Još u 19. stoljeću Hrvatska je raspolagala s gotovo 200 tisuća hektara vinograda. Samo je Dalmacija tada vinograde imala na više od 90 tisuća hektara, a 600 do 650 tisuća hektolitara vina izvozilo se u Francusku. 

Dva stoljeća kasnije te su brojke puno skromnije, a inventura provedena iz ptičje perspektive otkriva da je pod komercijalnim vinogradima tek nešto više od 21 tisuću hektara. Zajedno s onima koji se vinogradarstvom bave iz hobija ta površina ne prelazi 40 tisuća hektara.

Proizvodnja vina posljednjih se godina u Hrvatskoj kreće se između 1,2 i 1,4 milijuna hektolitara. Uzgaja se čak 240 sorti, od kojih je najznačajnija graševina s udjelom 22 posto, dok na bijela vina otpada čak 65 posto proizvodnje.

Prvih 11 mjeseci 2013. izvoz vina iznosio je 2458 tona u vrijednosti 12,3 milijuna dolara, a uvezeno je 11.606 tona za 18,1 milijun dolara. U financijskoj omotnici koju nam je odredila Europska komisija Hrvatska za razvoj vinogradarstva i vinarstva godišnje može potrošiti 11,8 milijuna eura.
S druge strane, za ribarstvo je 2013. EU odredila iznos od 8,7 milijuna eura, za 2014. povećala ga je na 20 dok je za 2015. najavljeno 26 milijuna eura. No, golemi potencijal ribe nije još ni blizu iskorištenoga.

Dok se u Hrvatskoj se u prosjeku godišnje popije oko 28 litara vina po glavi, procjenjuje se da svaki stanovnik konzumira oko 8,5 kg ribe. Ipak, ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda, ono je  jedan od malobrojnih gospodarskih grana s pozitivnom vanjsko – trgovinskom bilancom. Hrvatska uvozi značajne količine proizvoda male vrijednosti (haringa za uzgoj tune), a izvozi proizvode visoke tržišne vrijednosti što može biti značajna prednost u razvoju novih tržišta.  

O napretku u ribarstvu svjedoče i podaci da je 2008. ukupna proizvodnja iznosila 49.011 tona, u 2009. godini 55.547 tona.

Postavlja se stoga pitanje, kako iskoristiti ovakav napredak i potencijal u akvakulturi kako bi se izvoz još više povećao? Kako potrošnju ribe promovirati i poticati i na domaćem i na turističkom tanjuru? Uz to, pitanje je i postoji li recept za veću proizvodnju i kakvoću vina? Kako Hrvatsku brendirati kao destinaciju biranih vrhunskih autohtonih vina, ali i najkvalitetnije ribe?

Odgovore na pitanja potražite na okruglom stolu Riba i vino iz ciklusa Snaga hrvatske hrane koji se 9. travnja održava u restoranu Bon Appetit.

Više o događaju i sudionicima doznajte ovdje.

Na okrugli stol možete se prijaviti ovdje.

Kako je bilo na posljednjem održanom okruglom stolu 'Snaga hrvatske hrane' na kojemu je bilo govora o pekarskim proizvodima i tjesteninama, pogledajte u priloženom videu