U siječnju 2016. odzvonit će prebacivanju odgovornosti

Mirela Copot Marjanović, direktorica zagrebačke konzultantske tvrtke Mazars Cinotti Audit/Tomislav Miletić/PIXSELL Mirela Copot Marjanović, direktorica zagrebačke konzultantske tvrtke Mazars Cinotti Audit/Tomislav Miletić/PIXSELL

Porezne kontrole bit će češće nego i efikasnije. Porezna uprava će kroz tehničku opremljenost moći obraditi puno više poreznih obveznika, i to puno brže.

Novi Zakon o računovodstvu od iduće godine donosi bitne promjene za poduzetnike koje predstavljamo u razgovoru s direktoricom konzultantske tvrtke Mazars Cinotti Audit, Mirelom Copot Marjanović.

Mijenjaju li se novim Zakonom financijski izvještaji?
Novi zakon sa sobom nosi i novu strukturu financijskih izvještaja koji su propisani Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja te novi Kontni plan. Zasad je objavljen samo Nacrt Kontnog plana koji prati pozicije novih izvještaja koji su puno detaljniji i imaju puno više pozicija te će biti transparentniji, ali i kompliciraniji za sastaviti. Jedna od novih pozicija je izdvajanje transakcija s povezanim društvima. Također je propisana i službena forma Izvještaja o promjenama kapitala. Sve će to donijeti puno promjena računovođama od siječnja 2016. kada započne primjena. Budući da se Porezna uprava informatizira, novi kontni plan će osigurati usporedivost i lakšu elektronsku kontrolu poreznih obveznika. U svijetlu uvođenja e-nadzora, Porezna uprava će moći obraditi daleko veći broj poreznih obveznika nego dosad.

Mislite li da će to značiti da će porezne kontrole biti češće?
Apsolutno, ne samo češće nego i efikasnije. Porezna uprava će kroz tehničku opremljenost moći obraditi puno više poreznih obveznika, i to puno brže.

 

30.travnja

rok je za predaju nekonsolidiranih izvještaja i revizorskih izvješća

Po novome će godišnja financijska izvješća (GFI) zajedno potpisivati predsjednik uprave društva i svi njezini članovi. Zašto je to važno, kako za samu tvrtku, tako i za poslovne partnere?
Prema starome zakonu GFI je potpisivala osoba ovlaštena za zastupanje u društvu. Prema novome, obveza je proširena na predsjednika uprave i sve članove, što će sigurno podići razinu svijesti i odgovornosti o godišnjim financijskim izvještajima i njihovoj važnosti. Dobro je da su svi članovi uprave uključeni u financijski dio poslovanja i da znaju čitati financijske izvještaje. Financijsko opismenjivanje je jako bitno, osobito za članove uprave. Ovo pridonosi i transparentnosti u samom društvu jer će sada svi biti uključeni i neće biti prebacivanja odgovornosti. Na kraju svega Uprava je odgovorna za istinit i fer prikaz financijskih izvještaja. Dosad je vladalo mišljenje da je to odgovornost računovodstva ili financijskog odjela u društvu. Na ovaj način, svaki član uprave, stavljanjem potpisa na izvještaje, trebao bi shvatiti razinu odgovornosti koja se pred njega  postavlja.

Novi je i rok u kojem su poduzetnici dužni predati nekonosildirane izvještaje i revizorsko izvješće, kraći je za dva mjeseca - traje do 30. travnja, što je ujedno i rok za predaju GFI za potrebe javne objave i statističke potrebe te prijave poreza na dobit. Kakve će to učinke imati u praksi?
Istina, rokovi su skraćeni za puna dva mjeseca. Prave učinke u praksi ćemo tek vidjeti. Ono što je dobro je da su usklađeni rokovi za statistiku, javnu objavu i Poreznu upravu što prije nije bio slučaj, pa smo imali tri različita roka predaje. U svakom slučaju djelatnici u računovodstvu će u roku koji je prije bio predviđen samo za predaju financijskih izvještaja na Finu (31. ožujka) i Poreznu upravu (30. travnja) trebati naći dovoljno vremena za sastavljanje bilješki za javnu objavu, ali također i za revizore i pripremanje dokumentacije za njih. Pretpostavljamo da će biti stresno barem prvu godinu za računovođe i revizore dok se stvari ne uhodaju.

 

4kategorije

poduzetnika uvodi novi Zakon o računovodstvu

Iako nema promjena kod obveze sastavljanja godišnjeg izvješća, obveznici su i dalje srednji i veliki poduzetnici, ima ih kod sadržaja, što uključuje i novu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za subjekte od javnog interesa te izvještaj o plaćanjima javnom sektoru. Što će se time postići?
Obveznici Izjave o primjeni kodeksa prema novom zakonu odnose se na društva od javnog interesa. Dosada je postojao Godišnji upitnik kao sastavni dio Kodeksa korporativnog upravljanja koji je bio izdan od strane Zagrebačke burze i taj upitnik je bio sastavni dio Godišnjeg izvješća za listane tvrtke. Sada je to regulirano i Zakonom o računovodstvu što je dobra stvar. Inače je cilj ovog Kodeksa uspostaviti visoke standarde korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja dioničkih društava radi olakšanja pristupa kapitalu uz niže troškove, jer su jasno definirane procedure korporativnog upravljanja, koje se temelje na prepoznatljivim međunarodnim standardima, jedan od osnovnih kriterija za donošenje odluke o investiranju.  Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru odnosi se na subjekte od javnog interesa koji obavljaju djelatnost rudarstva i vađenja minerala ili djelatnost sječe primarnih šuma, i oni su dužni svake godine sastavljati i uključiti u godišnje izvješće izvještaj o plaćanjima javnom sektoru. Ovaj Izvještaj o plaćanjima je, dakle, vrlo specifičan  i odnosi se samo na određenu vrstu subjekata od javnog interesa, a cilj mu je također povećati transparentnost.

Sad su obveznici javne objave postali i mikro poduzetnici kojih je u Hrvatskoj ustvari najviše. Smatrate li da su oni educirani za to?
Iskreno, ne vidim smisao uvođenja nove kategorije mikro poduzetnika. Ne vidim benefite dobivene novom kategorizacijom. Prije uvođenja ove kategorije mikro poduzetnici su potpadali pod male poduzetnike i samim time, sukladno HSFI 1, bili oslobođeni nekih objava u financijskim izvještajima. Izmjenama standarda to je ukinuto i za male, pa samim time i za mikro poduzetnike. Prema direktivama EU kategorija mikro poduzetnika je zamišljena da se oslobodi nekih obveza izvještavanja te da se primijeni jednostavnije računovodstvo, međutim kod nas ta ideja nije zaživjela.Kroz praksu smo vidjeli puno financijskih izvještaja manjih poduzeća iz kojih proizlazi da oni nisu dovoljno educirani, a novim zakonom im se definitivno nije pomoglo. Oni su, dakle, sada obveznici sastavljanja bilance, računa dobiti i gubitka i bilješki uz financijske izvještaje sa punim objavama u financijskim izvještajima.

Obveznike revizije po novome propisuje samo Zakon o računovodstvu, koji tu donosi značajne promjene. Hoće li ih biti više ili manje?
Smatram da je odlična stvar da su obveznici revizije sada definirani samo Zakonom o računovodstvu. Dosad je to bila kombinacija Zakona o reviziji i Zakona o računovodstvu i to je bilo poprilično zbunjujuće jer je u međuvremenu bilo i nekih izmjena, pa često manji poduzetnici nisu bili sigurni jesu li ili nisu obveznici revizije. Što se tiče samog kriterija 'poduzetnika na burzi' on je samo zamijenjen novim pojmom 'subjekt od javnog interesa+, a taj pojam podrazumijeva poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. Dodana je i nova kategorija za obveznike revizije, a to su svi oni koji su sudjelovali tijekom godine u statusnim promjenama (podjelama, spajanjima) tako da je u konačnici teško reći da li će biti manje ili više obveznika revizije. Posebno pozdravljamo odredbu prema kojoj je kriterij za određivanje obveznika revizije kombinacija tri veličine: prihoda, aktive i broja zaposlenih. Dosad je kriterij bio samo jedan - visina prihoda u prethodnoj godini. Tako se je primjerice događalo da društva koja imaju veliku aktivu (čak i preko 100 mil. kn) i/ili velik broj zaposlenih, a prihode manje od 30 milijuna kuna nisu obveznici revizije. Paralelno, mali poduzetnik sa malom aktivom i malim brojem zaposlenih, a prihodima višim od 30 milijuna kuna je bio.

