"Naš princip od 'vrata do vrata' je zahtjevan, ali daje odlične rezultate"

Direktor Unikoma objasnio je kako funkcionira sustav odvojenog prikupljanja otpada na osječkom području Direktor Unikoma objasnio je kako funkcionira sustav odvojenog prikupljanja otpada na osječkom području

Svako domaćinstvo ima posude i vrećice za odvojeno prikupljanje papira, plastike i biorazgradivog otpada, a Unikom vrši i besplatan odvoz stakla, metala i glomaznog otpada po pozivu korisnika.

S Davorom Vićem, direktorom osječkog Unikoma, čija je osnovna zadaća brinuti se o čistoći, urednosti i ljepoti gradskih ulica, parkova i drugih javnih i zelenih površina, razgovarali smo o uspostavi sustava gospodarenjem otpadom, odvojenom prikupljanju, novom reciklažnom dvorištu za građevinski otpad i važnosti edukacije.

Jedan od najvećih izazova s kojima se susreću gradovi u Hrvatskoj je zadovoljavanje europskih kriterija o odvojenom prikupljanju. Kako Osijek stoji po tom pitanju? 
Osijek je uspostavio sustav odvojenog prikupljanja otpada na svom području. Svako domaćinstvo ima posude i vrećice za odvojeno prikupljanje papira, plastike i biorazgradivog otpada, a dodatno vršimo i besplatan odvoz stakla, metala i glomaznog otpada po pozivu od svakog korisnika. Naš princip prikupljanja od "vrata do vrata" jest operativno zahtjevan, no smatramo da je za naše korisnike najprihvatljiviji i daje dobre rezultate u pogledu količina odvojeno prikupljenih frakcija otpada, kao i njihove čistoće o čemu na kraju i ovisi njihova mogućnost daljnje upotrebe u pogledu reciklabilne ili energetske osnove. Dakle, sustav je ustrojen sukladno spomenutim direktivama i njegov krajnji cilj je smanjenje proizvodnje i odlaganja miješanog, nesortiranog komunalnog otpada na mjestu nastanka, tj. unutar domaćinstva.

Hoće li se promjene u načinu obračuna odvoza otpada pozitivno ili negativno odraziti na račune građana? O čemu to ovisi?
Način obračuna usklađen je s Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom kojeg je propisala i donijela Vlada RH. Princip je sljedeći. Naplata se mora vršiti sukladno predanoj količini miješanog komunalnog otpada. To vršimo putem evidencije izvršenog odvoza zaduženog volumena kojeg ima svaki naš korisnik. Neovisno o tomu da li se radi o posudi koja je dodijeljena domaćinstvu unutar individualnog sektora (kuće) ili se radi o zajedničkom volumenu posuda većih zapremina unutar kolektivnog stanovanja (zgrade). Ovisno o tomu koliko puta u obračunskom razdoblju (mjesec dana) korisnici iznesu posudu za otpad na dan odvoza, toliki će im biti račun. On može biti jednak onomu kakav je dosad bio, veći, ali i manji. Vlastito kompostiranje također potičemo upravo putem cjenika.

Provodite pogranične projekte Region2Sustain i Region2Sustain u suradnji s Mađarima. Kako je došlo do pokretanja tih projekata i što su konkretni rezultati projekta?
I kolege u Mađarskoj, ali i mi smo imali ambicije da u svojim sredinama provodimo aktivnosti koje će doprinijeti očuvanju okoliša. IPA prekogranična suradnja nam je poslužila kao dobra platforma upravo za to. Mi u Osijeku smo si zacrtali za naše domaće prilike relativno ambiciozan plan kako riješiti "problem" biorazgradivog otpada u zgradama. Proveli smo ga podjelom posuda za prikupljanje, ali i kompostiranje unutar stanova. Rezultati su mjerljivi u vidu količina te vrste otpada koju svakodnevno prikupljamo, te posljedično smanjenju zaduženih volumena posuda za odlaganje miješanog komunalnog otpada u zgradama.

Kao bitan faktor održivog gospodarenja često se ističe edukacija. Što Unikom radi po tom pitanju?
Kontinuirano provodimo edukativne radionice na temu zaštite okoliša sa svim društvenim skupinama, od vrtićkih i osnovnoškolskih skupina, preko udruga stanara i ostalih dijelova civilnog sektora.  Osnovni cilj nam je da naši korisnici shvate svoju aktivnu ulogu u mehanizmu zaštite okoliša u kojem su svi elementi međusobno ovisni jedni od drugima. Od zakonodavne vlasti koja donosi strategiju i pripadajuću legislativu, preko nas kao pružatelja usluge prikupljanja otpada od javnog interesa koji moramo istu vršiti na učinkovit i ekonomski prihvatljiv način, pa sve do krajnjeg korisnika koji svojim odnosom prema otpadu kojeg stvara preduvjete za održiv razvitak našeg opstanka na ovoj planeti.

Iako građevinski otpad ima veliki udio u ukupnoj količini otpada, vrlo se rijetko govori o njemu. Kako se njega zbrinjava na vašem području?
To jest zanimljivo. Recentna istraživanja uistinu pokazuju da na građevinske objekte otpada i do 40% svih utrošenih i proizvedenih materijala na godišnjoj globalnoj razini. Isti postotak dobije se analizom postotka udjela građevinskog otpada od ukupnog volumena otpada na istoj razini. Iz svega navedenog je jasno koliko je gospodarenje tim otpadom važno, kao i koliko je bitno iskoristiti njegov potencijal u ponovnoj upotrebi. Osijek je uspostavio reciklažno dvorište za građevinski otpad gdje se prikupljaju najvažnije i volumenom najzastupljenije vrste građevinskog otpada poput betona, opekarskih proizvoda (crijepa, cigle i sl.), keramike, gipsanih elemenata, izolacijskih materijala, zemlje iz iskopa i sl. Materijal se odvojeno prikuplja, dodatno razdvaja, drobi, usitnjava i vraća u ponovni opticaj.  Tu smo tek na početku, građevinske obrtnike još dodatno educiramo i očekujemo da ćemo i tu uspostaviti jedan, za okoliš puno pravedniji sustav. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!