U Europi je 30% sredstava decentralizirano, a naših 20 županija raspolaže s 5 do 6 posto državnog novca

M. Šimatović, M. Posavec, Ž. Burić. G. Pauk, A. Šošić i  Ž. Kraljičak/H. J./PIXSELL M. Šimatović, M. Posavec, Ž. Burić. G. Pauk, A. Šošić i Ž. Kraljičak/H. J./PIXSELL

Zbog fiskalnog nerazmjera i centraliziranosti jedini na svijetu imamo jaku migraciju ljudi i kapitala s obale prema glavnom gradu.

U sklopu panel diskusije posvećene decentralizaciji, na Poslovnom uzletu grada Šibenika i Šibensko - kninske županije, rečeno je kako je temeljni cilj stvoriti klimu u kojoj pojedinac može uspjeti u svojoj sredini. U skladu s time, infrastrukturna, socijalno-društvena i gospodarska revitalizacija hrvatskih regija nužnost su koja se više ne može odgađati.

"Iako su iza nas pozitivni makroekonomski podaci, fiskalni nerazmjer i visoka centraliziranost doveli su do toga da smo jedina država na svijetu koja bilježi iznimnu migraciju ljudi i kapitala s obale prema glavnom gradu, poručio je gradonačelnik grada Šibenika Željko Burić. Stvorila se, kaže, klima da je uspjeh rezerviran isključivo za zagrebačku regiju pa su, među ostalim, ljudi skloni vjerovati i da jedino zdravstveni sustav Zagreba funkcionira. U Europi je oko 30 posto sredstava decentralizirano, a naših 20 županija raspolaže tek s pet do šest posto državnog novca. 

 

Pauk

U daljnjem razvoju treba nam adekvatna europska te konzistentnija nacionalna politika.

Bolji financijski okvir
"Bolji financijski okvir omogućio bi podizanje i lokalne razine zdravstvene njege, ali i omogućio kapitalne infrastrukturne projekte. Primjer dobre prakse šibenske su tvrđave koje su desetljećima bile zapuštene, a Šibenik je pokazao kako revitalizacija može vratiti uloženo. Danas je na tvrđavama zaposleno više desetaka ljudi i generiraju se značajni prihodi", dodao je Burić.  Bitan korak prema napretku je i izmjena zakona o regionalnom razvoju, kao i veća kvaliteta informacija o stupnju razvoja pojedinih županija, naglasio je župan šibensko - kninski Goran Pauk. "Treba mijenjati statističke regije. Promjena ne ide onom brzinom kakvom bismo željeli, ali povoljni gospodarski pokazatelji ipak su stvorili optimizam.

U promjeni koju potičemo veliku pažnju valja posvetiti i obrazovnoj komponenti, odnosno prilagodbi tržištu rada. Potreban nam je konsenzus koje poslove obavljati kvalitetnije na regionalnoj razini. Iako nas čekaju lokalni izbori, i sutra treba nastaviti u smjeru decentralizacije", smatra župan. Javna uprava proizvod je kao i svaki drugi, naglasio je župan Međimurske županije Matija Posavec. "Građani žele za isti ili manji novac dobiti kvalitetniju uslugu. Bit je da se više po određeni dokument ne mora ići na nekoliko adresa već da se sve može izvaditi na jednom mjestu. Treba nam manje birokracije, a imamo situaciju da je 42 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj vezano za javni sektor, što je neodrživo.

 

Posavec

Na 100 zarađenih kuna 91 kuna ostaje u državnoj blagajni, a 9 se dijeli na ostale županije.

Našoj javnoj upravi treba digitalizacija i povećanje učinkovitosti. Kada gledamo zaradu i poreze koje plaćamo, na 100 zarađenih kuna 91 kuna ostaje u državnoj blagajni, a 9 se dijeli na ostale županije", istaknuo je Posavec. Zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić slaže se da je fiskalna decentralizacija primarni cilj, a u sklopu toga i reforma poreznog sustava dobiti i dohotka. "Neadekvatno je da se osobni dohoci i prihodi raspoređuju iz centra države. Kod nas je izgrađen ekonomski sustav u kojem se postavlja pitanje imaju li najveći domaći investitori mogućnost daljnjeg investiranja. Turizam je, s druge strane, dobro projicirana priča. 

Recept za održiv razvoj
Trenutačno se 800 milijuna eura ulaže u hrvatske smještajne kapacitete, a takve bi investicije trebale pratiti sadržaji poput mjesta za potrošnju i luke. Radi se o infrastrukturnim pothvatima koji će postati stvarni benefiti. Bolju perspektivu možemo pružiti svima pojednostavljivanjem procesa, poput objedinjavanja i digitalizacije katastra i zemljišnika. Javnu upravu treba reformirati ne u teritorijalnom, već funkcijskom smislu", kaže Šošić. Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, istaknuo je da su veliki ekonomski sustavi u Hrvatskoj nakon privatizacije donijeli odluku da im dio poslovanja više nije isplativ te se uslijed novonastale situacije pojavio problem kako domaću sirovinu plasirati na tržište. 

 

Kraljičak

U gospodarstvu se ne može puno toga promijenili ako ne promijenimo statističke regije na osnovu kojih se dodjeljuju subvencije.

"Nema više te infrastrukture i moramo mijenjati zakonodavstvo da bismo dijelovima Republike Hrvatske stvorili određene povlastice koje će biti zanimljive investitorima. Trebamo potaknuti mlade da se vrate u naše krajeve, da ondje primijene stečena znanja. Najveći događaj koji se dogodio u Osijeku u posljednjih godinu dana bio je sajam poslova u turizmu na kojem se okupilo nekoliko tisuća mladih ljudi koji su došli pokazati svoje diplome liječnika, pravnika, ekonomista. Oni su se prijavljivali za poslove za koje nije potrebna ni srednja stručna sprema. Traženje posla ujedno je i pitanje ljudskog dostojanstva i egzistencije. U gospodarstvu se ne može puno toga promijenili ukoliko ne promijenimo statističke regije na osnovu kojih se dodjeljuju subvencije, a mi želimo biti uključeni u sljedeću financijsku perspektivu", poručio je Kraljičak. 

'Mali i srednji poduzetnici su impuls šibenskog zamaha'

Šibenik danas i Šibenik otprije nekoliko godina nisu isti gradovi, poručeno je s otvorenja Poslovnog uzleta grada Šibenika i Šibensko-kninske županije. Grad koji je nekoć svoje gospodarstvo temeljio na industriji danas ima tri razvojna kamena temeljca - turizam, obrazovanje te malo i srednje poduzetništvo. Riječi su to gradonačelnika Šibenika Željka Burića koji je naglasio da, iako se očekivalo kako će slom aluminijske industrije pokolebati i Šibenik, takvo što se nije dogodilo jer su upravo mali i srednji poduzetnici izvukli šibensko gospodarstvo iz ponora. "Čak 98,5 posto ukupnih prihoda grada i županije 2015. došlo je iz MSP sektora. Smatramo ih impulsom našeg gospodarskog zamaha. Danas imamo jednu od najboljih poduzetničkih zona u Hrvatskoj, ali smo suočeni s novim problemom da neke od tvrtki ne mogu pronaći radnu snagu. Traže se tokari, strojari, bravari za koje ima posla. Također, iako smo jaki u turizmu, ne možemo se oslanjati samo na njega. Želimo postati jedno od središta visokog obrazovanja, jer smo nekoć bili jedini grad na Jadranu koji nije imao razinu sveučilišnih studija. Oko 10,5 milijuna kuna proračunskog novca, kao i 1600 kvadrata prostora, namijenjeno je razvoju studija koji će biti u razini najboljih europskih obrazovnih sustava, i po inovativnosti i po kvaliteti", poručio je gradonačelnik.  Šibenik je postao važnom poduzetničkom destinacijom vrijednom ulaganja i usavršavanja, pri čemu je evolucija ljudskog kapitala jedna od najvažnijih osnova gospodarskog razvoja. Poslovni uzlet se u tom kontekstu nameće kao jedan od najvažnijih alata za ostvarenje navedenih ciljeva te je Šibeniku čast što je domaćin već drugu godinu, istaknuo je župan Goran Pauk. "Upinjemo se dokazati da smo u regionalnom smislu vrlo bitna karika ukupnog ravnomjernog razvoja. Županijska administracija s razvojnim agencijama najspremnije su za apliciranje na fondove EU, ali nam je u daljnjem razvoju potrebna adekvatna europska te konzistentnija nacionalna politika. Na ovom je području dosad već realizirano i ugovoreno projekata u vrijednosti 100 milijuna eura. Tek koordinacijom s državnom vlašću možemo postići prave multiplikativne efekte i pred svima je još puno posla", dodao je župan. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve