Titula Europskog grada kulture pridonijela bi razvijanju poduzetništva

Raymond Rojnik, voditelj Koncertnog ureda Varaždin, Foto: Marko Jurinec / Pixsell Raymond Rojnik, voditelj Koncertnog ureda Varaždin, Foto: Marko Jurinec / Pixsell

Ideja Varaždina kao prijestolnice kulture ujedinila je četiri županije cijele regije, što je prilična rijetkost.

«Tekstilni proizvodi multinacionalne kompanije Calzedonia putuju i u Tokio iz distributivnog centra Jalžabet u Varaždinskoj županiji», pohvalio se predsjednik Uprave Calzedonije Dubravko Hoić na Poslovnom uzletu održanom u Varaždinu. Hoić je na okruglom stolu u sklopu manifestacije kazao da talijanskog vlasnika nije bilo potrebno mnogo nagovarati da distributivni centar za cijeli svijet otvori u Jalžabetu jer 75 posto svih Calzedonijnih proizvoda proizvodi se u Hrvatskoj pa je bio logičan korak da se centar otvori blizu tvornica. «Odluka je olakšana i nakon ulaska Hrvatske u EU», napomenuo je Hoić. Varaždin i cijela regija mnogo računaju na dobivanje titule Europskog grada kulture koja bi trebala podići gospodarstvo regije, naglasili su svi prisutni. Kako je kazao Raymond Rojnik, voditelj Koncertnog ureda Varaždin koji radi na kandidaturi, ideja Varaždina kao prijestolnice kulture ujedinila je četiri županije cijele regije, što je prilična rijetkost. «Kandidatura je spojila ono što je na početku izgledalo nespojivo», dodao je Andrija Petrović, direktor Tehnološkog parka Varaždin dodajući da i skupina inovatora u Parku sudjeluje u izradi kandidature.

Kako su sudionici okruglog stola došli iz poduzetništva, smatraju da i ova potencijalna titula za koju se, doduše, javila i većina većih gradova Hrvatske, može pridonijeti razvijanju poduzetništva, a time i gospodarstva u cjelini. Tako je, primjerice, Damir Kirić, predsjednik Uprave i suvlasnik obiteljske tvrtke Gumiimpex kazao da je projekt prijestolnice kulture važan događaj za regiju i državu. «Hoće li tu titulu potpuno iskoristiti i poduzetnici manje je bitno, jer je titula prijestolnice kulture već sama po sebi velika stvar za imidž», kazao je Kirić. Hoić je dodao da je svako otvaranje države ili regije prema inozemstvu pozitivna stvar za građane i gospodarstvo. Naglasio je da ni grad ni država ne mogu poduzetnicima garantirati posao ili uspjeh te da je na poduzetniku na koji će način iskoristiti priliku. 

Budući da se na Poslovnom uzletu često spominje inovativnost zbog čega poduzetnici pohađaju i različite edukacije na manifestaciji, postavlja se pitanje što je uopće inovativnost. Petrović kojemu je posao raditi s inovatorima, kaže da se inovativnost kao pojam često precjenjuje. «Previše razmišljamo o inovativnosti kao o nečemu što će stubokom promijeniti svijet. Međutim, ona se kod poduzetnika najčešće mora svoditi na male svakodnevne promjene u poslovanju koji će im pomoći da naprave još jedan korak u poduzetništvu. To može biti način knjigovodstva, računovodstva... Ne mora se raditi o raketnoj znanosti jer su oni mali svakodnevni pomaci najbitniji», naglasio je Petrović. 

Također je rekao da je u Hrvatskoj postalo popularno govoriti o start-upovima. Stvar je, kaže, i tu jednostavnija od prevladavajućeg mišljenja. «Za nas je najbitnije da te tvrtke zaposle još jednu do dvije osobe te da ostanu u regiji iako im je tržište u inozemstvu», objasnio je Petrović. 

Jedni od takvih koji su još 70-ih godina počeli kao mala vulkanizerska kompanija, da bi danas zapošljavali oko 300 ljudi na području županije je i Gumiimpex. «Ovo je obiteljska kompanija koja se razvija polako. Druga generacija je prihvatila posao, a drago mi je da u posao polako ulazi i treća generacija obitelji», kazao je Kirić. To je jedna od rijetkosti jer, kako je Kirić rekao, u svijetu samo četiri posto obiteljskih kompanija na kormilu dočeka svoju treću generaciju. «Dosta je teško napraviti takav uspjeh. Pa i mi prolazimo kroz transformaciju jer se moramo prilagođavati», pojasnio je Kirić koji smatra da izvana izgleda da je lagano voditi tvrtku. «Naravno, mi koji se time bavimo znamo koliko je to komplicirano jer onaj tko se na to odluči mora biti spreman raditi i 24 sata», izjavio je Kirić. 

Ono na što se poduzetnici na okruglom stolu posebno žale jest stalna promjena zakona zbog koje se više nitko ne snalazi u šumi propisa pa ni administracija koja ih treba primjenjivati. Stalne promjene i nedostatak provedbenih propisa jedna su od najvećih prepreka za poduzetništvo. «Volio bih da se donose propisi koji će trajati barem srednjoročno pa da znamo po kojim pravilima poslovati», kazao je Hoić. Poduzetnici nemaju zamjerke na lokalnu vlast za koju smatraju da im pomaže koliko može- «Investicijska klima u Varaždinu je odlična, na njemačkom govornom području svi znaju za mogućnost dobrog poslovanja u Varaždinu», kazao je Petrović. S njime se složio i Hoić, koji na vlastitoj maloprodajnoj mreži vidi razlike među hrvatskim županijama. Jedan od većih problema je i nedovoljan broj needucirane snage. Kako je kazao Kirić, problem nije toliko izražen kod visokoobrazovanih osoba, koliko u nedovoljnoj stručnosti srednjoškolski obrazovanih. «Strukovno obrazovanje nam je u velikim problemima i vrlo je teško naći one obrazovane za određenu struku, ali isto tako i inženjere. Moja kompanija uvozi inženjere iz Slovenije i Austrije da nas nauče nekim stvarima. 

Volio bih da i i imamo jednu snažnu bazu iz koje ćemo uzimati dovoljan broj školovanih ljudi», rekao je Kirić. Petrović se nadovezao na njegove riječi, kazavši da Varaždin ima sveučilište na kojemu, usprkos veličini, ipak postoji koncentracija znanja. «Cilj nam je prenijeti to znanje u gospodarstvo», najavio je Petrović.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve