Tek u snažnoj interakciji visokoobrazovnih institucija i poslovnog sektora možemo očekivati gospodarski uzlet

Studenti su uglavnom prepušteni sami sebi po pitanju organizacije prakse/FOTOLIA Studenti su uglavnom prepušteni sami sebi po pitanju organizacije prakse/FOTOLIA

Kada se državne mjere pokažu nedovoljnima, inicijativu bi trebali preuzeti poslodavci i potaknuti visokoobrazovne institucije na stratešku suradnju.

Kada se govori o nezaposlenosti mladih, uz koji se usko veže i problem njihova odlaska iz zemlje, najčešće se pita što država čini po tom pitanju. Svima je jasno da ona u rukama ima 'najjače karte', ali koliko ustvari rješavanju tog problema mogu pridonijeti i poslodavci, obrazovne institucije ili mediji? Odgovore na ta pitanja potražili smo kod vodećih ljudi visokoobrazovnih institucija i stručnjaka za ljudske potencijale iz uspješnih domaćih tvrtki. Goran Luburić, prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb, smatra kako poslodavci trebaju biti hrabriji i otvoreniji za nove ideje. "Država ih u tome demotivira jer im ne daje slobodu i fleksibilnost koja je potrebna u okolini koja se često mijenja. Prečesto, rekao bih, ali, to je stvar globalnih kretanja, tu ne možemo ništa", kaže Luburić i ističe kako bi i obrazovanje trebalo biti svrsishodnije i što više povezano s poslodavcima i tržištem rada. 

 

Balenović

Studentima bi već za vrijeme studija trebalo omogućiti da kroz praktični rad u tvrtkama steknu određeno iskustvo.

Poticati inovacije i izvoz
"Jedno bez drugoga ne ide. Treba porezno što više osloboditi rad kao takav, i fizički i intelektualni. Treba poticati zapošljavanje u privatnom sektoru i samozapošljavanje tj. poduzetništvo. Treba poticati inovacije, izvoz i turizam, jer vlak za veliku industrijalizaciju je odavno prošao, Kinezi su preuzeli većinu industrijske proizvodnje. Uz to, treba poticati domaću proizvodnju", kaže Luburić i napominje kako će mediji uvijek naći točku interesa u svemu tome, poput projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj, koji je koristan svim uključenim stranama. Zoran Barac, direktor Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) ističe kako država samo treba stvoriti regulatorni okvir koji neće sprječavati konkurenciju i ograničavati poduzetnike.

 

Senčar Perkov

Problem nezaposlenosti mladih može se riješiti vrlo jednostavno - samo im se treba dati prilika, što mi u Ini i činimo.

"Važniji faktor od same države su visokoobrazovne institucije koje bi trebale biti žarište kreativnosti, tehnoloških i poslovnih inovacija. Primjerice diplomanti sveučilišta Stanford zaslužni su za osnivanje 51 'unicorn' kompanija, dok su diplomanti Harvarda osnovali 37 'unicorna'.  Nije ovaj uspjeh rezerviran samo za američka sveučilišta. Diplomanti Indijskog instituta za tehnologiju (Indian Institute of Technology) zaslužni su za osnivanje 12 'unicorna'. Unicorn je startup kompanija čija vrijednost prelazi milijardu američkih dolara. Tek u snažnoj interakciji visokoobrazovnih institucija i poslovnog sektora možemo očekivati uzlet i okruženje koje će privući i zadržati mlade stručnjake. Nažalost naša je država u zakazala u poticanju konkurentnosti visokoobrazovnog sustava.  

 

4 posto

BDP-a iznosi javna potrošnja u Hrvatskoj za obrazovanje, što je oko jedan postotni poen ispod prosjeka EU-a, SAD-a i Japana

Hrvatska je obrazovna politika prije svega usredotočena na javni sektor. Javna potrošnja u Hrvatskoj za obrazovanje iznosi oko 4 posto BDP-a što je oko jedan postotni poen ispod prosjeka EU-a, SAD-a i Japana, međutim Hrvatska ima relativno visok udio studenata u javnim institucijama (samo Irska, Latvija i Makedonija imaju više) što govori o nedovoljno razvijenom privatnom sektoru, odnosno o potencijalu razvoja privatnog obrazovnog sektora.  Također karakterizira nas nisko rangiranje hrvatskih visokih učilišta.

Primjerice, Zagrebačko sveučilište kao najbolje u Republici Hrvatskoj je prema CWUR centru (The Center for World University Rankings) za 2016. godinu rangirano kao 536. u svijetu dok je Ljubljansko sveučilište 477. na istoj rang listi od 1000 rangiranih sveučilišta. S druge strane, mi na ZŠEM-u nastojimo postizati što bolje rezultate u međunarodnim rangiranjima. Tako da smo već devetu godinu zaredom rangirani kao najbolja poslovna škola u Hrvatskoj od strane međunarodne agencije 'Eduniversal'.  Također nastojimo stvoriti čvrste veze s poslovnom zajednicom. Zajedno s kompanijama radimo i na izradama studija slučaja u kojima se spaja teorija s praktičnim iskustvima vezanim uz poslovanje kompanije, izgradnju marke i slično. 

 

Barac

Najvažniji faktor su visokoobrazovne institucije koje bi trebale biti žarište kreativnosti, tehnoloških i poslovnih inovacija.

Stipendiranje studenata
Primjerice, radili smo studije slučajeva za najpoznatije hrvatske brendove i kompanije kao što su Agrokor, Atlantic grupa, Phoenix Farmacija i Podravka", kaže Barac i ističe kako u ZŠEM-u podupiru i poduzetnički duh kod studenata što rezultira nizom poduzetničkih pothvata.  Tina Balenović, direktorica Službe ljudskih potencijala Uniqa osiguranja, smatra kako bi na zadržavanju mladih u Hrvatskoj trebalo početi raditi već za vrijeme studiranja, omogućavajući odnosno organizirajući studentima da kroz praktični rad u tvrtkama steknu određeno iskustvo.  Trenutno je obrazovni sustav u Hrvatskoj, kaže, usmjeren prvenstveno na prenošenje teorijskih znanja dok su studenti prepušteni sami sebi po pitanju organizacije prakse.

 

Luburić

Poslodavci trebaju biti otvoreniji za nove ideje. Država ih u tome demotivira jer im ne daje fleksibilnost koja je potrebna u okolini koja se često mijenja.

"Uspostavljanjem suradnje na razini tvrtka/fakultet studentima se omogućuje lakši pristup samim tvrtkama, a tvrtkama se omogućuje mogućnost dobre selekcije budućih kadrova.  Ključno je mladim ljudima pružiti priliku za rad i učenje te se nadamo da će se s poboljšanjem gospodarskog stanja u zemlji više tvrtki odlučiti na investiranje u mlade ljude", kaže Tina Balenović i ističe kako i mediji mogu doprinijeti vrijednim inicijativama kao što je Hrvatska pamet Hrvatskoj, koja studentima pruža priliku da svoju inovativnost i poduzetnost pretoče u nešto stvarno. "Mogu i veću pozornost obratiti pozitivnim pričama o mladima koji su unatoč svemu uspjeli i u Hrvatskoj, a ima i takvih. Neprestanim potenciranjem priča o tome kako je uspjeh moguć samo vani mediji utječu na stvaranje negativne klime i produbljuju atmosferu besperspektivnosti u našem društvu", smatra direktorica Službe ljudskih potencijala Uniqa osiguranja.  Vladimira Senčar Perkov, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u Ini, smatra da se problem nezaposlenosti mladih može riješiti vrlo jednostavno - samo im se treba dati prilika.

 

536. poziciju

na svijetu zauzelo je Zagrebačko sveučilište u rangiranju CWUR centra

"Mi u Ini činimo upravo to, pronalazimo i privlačimo mlade talente u naš tim i dajemo im priliku i sredstva da pokažu što znaju i mogu. U zadnjih sedam godina putem Growww programa zaposlili smo više od 550 mladih talenata čime smo postali vodeća kompanija u Hrvatskoj u zapošljavanju mladih, a više od 80% njih je i danas u Ini", tvrdi Vladimira Senčar Perkov i ističe kako je i tog primjera vidljivo da postoje pristupi i strategije koje mogu potaknuti mlade obrazovane ljude da odustanu od odlaska iz Hrvatske, ali samo ako se počnu sistematično provoditi. Poslodavci, kaže, mogu preuzeti inicijativu i potaknuti visokoobrazovne institucije na stratešku suradnju te utjecati na neusklađenost između školskih programa i vještina koje će im biti potrebne jednom kada se zaposle.

 "Ovdje mogu navesti još jedan primjer iz Ine gdje smo prije dvije godine pokrenuli natjecanje namijenjen srednjoškolcima pod nazivom Junior Freshhh. U njemu kroz online igru u kojoj natjecatelji sudjeluju želimo poticati interes za prirodoslovna i matematička znanja, odnosno struke jer su one veoma važne za našu kompaniju. Stoga, kada potičemo interes mladih za upravo te struke, mi u Ini dugoročno stvaramo svojevrstan 'pipeline', kontinuirani priljev talenata koji će jednog dana postati dio našeg tima", otkriva direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima u Ini. Milivoj Marković, predavač na RIT Croatia, smatra kako individualni pokušaji svih sudionika na tržištu rada u rješavanju problema nezaposlenosti i odlazak mladih, zasigurno imaju manji efekt u odnosu na njihov zajednički i koordinirani napor. 

 

Marković

Poslodavci i sektorska udruženja imaju vrlo bitnu ulogu u signaliziranju potreba za specifičnim znanjima i vještinama.

Fokusirani programi edukacije
"Poslodavci i sektorska udruženja imaju vrlo bitnu ulogu u signaliziranju potreba za specifičnim znanjima i vještinama koja su potrebna u kratkom i srednjem roku. Također je njihova uloga ključna u doprinosu izgradnji posebnih znanja i vještina kroz ciljane i vrlo fokusirane programe edukacije što podiže kvalitetu zaposlenika. Ne zaboravimo ovdje i kakav je obrazovni sustav u cjelini i što u tom kontekstu obrazovne institucije uopće mogu učiniti. Reforma obrazovanja je itekako važna i zajednički napori države, institucija obrazovanja i poslovnog sektora zasigurno će utjecati na ukupni uspjeh reforme, kaže Marković i ističe kako RIT Croatia prema uzoru na matično američko sveučilište RIT ima fokus na obrazovanje koje adekvatno priprema studente za tržište rada.

 

Babić

Obrazovne institucije, poslodavci i mediji imaju važan utjecaj kod rješavanja problema zaposlenosti mladih.

"I to se ne događa na kraju studija, nego kroz sam studij. Naši studenti u četiri godine moraju odraditi minimalno šest mjeseci stručne prakse u industrijama i poslovima vezanim uz područje studija (npr. business, programiranje). Zapravo, matično sveučilište ima jedan od najstarijih i najvećih programa stručne prakse u svijetu.  Divni su primjeri kad studenti već za vrijeme studija - upravo kroz stručnu praksu - nalaze poslove i kasnije si ne postavljaju pitanje: Ok, diplomirao/la sam. Što sad?", kaže Marković i napominje kako je RIT Croatia kroz svoj Ured za stručne prakse u kontaktu s raznim poslovnim organizacijama te za svoje studente kreira mnoge prednosti i koristi kroz partnerstva s institucijama poput HUB385 ili DURA-om. Damir Babić, Izvršni direktor Ureda za upravljanje ljudskim resursima, Hrvatska pošta ističe kako obrazovne institucije, poslodavci i mediji imaju važan utjecaj kod rješavanja problema zaposlenosti mladih - svatko iz svoje domene i svi trebaju biti partneri. Upravo zato i Hrvatska pošta kao tvrtka sudjeluje kao partner u projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj jer vjerujemo da jedino zajedničkim snagama možemo učiniti razliku, zaključuje Babić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!