Što Hrvatska može naučiti na primjeru Izraela

Autor: Bernard Ivezić , 12. svibanj 2014. u 16:01
Saul Singer, autor knjige 'Startup nacija'

Izraelska vlada poticala je razvoj domaćih VC fondova kroz JPP te privlačila međunarodne VC fondove, što joj se višestruko isplatilo.

Uspjeh startup zajednice u Izraelu u knjizi "Startup nacija" opisao je Saul Singer, počasni gost konferencije Startup Croatia.

U razgovoru za Poslovni dnevnik povlači paralele između današnje Hrvatske i situacije u kojoj je nedavno bio Izrael. Navodi kako su najprije počeli bilježiti pojavu startupa praktički niotkuda te kako su imali probleme kakve Hrvatska ima danas, primjerice, neizgrađen startup ekosustav, posebice zbog nedostatka venture capital (VC) fondova sa sjedištem u Izraelu. To je, naime, važno zbog pravne sigurnosti jer VC fondovi traže da tvrtke u koje ulažu imaju sjedište u istoj državi gdje je i njihovo sjedište.

Koje je rješenje pronašao Izrael?
Izrael je početkom 90-ih godina prošao kroz vrlo sličan proces kroz koji Hrvatska prolazi danas. Tada su se u Izraelu počeli pojavljivati startupi, takoreći niotkuda. No, za njih nije bilo VC kapitala nužnog za ekspanziju. Nije bilo lokalnih VC fondova, a oni međunarodni nisu ni znali da bi u Izraelu mogli pronaći priliku za ulaganja. Hrvatska budi interes međunarodnih fondova, ali zasad je to vrlo ograničena dosega. Uglavnom, kao Izrael tada, ni Hrvatska danas nije bila na investicijskoj mapi.

To je situacija, što je bio izlaz?
Važno je razumjeti tu situaciju i to da je ona danas postala globalna. U mnogim zemljama stanje je vrlo slično ovome u Hrvatskoj danas. Startupi se pojavljuju organski, ali države nisu pripremljene i ne razumiju kako tu blagodat upregnuti za opće dobro. Izrael je kao društvo prihvatio startup zajednicu. Zatim smo mogli vidjeti prve primjere velika uspjeha naših vlastitih startupa. To je pokazalo ljudima u Izraelu da je normalno i poželjno biti startup poduzetnik, čime se potaknulo još više njih da se uključe u tu transformaciju. Te uspješne priče potaknule su državu da se aktivno uključi i potakne razvoj domaće scene VC fondova.

Zašto je vlada intervenirala i aktivno participirala u stvaranju VC scene, nije posrijedi komunistička zemlja?
Zanimljivo je da su Hrvatska i Izrael i u tome slični. Suvremeni Izrael počeo je kao vrlo socijalistička država. Do 70-ih je država bila vrlo aktivno uključena u ekonomiju. No, onda smo 80-ih prošli transformaciju prema europskom modelu ekonomije, koji jest kapitalistički, ali ne na način kao u SAD-u i Velikoj Britaniji. Ključna je stvar da smo dobar dio gospodarstva privatizirali i stavili naglasak na privatno poduzetništvo.Kad su se počeli pojavljivati startupi, bili smo spremni za idući korak. Država je prepoznala da se privatno poduzetništvo koje su generirali startupi neće moći razvijati bez novca, bez podrške VC fondova. Takvih fondova pak nije bilo. I zaključak države bio je da je to nesavršenost tržišta koju će država ispraviti kako bi se startupi, znači privatno poduzetništvo, mogli dalje razvijati.

Kako je izraelska vlada to učinila?
Pronašla je velika sredstva i počela raditi na dvama ciljevima. Poticala je razvoj domaćih VC fondova kroz javno-privatno partnerstvo te promovirala Izrael i privlačila dolazak međunarodnih VC fondova. Treba naglasiti da je radila izravno u korist privatnih VC fondova.Znači, otišla bi do privatnika koji žele raditi VC fond u Izraelu i dala bi im državni novac uz obvezu da ulažu u naše startupe. Vlada se doslovce oprostila od tog novca jer za sve propale investicije VC fondovi nisu morali vratiti ništa od dobivenog novca. S druge strane, ako bi uspjeli, država je tražila da se vrati glavnica koju im je dala, plus dogovorena kamata. Ništa više. Sva dodatna profitabilnost od projekata ostala je ulagačima u VC fondove. Rezultat: usto što je vratila sve što je na taj način dala, država je zaradila i kamate te dobila veliku startup zajednicu po kojoj je Izrael danas poznat u svijetu kao startup nacija.

Koja je uloga države u toj VC zajednici bila dalje?
Samo regulatorna. Država se povukla iz VC fondova prodajom udjela privatnim ulagačima. Država nije dobar vlasnik i zato je od početka planirano da u konačnici VC zajednica bude isključivo na privatnim temeljima.

Kakav je rezultat bio za gospodarstvo?
Unatoč globalnoj krizi, Izrael ima rast BDP-a i malu nezaposlenost. K tome, svake godine dobije više od tisuću novih startupa. Važno je imati velik prirast novih startupa jer većina startupa propadne. To je jednostavno tako. No, u prosjeku imamo oko četiri tisuće aktivnih startupa godišnje. Još je važnije što izraelski startupi u svjetskim okvirima privlače iznimno mnogo kapitala. Primjerice, Izrael po stanovniku dobiva dva i pol puta više VC sredstava od SAD-a i 30 puta više od EU.

Kako startupi u Izraelu utječu na nezaposlenost?
Kauffmanovo istraživanje provedeno u SAD-u primjenjivo je i u Izraelu. Novi biznisi glavni su poticaj smanjenju nezaposlenosti. To nisu velike kompanije, jer one u krizi u pravilu smanjuju broj zaposlenika. Tvrtke koje zapošljavaju su startupi, ali i svi novi poslovi, makar to bili novi kafići. Zato je važno štititi tržišno natjecanje, ono najviše štiti malo poduzetništvo.Osim novih biznisa, za otvaranje novih radnih mjesta ključan je izvoz. Polovica izraelskoga gospodarstva usmjerena je na izvoz, a gotovo polovica izvoza odnosi se na visoku tehnologiju. Nove male tvrtke i izvoz ono su što izraelsku ekonomiju čini zdravom.

A što s velikim kompanijama, zar njih ne treba biti?
Dapače, potrebno je imati kombinaciju malih i velikih kompanija te njihovu simbiozu. Izrael, primjerice, ima problem što ima mnogo vlastitih startupa i malih tvrtki, ali malo velikih vlastitih tvrtki koje su međunarodno prisutne. Za dugoročno uspješnu startup naciju potrebna je kombinacija. Primjer te sinergije otvaranje je razvojnih centara velikih međunarodnih tvrtki u Izraelu. Ovdje su razvojne centre otvorili Microsoft, Facebook, Google, Cisco i IBM, bilo izravno ili kupnjom startup tvrtki. Nadalje, to u Izraelu rade i P&G, Philips, Deutsche Telekom, Siemens i British Telekom. Oni spajaju ono u čemu su dobri veliki i ono u čemu su dobri startupi.Predsjednik GE-a to je dobro opisao. Za nedavna posjeta Izraelu istaknuo je da smo mi dobri u inovacijama, a oni u skaliranju biznisa na globalnoj razini.

Iseljenici su poduzetnici po definiciji

Kako su Izraelu u izgradnji startup nacije pomogli vaši iseljenici? I Hrvatska ima veliku iseljeničku zajednicu?

To je točno, ali današnji Izrael i sam je stvoren od djece iseljenika. Zaboravlja se tko su iseljenici i koliko su važni. To su ljudi koji su napustili sigurnost doma da bi riskirali i postigli uspjeh drugdje. Zar to nije u osnovi i definicija poduzetnika, ljudi spremnih na rizik, pa i neuspjeh? To je bio važan čimbenik zbog kojeg je Izrael tako uspješan kao startup nacija. Nije to samo izraelsko iskustvo. Pola Silicijske doline čine iseljenici iz svih djelova svijeta.

Komentirajte prvi

New Report

Close