Od nesređenog stanja u Hrvatskoj, moglo bi doći do velikog bijega u Sloveniju

Autor: Bernard Ivezić , 30. svibanj 2018. u 13:42
FOTO: Thinkstock

Tadej Slapnik, državni tajnik pri kabinetu premijera Slovenije lobira za status sandboxa za blockchain.

Prilike za razvoj blockchain startupa, mladih tvrtki koje su se prometnule u globalno ključne nositelje inovacija u financijskoj i drugim industrijama, u posljednjih pola godine u Hrvatskoj sve intenzivnije stvara – Slovenija.

Iz susjedne države hrvatskim blockchain startupima nude infrastrukturu da lakše dođu do investitora, zovu ih u paneuropska tijela za suradnju na području blockchaina te afirmiraju razvojne agencije u Hrvatskoj da populariziraju tu tehnologiju. Tadej Slapnik, državni tajnik pri kabinetu premijera Slovenije postao je vrlo čest gost u Hrvatskoj. Posljednja inicijativa na kojoj radi je da Slovenija od Europske komisije dobije zeleno svjetlo za deregulaciju blockchain startupa, odnosno da joj se omogući sandbox za blockchain.

To bi Sloveniju, nakon što Velika Britanija izađe iz Europske unije, promaknulo u novi, glavni europski rasadnik financijskih inovacija. "Želimo da Europska komisija da sandbox status Sloveniji. Interes su pokazale također Malta i Luksemburg, a naša je želja da u tome bude i regija, znači da se u to uključi i Hrvatska, jer to je dobra poslovna prilika za male države u Uniji", kaže Slapnik.

U Hrvatskoj je pak klima po pitanju blockchaina obrnuta. Iako je interes hrvatskih startupa vrlo živ, jer su mogućnosti prikupljanja kapitala na nove načine, poput crowdfundinga i ICO-a, kudikamo brže i obilnije, regulatorno domaći startupi ne nailaze na razumijevanje. Vlaho Hrdalo, predsjednik hrvatske Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) kaže da tri ključne institucije HNB, Hanfa i Porezna uprava imaju različite stavove i međusobno ih ne usklađuju. Hrdalo pojašnjava da zbog se stoga i građani i poduzetnici u Hrvatskoj, koji se žele baviti blockchainom i njihovim sastavnim dijelom kriptovalutama, suočavaju s dva apsurda. Prvi je da državne institucije različito tumače što su kriptovalute. Tako ih HNB smatra robom, ne novcem.

Hanfa smatra da to nije u njenoj nadležnosti, a Porezna uprava je kriptovalute označila kao financijsku imovinu da bi mogla naplaćivati porez. "Zbog činjenice da HNB i Hanfa zaziru od samog razgovora i definiranja naravi kriptovaluta, imamo stanje u kojem je de facto onemogućeno mikroplaćanje, ali i niz drugih plaćanja kriptovalutama u Hrvatskoj", kaže Hrdalo. Pojašnjava da se tehnički može plaćati kriptovalutama, ali svaku takvu transakciju treba popisati i po isteku godine prijaviti u JOPPD obrascu Poreznoj upravi.

"Propisi, kako se sada tumače, ne čine razliku između kupovine kave bitcoinom i trgovanja cijenom bitcoina radi zarade, a primjerice u Njemačkoj ako bitcoinom plaćate kavu tada je on novac i na to se ne plaća porez, ali ako ga prodajete da biste zaradili tada je financijska imovina i podliježe porezu", kaže Hrdalo. Drugi je problem, navodi, taj što tvrtke koje se bave blockchainom u Hrvatskoj nailaze na ozbiljnu prepreku poslovanju, jer im banke otkazuju ugovore o vođenju poslovnih računa.

"Službeno se pozivaju na stavku ugovora po kojoj imaju pravo birati klijente, a neslužbeno smo doznali da im HNB prijeti većim rezervacijama u slučaju da posluju s poduzetnicima koji rade s kriptovalutama", kaže Hrdalo. Dodaje da to u praksi hrvatskim blockchain startupima onemogućava poslovanje i stoga smatra da je sandbox dobar smjer, jer pruža priliku da tvrtke razviju svoje poslovanje u pozitivnijem okruženju. "UBIK smatra da je slovenska inicijativa za sandboxom u skladu s našim nastojanjima da se u Hrvatskoj blockchain samoregulira", kaže Hrdalo.

Predsjednik UBIK-a ističe da je Odbor za financije u Hrvatskom saboru pokazao interes za prijedlogom samoregulacije. "Također radimo i na prijedlogu kako definirati narav kriptovaluta, a koji ćemo iznijeti svim financijskim tijelima i regulatorima u Hrvatskoj", kaže Hrdalo.

Tadej Slapnik ističe da su u Sloveniji zahvaljujući prijateljskom stavu prema blockchain startupima lani privukli 5 posto ukupnih svjetskih investicija u blockchain, odnosno više od 150 milijuna eura investicija. "Te investicije su toliko konkretne, toliko skalabilne i toliko brze da se danas pred članice Unije i Unijine institucije postavlja novo, ključno pitanje – kako ćemo pratiti i podržavati tu novu realnost", zaključuje Slapnik.

Komentirajte prvi

New Report

Close