U EU smo ušli nakon Slovenije i Italije, što je utjecalo na lučki sustav

Panel diskusija na konferenciji/Robert Anić/PIXSELL Panel diskusija na konferenciji/Robert Anić/PIXSELL

Hrvatska mora razviti infrastrukturu, dinamično se uključiti u pregovore o prometnim koridorima i tražiti uključenje Rijeke na koridor Baltik-Jadran.

Na nedavno održanoj konferenciji o izazovima koji stoje pred pomorskim sektorom u intervjuu 1 na 1 Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika i državna tajnica Maja Markovčić Kostelac razgovarali su o razvoju brodarskog sektora i hrvatske brodogradnje. Na upit o konkurentnosti jadranskih luka, Markovčić Kostelac napomenula je da je neupitan povoljni geostrateški položaj Hrvatske, no da to nije dovoljno.

"Ako ćemo usporediti Hrvatsku i sjevernojadranske luke u odnosu na sjevernu Europu, prema brojkama bismo mogli reći da gubimo dah. Međutim, kako ulazimo u novo doba u pomorstvu u cjelini, ako krenemo raditi sustavno na svim elementima konkurentnosti, onda ima šanse da značajniji komad tržišnog kolača ipak dođe i u naš lučki sektor. Nije ključno samo gravitacijsko područje već i kvaliteta usluga, cijena i povezanost. Više se puta govorilo o međusobnoj konkurentnosti ili povezanosti luka, kao i o boljoj suradnji na tržištu. U EU ušli smo kasnije od Italije i Slovenije, što je utjecalo na lučki sustav. 

Otkad smo dio EU, bilježimo trend rasta, pogotovo u kontejnerskom prijevozu, značajno smo uložili u administrativno poboljšanje i brzinu operacija u lukama, pogotovo u Rijeci, razvijamo lučki informacijski sustav koji ćemo reaplicirati u svim sustavima kako bismo povezali sve podatke koje dolaze sa samim komercijalnim operacijama i ubrzali taj postupak. Važno je raditi i na kvaliteti usluga koje pružaju naši koncesionari", istaknula je državna tajnica. Na upit Niševića što je s riječnim lukama, Markovčić Kostelac rekla je da one trenutačno ostvaruju marginalni promet zbog nepouzdanog plovidbenog puta. 

Tražiti pouzdanije riječne pravce
"Ako ne ulažete u stabilnost plovidbenog puta, dubine, održavanja, mogućnost plovidbe iznad ledostaja, onda je potrebno tražiti pravce koji će biti pouzdaniji. Projektima i sredstvima CEF-a želimo pokušati s plovidbenim putem Save i Dunava u suradnji s drugim državama, te Dravu, i u najmanju ruku osigurati njihovu plovidbenost na kategoriju četiri, što je naša obveza. Od ljudi koji rade u samom sustavu očekujemo veće vizionarstvo. Malo je gravitacijsko tržište, nema robe niti industrije. Što se tiče unutarnje plovidbe i Dunava i Save, riječ je multifunkcionalnom kanalu, razvojnom projektu koji je po većem broju elemenata razvojan. Ovdje problem predstavlja nerazumijevanje suštine ; moramo maknuti najprije političku stigmu jer se ovim projektom neće uništiti konkurentnost vukovarske luke", istaknula je Markovčić Kostelac te dodala da je važna razumna mjera kojom se ne bi ugrozio životinjski svijet. 

 

Markovčić Kostelac

Otkad smo dio EU, bilježimo rast, pogotovo u kontejnerskom prijevozu.

"Treba li Rijeci bolja željeznička pruga?" bilo je sljedeće pitanje državnoj tajnici.  "Nesumnjivo da treba. Postojeći kapacitet i stanje strukture nije dostatno. Nije problem samo infrastruktura već i dostupnost prijevoznih sredstava, broj lokomotiva, način organizacije. Bez obzira na to što je država još uvijek dominantan vlasnik jednog operatera, tržište je dobra stvar, a u željezničkom dijelu može samo podići kvalitetu. Moramo razviti infrastrukturu, dinamično i aktivno smo se uključili u pregovore o prometnim koridorima gdje zagovaramo uključenje Rijeke na koridor Baltik-Jadran, što uključuje CEF-ova sredstva i sredstva koja prate ulaganja u ovaj segment mreže", istaknula je.

Hrvatska se u ovom trenutku suočava sa sve snažnijim ulaskom i interesom Kineza koji su spremni ulagati u Zadar, a državna tajnica smatra da odnos s Kinom politički, pa refleksno i gospodarski, cvate još od odabira Kineza za izgradnju Pelješkog mosta. "Na svim se razinama ti razgovori vode intenzivno, no moramo vidjeti još koji razvojni projekt u koji su se Kinezi uključili. Ušli su na velika vrata u kulturu vlasništva trgovačkog društva luke Zadar i pokazali interes za ulaganje u zaleđu u gospodarskoj zoni", kaže Markovčić Kostelac.

Na pitanje hoćemo li graditi još jednu luku ili ćemo se radije fokusirati na jačanje jedne, Markovčić Kostelac kaže da su u Ministarstvu mislili naznačiti specijalizaciju luka, no da je to naišlo na otpor svih ostalih luka.  "Osnovne luke su Rijeka i Ploče specijalizirane za teretni promet, a prioritet su Dubrovnik, Zadar i Split, država u ta područja najviše ulaže, a sve ostalo je pitanje tržišta. Ako kineski ili bilo koji drugi ulagač prepozna Zadar kao potencijal, onda je to stvar tržišta koje možemo samo podraviti, ali ne se i miješati", smatra državna tajnica. 

Budućnost LNG-a
Dotaknuli su se u intervjuu i budućnosti LNG-a i specijaliziranih luka.  "Riječ je o energetski važnom i značajnom geostrateškom političkom projektu LNG terminala u dvije faze, plutajućeg i kopnenog materijala. O LNG Hrvatska intenzivno se pregovara i radi na tome. Kada se taj segment zaokruži, onda se kreće u realizaciju projekta. Omogućit će izgradnju LNG terminala na Krku, a u Rijeci se radi se manji terminal za opskrbu brodova na LNG kopnu", najavila je državna tajnica.

Nišević je podsjetio Markovčić Kostelac na digitalizaciju i ekološko poslovanje, što sa sobom povlači i temu autonomnih brodova.  "Što se tiče zelenog aspekta, trenutačno je u izradi strategija linijskog razvoja. Jedan od strateških ciljeva je i uvođenje alternativnih goriva u linijski prijevoz, a istovremeno pratimo i što se zbiva u tehnološkom razvoju. LNG smanjuje određene misije, ali ih ne upija u potpunosti. Što se tiče automatizacije, veliki dio funkcija na brodu bit će automatiziran u sljedećih 5 godina. Potpuna automatizacija s brodovima bez posade pojavit će se u priobalnoj plovidbi, no globalno neće preuzeti primat", smatra Markovčić Kostelac. 

Panel rasprava

Velike potrebe Kine
Sudionici panel diskusije pod nazivom Novi pristupi prijevozu robe sudjelovali su Aida Sokol, generalna direktorica Agent Plus Hrvatska; Nataša Mihajlović, voditeljica LCL odjela Agent Plus Hrvatska; Snježana Hezler, voditeljica nabave Pro Mimato d.o.o. te Kristijan Stipaničić iz FAS Logistika d.o.o.  Sokol je istaknula da je Kina jedno od najbrže rastućih tržišta i da njihovi klijenti imaju veliku potrebu za prijevozom iz Kine, no da se iz drugih pravaca prema nama otvara SAD.  "Izvoz zadnjih godina ima svoj trend koji se na bazi godišnjeg prometa povećava. Izvozimo naše resurse, od drva, kamena i ostalih prirodnih blagodati dok izvoz naših proizvoda je slabo zastupljen. Kada se pogleda izvoz za LCL, premali je volumen robe, premalo je izvoznika koji imaju ptorebu za takvom vrstom prijevoza", objasnila je Sokol.  Stipančić iz FAS Logistike kaže da isporuke idemo kombijem uz LCL koji je brži, jeftiniji, a i jednostavniji te da u cestovnom prometu uvijek ima više robe.  Na pitanje što država može učiniti, Sokol smatra da bi se Ploče i Rijeka morale osigurati kao zdrave luke. "Koper ima primat, Rijeka se može dalje razvijati, eventualno se možemo nadati izjednavačavanju, ali teško. Luka Split je slabo zastupljena Luka Ploče bi mogla doživjeti uspon i ekspanziju, treba gledati na to da se Ploče i Riejka osiguraju kao zdrave luke", rekla je Sokol, a Mihajlović dodala da smatra kako uvođenje nove luke, uz Rijeku i Ploče specijalizirane za kontejnerski prijevoz, na ovako malom teritoriju nije potrebno. "Razvijamo iduću luku, a nismo razvili ni postojeće", zaključili su.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!