Zašto su matična društva lišena obveze sastavljanja konsolidiranih GFI za svoje male grupe?  
Novim zakonom uvedena je kategorizacija grupa na male, srednje i velike. Za male grupe vrijede isti kriteriji kao i za male poduzetnike, dakle prihodi koji iznose 60 milijuna kuna, ukupna aktiva od 30 milijuna kuna i 50 zaposlenika. Ako konsolidirani podaci ne prelaze dva od tri kriterija, radi se o maloj grupi. Ukoliko se, dakle, radi o maloj grupi, a samim time grupu čine mali i mikro poduzetnici.,smatram da je dobro da su lišena sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja. Prije svega zato što je to dodatna obveza za računovođe za koju mnogi nisu educiran,i pa se javlja problem pri sastavljanju izvještaja. Osim toga postavlja se pitanja da li su i kome su potrebni konsolidirani izvještaji takvih društava.

Koje se promjene na ovom području još može očekivati?
Istaknula bih koncept 'zajedničke revizije' (tzv. 'joint audit'), iako nije dio ove priče već nadogradnja, ali se tiče povećanja razine transparentnosti financijskog izvještavanja. To je koncept koji se primjenjuje  u Francuskoj gdje postoji dva ili više revizora za reviziju financijskih izvještaja društava uvrštenih na burzu. Na taj način dijeli se odgovornost među revizorima, ali i povećava transparentnost prema korisnicima financijskih izvještaja koji se mogu u većoj mjeri osloniti na izvještaje znajući da su dva revizorska društva bila uključena u proces revizije. Izvješće revizora je potpisano od oba revizora i komunikacija prema Upravi i ostalim odborima ide od strane oba revizora. Revizori naravno prije potpisivanja izvješća kontroliraju posao onoga drugoga. Na taj način se povećava sigurnost i smanjuje mogućnost prijevara.

Kad biste sve saželi u jednu poruku, koliko su ove promjene važne za unapređenje poslovne klime i razvijanje fer poslovnih odnosa te pouzdanost poslovnih kompanijskih informacija? Kakvi su komentari samih poduzetnika?
Konačni cilj novog zakona je unaprjeđenje cijele računovodstvene profesije koje je prijeko potrebno i s čime se, vjerujem, slaže većina kolega iz struke. Novi zakon donosi dosta novosti, neke stvari su konačno unificirane zakonom i standardima izvještavanja. Dosta stvari je bolje i detaljnije definirano i smatram da će sve to pridonijeti većoj transparentnosti i boljoj kvaliteti financijskih informacija i samih financijskih izvještaja. Tome će osobito doprinijeti, iako sa odmakom od dvije godine, i nova odredba  (članak 7. stavak 4.) koja se odnosi na licenciranje osoba koje obavljaju računovodstvene poslove, što stupa na snagu tek 1. siječnja 2018. Kvalitetnije osoblje u računovodstvenim servisima će svakako unaprijediti kvalitetu financijskih informacija i financijskih izvještaja, a možda potakne i djelatnike internih računovodstva na licenciranje.

Komentari (1)
  • trader
    trader 10:51 29.10.2015.

    Kod nas jačaju samo represije, a nikome ne pada da napravi bolju poduzetničku klimu za one koj bi trebali nositi teret svega toga.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve