“U Sv. Ivanu Zelini svatko se bavi nekim privatnim biznisom”

Autor: Ana Blašković , 15. travanj 2016. u 15:21
Foto: Petar Glebov / Pixsell

Statistika još uvijek govori o padu broja obrta na razini cijele Hrvatske, premda je vidljiv blagi oporavak nakon krize.

Grad Sv. Ivan Zelina može se pohvaliti s tek četiri posto nezaposlenih, četiri puta manje od nacionalnog prosjeka. Takvo stanje zdravlja lokalne ekonomije tek je dijelom posljedica blizine metropole u kojoj mnogi stanovnici rade i kraj prirodno gravitira, a većinom tradiciji obrtništva koje treba razvijati i ulagati u kvalitetno obrazovanje, moglo se čuti na panelu pod nazivom 'Grad i županija u funkciji razvoja obrtništva', održanog u sklopu Poslovnog uzleta Sv. Ivana Zeline u petak.

"Obrtništvo i poduzetništvo u ovom kraju imaju dugogodišnju tradiciju što se najbolje vidi ako prođete ulicom, na svakih nekoliko metara su (oglasna, op.a.) tabla do table, svatko se bavi nekim privatnim biznisom", ponosan je gradonačelnik Hrvoje Košćec. No, želja je lokalne uprave dodatno ojačati poduzetničku klimu da što više žitelja radno mjesto nađe baš u Sv. Ivanu Zelini i okolici.

Statistika još uvijek govori o padu broja obrta na razini cijele Hrvatske, premda je vidljiv blagi oporavak nakon krize. "Ima dosta primjera da s rastom prihoda i ulaganja u dugotrajnu imovinu obrti se preregistriraju u jednostavna trgovačka društva što je, između ostalog, razlog pada broja obrta i povećanja broja tvrtki", ilustrira pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije Damir Fašaić.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) među razlozima smanjenja broja obrta ističu i praktičnost. "Do određenog dohotka je bolje biti obrtnik, a kasnije u trgovačko društvo. Velik problem za obrtnike je činjenica da odgovaraju osobnom imovinom", kaže Mirela Lekić iz HOK-ovog odjela za obrazovanje, razvoj ljudskih potencijala i informacijski sustav. "Danas se obrtnik isplati biti jer je to garancija kvalitete. Kunemo se da smo zemlja znanja, a onda se donose zakoni da se trgovačka društva se ne pita za stručnost radnika, a obrtnike da", požalila se Lekić. Njezina kolegica Sanja Želinski Matunec iz odjela za gospodarstvo i međunarodnu suradnju dodaje da iako se, kad je obrtništvo u pitanju, volimo uspoređivati s europskim zemljama, realnost je dijametralno drugačija: "U Njemačkoj kad obrtnik uđe u banku, ona ga cijeni jer garantira imovinom, kod nas nije baš tako".

Karlo Kralj, vlasnik istoimene pekarne, ističe da lokalna zajednica mjerama može utjecati na zelinsku ekonomiju, na koju je posebno utjecalo 'vraćanje u život' stare ceste Zagreb – Varaždin. "Grad može pomoći razvojem projekata poslovnih zona, nadamo se da da će one zaživjeti", poručio je Kralj. Inače, Zagrebačka županija treća je u Hrvatskoj po visini prihoda, što pokazuje oporavak, iako je on daleko da bi se govorilo o ekonomskom poletu. Godišnje županija dodjeli oko četiri milijuna kuna bespovratnih sredstava, a oko dva milijuna utroši se na subvencioniranje kamatnih stopa na poduzetničke kredite. Poduzetnici su upoznati s programima koji su im na raspolaganju i interes za mjere je velik što pokazuje je da broj prijava na natječaje nerijetko i dvostruko nadmaši predviđena sredstva.

Kralj ističe da je zadovoljan da se polako nabolje mijenja percepcija obrtnika. "Dajemo u lokalni i državni proračun i na sve strane, garantiramo svojom imovinom, a istovremeno su uvjeti poslovanja vrlo specifični i vlada teška situacija s naplatom potraživanja", kaže Kralj. Posebna škola za obrtnike bile su predstečajne nagodbe u kojima su mnogi ostali bez milijuna kuna, a nerijetko neki i stavili ključ u bravu. Otežana naplata jedan je od razloga zašto Pekarne Kralj ne posluju s velikim trgovačkim lancima. "Imao sam jedno iskustvo kada sam bio prevaren pa smo odustali od takvog poslovanja", kaže Kralj dodajući da je to i dio razloga zašto, osim za lokalna, dosad nisu aplicirali za europska sredstva budući da bi to podrazumijevalo širenje poslovanja i prema tom kanalu.

Kad je povlačenje europskog novca u pitanju, u praksi je problem visok stupanj formaliziranja pa se nerijetko dogodi da projekti padaju jer stranice nisu numerirane, a sadržaj se potom uopće niti ne gleda. Zato se puno očekuje od najavljenih mjera pojednostavljenja uvjeta natječaja koje stižu iz Vlade, a na terenu se željno iščekuju. "Uvest će se mogućnost da se isprave administrativne pogreške, umjesto da cijeli projekt naprosto zbog toga padne", kaže Želinski Matunec.

Razvoj obrtništva ovisit će i o kvaliteti budućih obrtnika. Izazov današnjim poslodavcima je pronaći radnike sa kvalitetnim znanjima i vještinama što ilustrira paradoks da je na burzi tisuće kvalificiranih radnika, dok se poslodavci istodobno žale na nedostatak kadra. Tome bi trebao na kraj stati sustav dualnog obrazovanja koji Komora gura zadnjih 20-ak godina. Koncept da naučnik uz teoretsko znanje, vještine mora izbrusiti u praksi kod poslodavaca trebao bi biti uvažen kroz kurikularnu reformu, a podrazumijevat će neprekidnu interakciju poslodavaca i sustava obrazovanja.

Komentirajte prvi

New Report

Close