U Labinu se otvara 700 radnih mjesta, najviše u Girandelli i Vinežu

Labin je postao vrlo zanimljiv investitorima /FOTOLIA Labin je postao vrlo zanimljiv investitorima /FOTOLIA

Uz 350 ljudi koji dobivaju posao u Valamarovom projektu u Rapcu, još 250 ljudi zaposlit će se u Poduzetničkoj zoni Vinež.

Zbog snažnog gospodarskog uzleta, na području grada Labina  samo se ove godine otvara čak 700 radnih mjesta. Od toga će 350 zaposlenika dobiti posao u Rapcu, gdje tvrtka Valamar Riviera ulaže 562 milijuna kuna u obnovu ljetovališta Girandella.  Uz taj Valamarov projekt, i Poduzetnička zona Vinež potražuje radnu snagu. U novootvorenim pogonima tvrtki Carel Adriatic, Bibetech i MCZ posao će naći još 230 Labinjana. 

Opravdani poticaji 
Radovi u  Vinežu započeli su krajem 2003. , a  krajem 2005. Grad Labin u cijelosti je infrastrukturno opremio građevinske parcele. Na najvećoj parceli na sjevernom dijelu zone svoj proizvodni pogon sagradio je talijanski Benetton. Tvrtka Benetton Istria bila je jedna od najznačajnijih izvoznika u čitavoj županiji, 2015. su zatvorili svoj pogon, a umjesto nje u zonu ulazi tvrtka Carel Adriatic Labin. Za infrastrukturno opremanje prve i druge faze zone Vinež između 2003. i 2016. Ministarstva poduzetništva i obrta odobrilo je bespovratna sredstva u iznosu od 5,9 milijuna kuna, tri milijuna kuna dala je Istarska županija, dok je Labin uložio 2,8 milijuna kuna.  "Sve parcele u zoni su prodane, a novi vlasnici svojim ulaganjem u izgradnju hala i otvaranjem novih radnih mjesta samo potvrđuju da su poticaji bili opravdani. Osim Carel Adriatica, svoje pogone u zoni otvaraju i novi poduzetnici, npr. Bibetech koji je već izgradio proizvodnu halu i Euronewpack koja je najavio investiciju", rekao nam je Valter Glavičić, novoizabrani gradonačelnik Labina.  

 

10 milijuna

€ procjena je vrijednosti druge faze obnove labinskih rudnika u turističke svrhe

U gradu djeluje i Poduzetnički inkubator Labin, koji se prostire na 1150 kvadratnih metara. Novim poduzetnicima koji uhodavaju svoju djelatnost u 'godini pripreme' prostor se daje u zakup bez naknade. Broj zaposlenih u poduzećima i obrtima koji koriste prostor je 80.  Dugogodišnji gradonačelnik Labina Tulio Demetlika lani se požalio što tvornica Prvomajska u Raši već 20 godina propada, pa smo pitali njegovog nasljednika Valtera Glavičića ima li tu nekih pomaka. "Prvomajska je objekt kojim upravlja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Zanimanje investitora za tu nekretninu bilo je relativno veliko, međutim zbog visoko procijenjene vrijednosti nisu se odlučili za kupnju. Ministar državne imovine Goran Marić pokrenuo je inicijativu da se zahtjevi svih jedinica lokalne samouprave obnove i po njima krene intenzivno raditi,  međutim koliko smo upoznati sa slučajem zgrada Prvomajske još uvijek stoji prazna, nije se puno pomaklo bez obzira na trud koji ulažu načelnica Općine Raša i njezini suradnici.  Birokratski problemi i centralizacija državnog sustava ogroman je teret zajednici lokalne samouprave u rješavanju ovakvih pitanja.

U tijeku je javno savjetovanje u vezi nacrta novog Zakona o upravljanju državnom imovinom i Grad Labin je aktivno uključen u davanje primjedbi i prijedloga na ovaj nacrt", rekao nam je Glavičić. Gradonačelnik ističe kako Labin ima program dodjeljivanja potpora i subvencija koje su bespovratne. U 2016. kroz tri različite mjere dodijeljena je ukupno 71 potpora u iznosu od  351.709 kuna, koja je uključivala 314 zaposlenih.  Mjera koja uključuje Potpore za početnike dodijeljena je za 29 tvrtki koje su uključivale ukupno 36 novozaposlenih, a ukupni iznos te potpore bio je 195.540 kuna. Provodi se i mjera subvencioniranja troškova stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenika, za koju su odobrene dvije potpore u visini od 3.065 kuna. Grad provodi i mjeru bespovratnih sredstava kroz  subvencioniranje nabave opreme i inventara  - odobrene su 74 potpore u visini 153.105 kuna  a zaposlene su 244 osobe. Labin pomaže i poljoprivredu - jedna od mjera je učešće Grada Labina u Fondu za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre kojim se omogućava OPG-ima, pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, ribarstva s područja Grada Labina da ostvaruju povoljne kredite.  

