U privremene i povremene poslove mogu ući još tisuće ljudi svih dobi i profila

Sav novac koji zaradi hrvatski umirovljenik ili student omogućuje dodatnu potrošnju, što opet ima pozitivan učinak na gospodarstvo, kaže direktorica Danas radim Maja Bogović/Sandra Šimunović/PIXSELL Sav novac koji zaradi hrvatski umirovljenik ili student omogućuje dodatnu potrošnju, što opet ima pozitivan učinak na gospodarstvo, kaže direktorica Danas radim Maja Bogović/Sandra Šimunović/PIXSELL

Na portalu koji oglašava radna mjesta i povremene poslove danasradim.hr izrazito porastao interes umirovljenika. No, u fokusu su i studenti pa i učenici.

Vjerujemo da nikad nije kasno za mjere koje će smanjiti pritisak tržišta rada. Promjena zakona koja je omogućila umirovljenicima u prijevremenoj mirovini rad na pola radnog vremena sigurno će ublažiti goruću potrebu za radnicima. Najveći efekt te mjere očekujemo tijekom turističke sezone jer već sad u razgovoru s poslodavcima uviđamo da su voljni zaposliti umirovljenike na određena mjesta, a razlog koji često navode kao ključan je iskustvo koje mogu prenijeti mlađim kolegama.

Prve, pa pozitivne ocjene već dolaze iz prakse, tiču se velikog interesa za novu vladinu mjere (na snazi od 1. siječnja), što je uvertira u nove trendove, sudeći prema iskustvu tvrtke Danas radim, u vlasništvu poduzetnice Maje Bogović (bivše direktorice nabave Konzuma), u sklopu koje djeluje istoimeni portal lansiran lani. O kvaliteti njihovih alata svjedoči i interes tržišta u prvoj godini poslovanja: povjerenje im je poklonilo više od 38.000 registriranih radnika zainteresiranih za poslove te čitav niz renomiranih hrvatskih poslodavaca. 

Realno višestruko povećanje
Kontinuirano rade, ističe naša sugovornica, na unaprjeđenju usluge, slušaju partnere i pokušavaju zadovoljiti sve njihove potrebe, kako bi im proces zapošljavanja učinili što kraćim i efikasnijim, a po novome to se tiče i sve brojnijih novih posloprimaca iz umirovljeničke populacije.

"Interes umirovljenika je izrazito porastao. Mi smo od lansiranja portala ukazivali na njih kao potencijalne radnike i drago nam je da je ovaj zakon u kratkom roku izglasan. Ako znamo da je na pola radnog vremena prije ove mjere u Hrvatskog bilo zaposleno tek nešto više od 5000 umirovljenika, bilo je očekivano da će se taj broj značajno povećati, što ne začuđuje uzmemo li u obzir i razinu prihoda koji ostvaruju od mirovine", kaže Bogović dodajući da je Danasradim namijenjen svima koji žele svoje vrijeme pretvoriti u vrijednost. Hrvatska je na začelju Europe po udjelu privremeno zaposlenih, pa dok je prosjek EU 19,7% privremeno zaposlenih u ukupnom broju, mi smo tek na 5%. No, ako se sagledaju mjere koje su 2018. utjecale na poticanje privremenog zapošljavanja, Bogović zaključuje: "Možemo lako predvidjeti novi trend".

 

Mrnjavac

Pogotovo je s produženjem života i zdravlja poželjno poticati starije radnike da budu što dulje uključeni u svijet rada.

Ističe i druge mjere jer je od 2019. omogućen rad hrvatskim braniteljima bez gubitka prava na mirovinu, a velik utjecaj imat će i zakon o obavljanju studentskih poslova koji je omogućio izvanrednim studentima rad preko studentskih ugovora.  "Otvara se velik bazen radne snage. Sve te mjere koje su možda donesene iz raznih potreba pozitivno će utjecati na goruće probleme poslodavaca za pronalaskom radnika te ih smatramo izuzetno pozitivnima jer je često spominjana alternativa - uvoz radne snage. Sav novac koji zaradi hrvatski umirovljenik ili student omogućuje dodatnu potrošnju, što opet ima pozitivan učinak na gospodarstvo. Uvozni radnik će zarađena sredstva u najvećoj mjeri trošiti na svom domicilnom tržištu", poručuje Bogović.

Kako izgleda da je nova mjera 'pun pogodak', jer ne manjka ono što je ključno - interes za korištenjem od 'vojske' kandidata umirovljenika, kao i od poslodavaca čiji je isticani problem već duže kako dobiti dobrog radnika, pitanje je i je li moguće da će tako biti angažirano čak i oko sto tisuća umirovljenika.  Prema mišljenju savjetnika Hrvatske gospodarske komore za radnu politiku i zapošljavanje Davorka Vidovića, zakonsko proširenje prava na zapošljavanje umirovljenika na pola radnog vremena bez obustavljanja isplate mirovina, mjera je koja zasigurno proširuje radnu kohortu stanovništva (to su svi koji rade) i izvan radnog kontingenta definiranog dobnom granicom 15-64.  "To je svakako dobra vijest za zemlju koja bilježi jednu od najnižih europskih stopa aktivnosti i zaposlenosti, a sve se više suočava s nedostatkom radnika s potrebnim znanjima, vještinama, ali i motivacijom za rad posebno u nekim sektorima i djelatnostima.

Kako je ta mogućnost (bitno reducirana) angažirala radno oko 5000 umirovljenika u tijeku 2018., realno je očekivati višestruko povećanje toga broja u ovoj i idućim godinama. Očekujem ove godine povećanje toga broja do 20.000, ali je potencijal toga kontingenta barem pet puta veći, ako imamo u vidu zaposlenost umirovljenika na poslovima u sivoj i crnoj zoni. Poreznim je mjerama moguće dobar dio tako zaposlenih umirovljenika izvući iz te sive zone neprijavljenoga rada", napominje Vidović. 

 

38 tisuća

registriranih korisnika već u prvoj godini rada ima portal danasradim.hr

No, nova mjera se ističe i kao dodatni impuls, odnosno prema našem sugovorniku, po svom je karakteru u cijelosti poticaj 'part time jobu', jer niti ne predviđa zapošljavanje na puno radno vrijeme, što bi u nekim slučajevima trebalo omogućiti, i to, kaže, kako bi se izbjeglo izigravanje propisa. Primjerice, teško je očekivati da će neka hotelska kuća angažirati umirovljenicu na poslovima sobarice u sezoni za rad od 6 do 10 sati i pri tome joj osiguravati smještaj i troškove prehrane. U mnogim slučajevima baš je takav radni angažman poželjan i potreban poslodavcima u situaciji vršne proizvodnje ili obavljanja poslova koji ne iziskuju rad na puno radno vrijeme.

Kako potrebe za povremenim i privremenim poslovima postoje u svim granama, a naročito onima sezonskog karaktera, smatra i da se može očekivati najveći broj takvoga zapošljavanja u turizmu, ugostiteljstvu i poljoprivredi, te trgovini u turističkim mjestima u vrijeme sezone, na manje složenim poslovima, ali i radno angažiranje i visokoobrazovanih stručnjaka na pojedinim projektima s ograničenim trajanjem u svim sektorima.   Privremene poslove dijelimo na sezonske koji traju nekoliko mjeseci, pojašnjava Bogović, te povremene poslove koji se pojavljuju tijekom cijele godine. Sezonski poslovi obuhvaćaju sve poslove koji su zahvaćeni utjecajem turističke sezone i to ne samo u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. 

