Profesorica ekonomije otkrila kakvi će startupi pokrenuti rast gospodarstva u Hrvatskoj

Vedrana Pribičević, profesorica ekonomije sa ZŠEM-a, Foto: Vjeran Žganec Rogulja / Pixsell Vedrana Pribičević, profesorica ekonomije sa ZŠEM-a, Foto: Vjeran Žganec Rogulja / Pixsell

"Mnogo je još startup mitova koji zamagljuju pravu sliku."

Rast gospodarstva u Hrvatskoj neće potaknuti eksplozija bilo kakvih startupa. Potaknut će ih eksplozija onih koji imaju određene karakteristike, istaknula je na početku predavanja o utjecaju startupa na gospodarstvo na ČIPS IT konferenciji u Čakovcu profesorica ekonomije sa ZŠEM-a Vedrana Pribičević.

Naglasila je da je unas i u svijetu danas puno startup mitova. Jedan od najraširenijih je da svi startupi, ako ih promatramo kao sve novonastale tvrtke, pridonose gospodarstvu.

“Skeptična sam kad netko novonastali restoran zove startupom i još tvrdi da nam to treba u Hrvatskoj, jer restorani su kod nas mahom biznisi koji se fokusiraju lokalno, nisu skalabilni, ne ulažu u R&D i osim ako niste glavni kuhar, svi poslovi koje je restoran otvorio u pravilu su za niže plaćenu radnu snagu”, kaže V. Pribičević. Navodi da su istraživanja pokazala da gospodarstvu, i to u makroekonomskom smislu kroz rast zaposlenosti, plaća, izvoza, razvoja i gospodarske aktivnosti, najviše pridonose tehnološki startupi. To kaže, V. Pribičević, ne treba tumačiti u užem već u širem smislu. Tehnološki startupi, pojašnjava, mogu biti i one tvrtke koje kombiniraju poljoprivredu i tehnologiju na nov način poput Agrivija ili dizajn i tehnologiju poput Bellabeata ili električnu energiju, automobile i tehnologiju poput Rimac Automobila.

“Ključno je da budu tehnološki, da ulažu u R&D, da imaju skalabilne poslovne modele, da ciljaju na globalno tržište i ono najvažnije, da pri tome žele rasti odavde, iz Hrvatske”, kaže V. Pribičević. Profesorica sa ZŠEM-a navodi da zbog svega navedenog tehnološki startupovi za razliku od restorana neizravno kreiraju znatno više novih radnih mjesta. Kaže da su istraživanja pokazala da tehnološki startupi neizravno po jednom svom stvore još pet novih radnih mjesta u gospodarstvu, a i manje su izloženi bankrotu zbog toga što se ne financiraju bankarskim kreditima.

“Mnogo je još startup mitova koji zamagljuju pravu sliku. Istraživanja ne podupiru zaključak da puko pojačano stvaranje poduzeća vodi ekonomskom rastu, a niti to da su najbolji osnivači oni u 20-ima. Štoviše, najuspješniji startup osnivači u prosjeku imaju 42 godine, često dolaze s top fakulteta i znaju i tehnologiju i ekonomiju”, kaže Pribičević. Dodaje da je unatoč naporima u Hrvatskoj startup ekosustav još uvijek u začetku. “Problem je što ekosustav nema potporu države kroz poreznu politiku i na druge načine.

Konkurentniji su Beč, Dublin, Frankfurt ili čak Sofija, premalo imamo poslovnih anđela jer ih porezna politika usmjerava na nekretninska ulaganja, a i nedostaje kreativne destrukcije”, zaključuje ptof. Vedrana Pribičević.