Uz jak turizam nismo zaboravili na industriju

Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan/Jurica Galoić/PIXSELL Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan/Jurica Galoić/PIXSELL

Primorsko-goranski župan, o stupovima gospodarskoga razvoja županije, strateškim projektima, poduzetničkim adutima i novim razvojnim mogućnostima.

Poslovanje svih poduzetnika upućuje na činjenicu da je naša županija u samom hrvatskom vrhu po ostvarenom ukupnom prihodu, ističe primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. U razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva uz ostalo županijske razvojne planove.

Kako generalno procjenjujete stanje gospodarstva u Primorsko-goranskoj županiji?
Gospodarstvo Primorsko-goranske županije je iznad prosjeka u Republici Hrvatskoj, kako po pitanju konkurentnosti i stvorene dodane vrijednosti tako i po pitanju BDP-a per capita, pa i zaposlenosti. Dokaz tome je da je Primorsko-goranska županija uz Istarsku jedini neto uplatitelj davanja u državni proračun u odnosu na povlačenje iz njega. Ima dobrih primjera tvrtki koje uspješno posluju, otvaraju nova radna mjesta, tehnološki se obnavljaju i izvoze na strana tržišta. Najnoviji pokazatelji poslovanja ipak pokazuju blagi trend rasta, iako ne dovoljan, što pokazuje da gospodarstvo polako izlazi iz recesije, pogotovo nakon najbolje turističke sezone sa značajnijim porastom financijskih rezultata, što će, vjerujem, omogućiti nova ulaganja u toj djelatnosti. Brodogradnja je u potpunosti restrukturirana, ima dosta narudžbi, što je vrlo važno jer, kao i turizam i ugostiteljstvo, uz sebe veže mnoge djelatnosti. Prijevoz i skladištenje, tj. luka, ima trend povećanja prometa i tereta, što upućuje na oporavak gospodarstva i u susjednim zemljama koje koriste luku za prijevoz svojih dobara i jačaju valorizaciju riječkog prometnog pravca, što je naše strateško opredjeljenje. Značajna grana gospodarstva je drvna industrija, koja je posebno važna na području Gorskog kotara i veliki dijelom izvozi svoje proizvode. Uslužne djelatnosti imaju sve veći udjel u gospodarstvu u odnosu na proizvodne djelatnosti, što bi trebalo mijenjati u korist proizvodnih djelatnosti baziranih na višim i visokim tehnologijama s većim udjelom ostvarene dobiti i većim plaćama.

 

10posto

hrvatskih obrtnika čine oni iz Primorsko-goranske županije

Koji su glavni stupovi razvoja primorsko-goranskog gospodarstva?
Naša je županija prije tranzicije hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini tradicionalno bila oslonjena na industriju. Uz kemijsku, koja podrazumijeva i farmaceutsku industriju, to je brodogradnja s posebnim naglaskom na malu brodogradnju posljednjih godina, potom metalna industrija, odnosno proizvodnja strojeva, zatim drvna industrija i, naravno, turizam. Ovdje treba dodati i promet, odnosno pomorstvo. Novi razvoj riječkog prometnog pravca, i to kako cestovnog tako posebno i željezničkog, ali i energetskog, koji se nužno moraju nadovezivati na daljnji razvoj pomorskog prometa kroz luku kao spojnicu, a prema srednjoj i sjevernoj Europi, predstavlja stratešku nužnost i potencijal daljnjeg razvoja cijelog gospodarstva. Taj se razvoj prometnog pravca mora uskladiti s dovršetkom kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali i dovršetkom LNG terminala na otoku Krku, te dugoročno planirajući i mogućnosti širenja riječke luke na područje otoka Krka. Iako najveći udjel u broju zaposlenih i ukupnom prihodu ima trgovina, turizam je veliki potencijal čiji razvoj nastojimo uskladiti s industrijskim i prometnim. Primorsko-goranska županija je županija znanja, županija s jakim Sveučilištem, stoga su jedan od stupova razvoja i znanstvene djelatnosti te razvoj novih tehnologija.

Vaša županija se sastoji od primorskog i goranskog dijela. Kolika je razlika u gospodarskom razvoju tih regija i koliko su one komplementarne?
One su bez svake sumnje komplementarne, odnosno nadovezuju se. Naša je županija bogata resursima - od mora, najvećih jadranskih otoka preko priobalja do goranskih posebnosti. Za našu županiju jedino se može reći da je Hrvatska u malom i da predstavlja, kako kaže naš turistički slogan, bogatstvo raznolikosti. No, razlike u gospodarskoj razvijenosti još su uvijek primjetne. Imamo s jedne strane brži razvoj turizma u priobalju i na otocima za razliku od goranskog, ali zato u Gorskom kotaru već desetljećima razvijamo i održavamo drvoprerađivačku industriju koja je na respektabilnoj razini u odnosu na hrvatski prosjek. A da bi naš drvni sektor bio konkurentan na EU tržištu te kako bismo povećali stupanj finalizacije kod drvne industrije, odnosno da proizvodi naše industrije imaju čim veću razinu dodane vrijednosti u njihovoj finalnoj cijeni, to zahtijeva puno truda i ulaganja, praćenje novih trendova i stvaranje novih brendova.