Objeručke dočekano
 Trgovina također ima izuzetno velik sezonski utjecaj te trgovci imaju potrebe za dodatnim punjačima polica, proizvođači za unapređivačima prodaje jer je to period kada proizvod mora biti na polici, inače se ne ostvaruje pomet niti za trgovca, a niti za proizvođača, a potrebe za tim oblikom rada su općeg karaktera. Nedugo nakon lansiranja njezinog portala u Hrvatskoj, Maja Bogović navodi kako im je stigla i prva ponuda za širenje na inozemno tržište. Danasradim je, kaže vlasnica, vrlo jednostavan za korištenje, vizualno pregledan i funkcionalan alat primjenjiv na bilo koje svjetsko tržište pa do danas imaju potpisane ugovore za četiri strana tržišta. To su Italija, BiH, Srbija te Njemačka, širenje ugovaraju u obliku međunarodne franšize, a u pregovorima su i za dva nova tržišta. 

"Svako tržište ima svoje specifičnosti po pitanju privremenog rada tako da u BiH i Srbiji on ne može trajati duže od 90 dana godišnje. Njemačko tržište nam je izuzetno zanimljivo i zbog instituta 'malog posla' (small job) koji omogućuje svakome da mjesečno ostvari prihod od 450 eura za razne male poslove. Vjerujem da je to jedan veliki segment tržišta koji u Hrvatskoj još nije pokriven, a na portalu bilježimo velik interes korisnika upravo za takvim poslovima poput čišćenja stanova i apartmana ili, pak, brige oko starijih osoba", kaže Bogović.  S obzirom na pozitivne ocjene struke te da je nova mjera objeručke dočekana na tržištu rada, pitanje je i je li na mjestu kritika, gledajući iz perspektive gorućih potreba poslodavaca za radnicima, na račun zakašnjele reakcije Vlade u odnosu na trajanje poremećaja tržišta rada zbog veće potražnje od ponude.

 

5 posto

udio privremeno zaposlenih u ukupnom broju radnika u RH, a prosjek EU je 19,7%

"Bolje kasno nego nikad", kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Mrnjavac, koji u potpunosti podržava donošenje ovakve mjere.  Da se donosila u vrijeme visoke nezaposlenosti, smatra da bi postojali neosnovani otpori javnosti iz straha da se oduzimaju poslovi mladima. "U svakom slučaju je poželjno aktiviranje što većeg broja radno sposobnih građana, a pogotovu s produženjem života i zdravlja poželjno je poticati starije radnike da budu što dulje uključeni u svijet rada. Hrvatska je na začelju europskih zemalja po stopama aktivnosti starijeg stanovništva, a isto tako smo na samom začelju po udjelu zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom. Dok se kod nas udio kreće oko 5% od ukupnog broja zaposlenih, prosjek EU je 19%, a poznat je ekstremni primjer Nizozemske gdje gotovo polovica zaposlenih radi skraćeno", kaže  Mrnjavac. 

Nova regulacija doprinos je i po njemu korisnom fleksibiliziranju tržišta rada, jer će poslodavci vjerojatno odgovoriti prilagodbom radnih mjesta na povećanu ponudu radnika koji žele raditi skraćeno, ali ne treba očekivati revolucionarne i brze promjene. Isto tako, stariji radnici ne mogu se uključivati u sve poslove, kao što su teži fizički poslovi ili oni koji zahtijevaju ubrzani razvoj digitalnih vještina. Usto još ističe i da se radi samo o proširenju zakonske mogućnosti koja niti ranije nije izazvala upadljiv potres ni promjene na tržištu rada te zaključuje: "Ti dodatni radnici marginalno povezani s tržištem rada neće ugroziti položaj glavnine radne snage, neće ih istiskivati s radnih mjesta, niti utjecati na smanjivanje plaća, ali isto tako neće riješiti probleme nestašice radnika koji se javljaju pod pritiskom radne emigracije privučene većim plaćama prema bogatijim zemljama na zajedničkom europskom tržištu."

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!