Tek svaki peti privremeni radni aranžman traje više od godine

Na okruglom stolu govorili znanstvenici Hrvoje Butković i Jelena Ostojić te publicist i analitičar Željko Ivanković/Borna Filić/PIXSELL Na okruglom stolu govorili znanstvenici Hrvoje Butković i Jelena Ostojić te publicist i analitičar Željko Ivanković/Borna Filić/PIXSELL

Posljednje promjene zakonodavstva iz 2014. olakšale su sklapanje i produžetak trajanja nestandardnih oblika rada i time je smanjena zakonska zaštita zaposlenja.

Izazove, podatke i budućnost prekarnog rada i digitalne transformacije kroz istraživanja na okruglom stolu su pokazali stručnjaci, predstavnici sindikata te stranaka koje se natječu za Europski parlament.

Nesigurnost, rad na određeno vrijeme, privremeni i povremeni rad te niska ili nikakva radna prava i zaštitu glavne su karakteristike prekarnog rada.  Sociologinja Jelena Ostojić s Pravnog fakulteta u Zagrebu predstavila je istraživanja o prekarnom radu u EU i Hrvatskoj. Došlo je, istaknula je, do ekspanzije nesigurnih oblika rada. 

U Zakonu iznimka, u stvarnosti ne
"Posljednje promjene radnog zakonodavstva iz 2014. olakšale su sklapanje i produžetak trajanja nestandardnih oblika rada - smanjena je zakonska zaštita zaposlenja. Snažne emigracije nakon ulaska Hrvatske u EU, aktualni su i danas - radne emigracije iz Hrvatske jedan su od ključnih procesa koji objašnjava nesrazmjer smanjivanja stope nezaposlenosti i rasta stope zaposlenosti. Indirektna procjena godišnje emigracije za 2015. i 2016. iznosi 1,6 posto radnog kontingenta; prema AP2017 poslodavci su izgubili 1,7% zaposlenih zbog emigracije pa dolazi do potražnje za zamjenskim radnicima", navela je Ostojić.

Osvrnula se i na osnaživanje uslužnog, posebno turističkog sektora s velikim udjelima emocionalno i fizički iscrpljujućeg kratkotrajnog rada.  Najrašireniji oblik nestandardnog zapošljavanja u Hrvatskoj - rad na određeno vrijeme, u Zakonu o radu definiran kao iznimka, u posljednjih deset godina dominantan je oblik. Više od 90% svih sklopljenih ugovora o radu je na određeno, a više od 60% svih privremeni radnih aranžmana u Hrvatskoj traju do pola godine.

 

167 tisuća

zaposlenih, tj. 10,4% od ukupnog broja, u 2017. je u Hrvatskoj bilo u kategoriji samozaposlenih, koju karakterizira i prekarni rad

U EU takvih je radnih aranžmana u trajanju do šest mjeseci dvostruko manje, a tek svaki peti privremeni radni aranžman u Hrvatskoj traje više od godine dana. "Hrvatska već treću godinu zaredom među zemljama EU ima najveći udio rada u trajanju do tri mjeseca i usporediva je sa Srbijom i Crnom Gorom. U poljoprivredi je prekarni rad do 3 mjeseca rašireniji u EU, Hrvatska prednjači. U građevinarstvu i industriji razlike su značajne, a najveća razlika u odnosu na prosjek EU je u trgovini, prijevozu i skladištenju te pružanju smještaja, pripreme i usluživanja hrane - sezonskim poslovima.

U javnom sektoru i zdravstvu viši je udio prekarnih poslova od EU prosjeka", navela je Ostojić. Unatoč oscilacijama, cijelo recentno razdoblje obilježava snažna ekspanzija nesigurnih oblika zaposlenosti u Hrvatskoj te dodatna prekarizacija u trajanju takvih oblika", zaključila je. Hrvoje Butković sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose predstavio je digitalnu transformaciju rada u Hrvatskoj, kao dio međunarodnog projekta Prilagodba industrijskih odnosa novim oblicima rada, koji traje do srpnja, po narudžbi Europske komisije.

Dva su, kaže, načina registracije djelatnosti samozaposlenih - osnivanje obrta i tvrtke, u što su uključene i neovisne profesije (novinari, umjetnici i sportaši). "U 2017. godini bilo je 167.600 samozaposlenih, oko 10,4% od svih zaposlenih. Razlozi za samozaposlenost su neovisnost i sloboda, fleksibilno radno vrijeme, izazovi i kreativnost, manje stresa, rad od kuće, više novca , usklađivanje poslovnog i obiteljskog života", naveo je Butković. 

Dvojni efekti digitalizacije
Digitalizacija, prema njemu, reducira transakcijske troškove, povećava trgovinu i olakšava usklađivanje ponude i potražnje. 

 

Butković

Porast nestandardnog rada je posljedica digitalizacije, ali ni zakonodavni i porezni okvir nisu adekvatno prilagođeni.

"Dvojni su učinci digitalizacije na stvaranje poslova - svaki novi posao temeljem na internetu kreira još jedan i pol posao u gospodarstvu te je pitanje kreira li digitalizacija više poslova nego što ih stvara", smatra.  Problem, kaže Butković, nije samo gubitak tradicionalnog tipa zaposlenja već i činjenica da su gubici uzrokovani digitalizacijom neravnomjerno raspoređeni i produbljuju nejednakosti u društvu. Hrvatska je, ocjenjuje, suočena s porastom nestandardnog rada koji je posljedica digitalizacije, ali zakonodavni i porezni okvir nije adekvatno prilagođen.

"Bilo bi uputno olakšati praktičnu primjenu novih oblika rada u proceduralnom smislu. Treba raditi na daljnjoj izgradnji mehanizama socijalne sigurnosti i za nezavisne profesionalce. Vlada bi trebala surađivati sa socijalnim partnerima u razvoju profesionalno usmjerenog digitalnog obrazovanja i usavršavanja te s njima u svim sektorima posvetiti pažnju izgradnji modela radnih odnosa koji omogućuju fleksibilnost o pitanju mjesta i vremena rada. Treba u hrvatskom radnom zakonodavstvu bolje regulirati i dalje razvijati nove oblike rada", zaključuje Butković. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!