Koliko su mala i srednja poduzeća, ali i obrti, važni za vašu županiju?
Mala i srednja poduzeća, kao i obrti, iznimno su važni za našu županiju, ali i za sav razvijeni svijet. Malo i srednje poduzetništvo nezaobilazan je zamašnjak razvoja ne samo u ekonomskom, nego usudio bih se reći i u opće društvenom smislu. O tome svjedoči i značaj koji, primjerice, EU pridaje malom i srednjem poduzetništvu te Unijin vrlo analitičan i sustavan pristup istraživanju performansi malih i srednjih poduzeća te iznalaženju raznovrsnih načina poticanja njihovog rasta i razvoja konkurentnosti. U tom pravcu i naša županija ulaže sve više resursa jer malo i srednje poduzetništvo generator je radnih mjesta i velika je poluga razvoja gospodarstva. Primorsko-goranska županija među vodećim je županijama u Hrvatskoj po pitanju razvoja poduzetništva, što je ujedno obveza za još snažniju aktivaciju poduzetničkih potencijala. Naša županija snažno potiče poduzetništvo. Što se tiče obrtništva, također smo na zavidnoj razini, bitno iznad prosjeka ostalih županija. Najviše aktivnih obrta u 2014. zabilježeno je u Gradu Zagrebu, i to 13.207 obrta, što predstavlja oko 16 posto ukupnog broja, a Primorsko-goranska je županija na trećem mjestu s 8114 aktivnih obrta, koji čine oko 10 posto ukupnog broja hrvatskih obrtnika. Ono što je posebno važno jeste upravo suradnja na institucionalnoj razini i u direktnoj te kontinuiranoj poveznici s poduzetnicima na terenu kroz naše poduzetničke centre, agencije, parkove, te na taj način osluškivanje realnih potreba poduzetnika kako bi javna administracija mogla čim bolje i brže reagirati i odgovoriti na njihove potrebe.

Koliko je vaše gospodarstvo orijentirano na izvoz te koja su vam glavna tržišta?
Županijsko je gospodarstvo orijentirano na izvoz, a taj se izvoz uvelike ostvaruje kroz farmaceutsku i drvnu industriju, te brodogradnju, a i turizam je svojevrsni izvozni proizvod. Istočna su tržišta za nas jako interesantna u farmaceutskoj industriji, pa i u drvnoj, koja također dio svojih proizvoda plasira i na tržište EU.

U kojem smjeru će se gospodarske prilike u Županiji razvijati u idućih 10-ak godina?
Primorsko-goranska županija nastavlja razvoj turističke ponude i uslužnog sektora i to je za nas jako važno usmjerenje. No, istodobno moramo mnogo snažnije raditi na jačanju postojeće i poticanju razvoja nove industrijske proizvodnje, kako u postojećim industrijskim granama, tako i u razvoju novih tehnologija, posebice IT industrije, a tu treba dodati i potrebu daljnjeg osnaživanja farmaceutske industrije. Pozitivan primjer je naša Ljekarna Jadran te Jadran galenski laboratorij. Dodajmo tome i naše usmjerenje na razvoj tzv. zdravstvene industrije, kroz razvoj zdravstvenog turizma, čemu poseban doprinos daju županijske specijalne bolnice, thalassotherapije u Opatiji i Crikvenici te Lječilište Veli Lošinj… Na tom području imamo već lijepih postignuća, ali i mnogo potencijala za daljnji razvoj. Naša županija ima najveću poslovno-industrijsku zonu Kukuljanovo u Bakru, a s općinom Matulji razvijamo još veću poslovnu zonu na granici sa Slovenijom - Miklavija. Važno je istaknuti usmjerenje na razvoj industrijske proizvodnje koja može biti oslonac politike zapošljavanja te daljnjeg napretka sektora usluga, pa i poljoprivrede, koja svoje proizvode može plasirati upravo kroz razvoj uslužnog sektora. Primorsko-goranska županija ima snažan potencijal razvoja poljoprivrede i ribarstva, a plasman njihovih proizvoda uvelike se može poboljšati kroz poticanje razvoja prehrambene industrije i turizma. Na tom putu razvojnoj politici treba pristupiti na način da se dugoročno sagledavaju potencijali i učinci te da težimo uravnoteženom rastu svih gospodarskih sektora.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!