"Valja naglasiti i Lokalnu akcijsku grupu Istočna Istra putem koje je 2016.  izrađena Lokalna razvojna strategija za razdoblje 2014. - 2020. , jedna od pet najbolje ocjenjenih strategija u RH. Na tom ćemo temelju u 2017. raspisivati natječaje za financiranje projekata javnog, gospodarskog i civilnog sektora s područja LAG-a vrijednih 8,2 milijuna kuna", kaže gradonačelnik.  Potom, tu je i LAGUR, lokalna akcijska grupa u ribarstvu, od 2017. provodit će Lokalnu razvojnu strategiju kojom će se kroz 12 operacija financirati programi i projekti od značaja za gospodarski sektor ribarstva i povezanih djelatnosti. Ove godine odobreno je 14.709.159 kuna bespovratnih sredstava za provedbu odobrene strategije u ribarstvu, s ciljem održivog razvoja ribarstvenog područja.

 

Glavičić

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu, Lagur, ove je godine dobila 14,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava za provedbu odobrene strategije.

Navedena će sredstva FLAG-u i krajnjim korisnicima biti na raspolaganju do 2023. a raspisivanje prvih natječaja očekuje se početkom rujna 2017. "Navedene mjere jesu neke od onih kojim Grad Labin nastoji pomoći svojim poduzetnicima, među koje spadaju i poljoprivrednici koji ove potpore koriste te su sve pripremljeniji s papirologijom koju ovakve stvari zahtijevaju. Naši vinogradari i maslinari jesu ljudi koji se konstantno educiraju kako bi bili čim konkurentniji na tržištu", rekao nam je Glavičić. Jedan od zanimljivijih projekata gradskih vlasti je eksploatacija napuštenih rudnika u turističke svrhe.Projekt obnove rudarske baštine je složen projekt kako u svom projektnom, tako i u svom financijskom dijelu. Zato je njegova realizacija planirana u više faza i kroz više godina.  Prva faza koja je obuhvaćala uređenje gradske knjižnice je završena 2013., a u razdoblju nakon toga radilo se na pripremi dokumentacije za sljedeću fazu koja obuhvaća rudarska kupatila, lamparnu, rudarski toranj (šoht) s novim liftom te podzemni dio rudnika koji obuhvaća hodnike prema Raši i hodnik prema Rapcu. 

Za rudnik 10 milijuna eura 
Izrađen je niz istraživanja, stručnih elaborata, konzervatorska podloga, idejnih rješenja kao podloga za definiranje projektnog zadatka za izradu potrebne dokumentacije za ishođenje građevinskih dozvola. U tom dijelu Labin je imao potporu Ministarstva turizma koje je odobrilo sufinanciranje  u iznosu od milijun kuna. Trenutno se radi na projektu rekonstrukcije i sanacije rudarskog tornja naravno, uz stalnu prisutnost predstavnika Konzervatorskog odjela u Puli jer je rudarski kompleks na Pijacalu zaštićen kao kulturno dobro.

 "Sagledavajući stanje pripremljenosti pojedine dokumentacije sa svim novim radnjama koje moramo provesti, procjenjujemo da će nam za ishođenje  potrebnih odobrenja za gradnju i rudarskih odobrenja za podzemni dio rudnika trebati još najmanje dvije godine. Naravno svu ovu pripremu u izradi potrebne projektne dokumentacije i provodimo s ciljem da dođemo do potrebnih odobrenja za gradnju radi prijave na buduće natječaje za korištenje sredstava EU, bez europskog novca realizacija ovog projekta je gotovo nemoguća. Teško je na osnovu danas dostupne dokumentacije procijeniti vrijednost ovog projekta kao cjeline. Danas raspolažemo s procijenjenom vrijednosti zahvata na šohtu sa ugradnjom novog lifta koja iznosi 11 milijuna kuna. Cijela druge faza će se sigurno kretati iznad 10 milijuna eura", procjenjuje Glavičić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!