru limarsku radionicu pretvorili su u skladište za kukuruz kojim hrane svoje životinje, dok ostatak prostora u radionici koriste za strojeve koji ne mogu stati u tvorničkoj hali u Jazvinama. Naime, već prije nekoliko godina sadašnji proizvodni prostori u Jazvinama pokazali su se premalima. Upravo taj nedostatak skladišnog prostora i prostora za širenje proizvodnih kapaciteta Dunaja muči već dugo. Novu halu i uredske prostore namjerava, naime, graditi na pet tisuća četvornih metara zemljišta uz sadašnje objekte, ali mu Općina Radoboj to ne dopušta zbog prostornih planova. Zemljište je, tvrde, poljoprivredno i mora se mijenjati prostorni plan koji pak nikako da se i donese. No, Dunaj se žali kako je još u listopadu prošle godine Vijeće donijelo odluku o proširenju prostornog plana čak s rokovima izvršenja. Prema posljednjim informacijama iz Općine, izrada prostornog plana je, kaže, jednostavno obustavljena.

Sadašnja parcela na kojoj je tvornička hala ima površinu od tisuću kvadrata, a novo zemljište koje je u vlasništvu tvrtke ima površinu veću od pet tisuća kvadrata, gdje bi se gradili novi skladišni i proizvodni objekti. To bi otvorilo još desetak radnih mjesta. Iako se žalio Županiji i u nadležnim ministarstvima, Dunaj smatra kako u općini Radoboj netko ozbiljno koči njegove investicije. Čak nema mogućnost, dodaje, da privremeno zadrži šator za skladište koji je podigao preko puta hale na vlastitoj zemlji i u kojem se nalazi tri stotine tona čelika. "Gdje da stavimo čelik kad nemamo prostora, a ne daju nam graditi novu halu?", pita se. Dapače, Dundo promet nije jedini koji se ne može širiti. Dunaj tvrdi da i ostali obrtnici imaju slične probleme. Preskupo im je početi iznova graditi i seliti sve sadašnje proizvodne pogone u industrijsku zonu koja se tek treba sagraditi na drugom i puno udaljenijem mjestu.   

Uz metal, divljač

Farma jelena i muflona isplativ im je hobi 

Dunaj se prisjeća da su, kao i svi Zagorci, obrađivali grunt, ali nisu vjerovali u bolji život radeći samo na poljoprivredi. Zato su i jedan gospodarski objekt preuredili u radionicu, gdje je 1986. Marjan Dunaj otvorio bravarsko-limarski obrt. Obitelj Dunaj i danas živi na imanju, a od nekoliko parova jelena lopatara i košuta te muflona koje je Dunaj dopremio sa suprugom još 1997. s otoka Brijuna danas je ovdje cijela farma. Na 10 jutara zemlje Dunaji imaju farmu od 70-ak jelena i muflona, o kojima se najviše brine supruga te vinograd, voćnjak i povrtnjak. Za jelene su se odlučili zbog lakšeg održavanja imanja jer više ne moraju kositi travu kojom se hrani divljač. To im je postao isplativ hobi. Sijeno i kukuruz drže u staroj radionici uz strojeve koji ne mogu stati u proizvodnu halu u Jazvinama.