Tehnološki park u Željezari prelit će znanja poduzetnicima

Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL

Kreditna linija s novcem koji pomaže otvoriti radna mjesta te uređenje centra za startupe, neki su od projekata potpore poduzetništvu.

Svaka promjena vlasti nama donosi neku neizvjesnost, a mi želimo stabilnost bez obzira na izbore.

Propisi se ne mogu mijenjati na mjesečnoj razini, poduzetniku treba uređeno tržište i da jasno zna što ga čeka u narednih nekoliko godina kako bi mogao planirati svoje poslovanje, istakao je Ivan Bračić, predsjednik HUP-Udruge srednjih i mallih poduzetnika, i sam dugogodišnji poduzetnik, na panelu Kako razvijati malo i srednje poduzetništvo u Sisku, u sklopu Poslovnog uzleta u organizaciji Poslovnoga dnevnika. Istaknuto je kako lokalna uprava ne može mijenjati zakone, no da gradovi, općine i županija moraju održavati veze s poduzetnicima i obrtnicima. "Komunikacija između lokalne uprave i sadašnjih i budućih poduzetnika uvijek mora biti protočna, kako bi zajedno djelovali  prema središnjoj državi u oblikovanju zakonodavnog okvira u slučajevima koji sputavaju razvoj poduzetništva", dodao je Bračić ponovivši kako je budućnost i Siska i Hrvatske u malim, srednjim i  mikro poduzetnicima.

 

Ikić Baniček

Nekadašnji grad teške industrije mora se razvijati na potpuno drugim temeljima, kroz male i srednje tvrtke.

Da samo trećina zaposli jednoga...
"Nismo više industrijski grad, ostali su nam mikropoduzetnici kojima treba osigurati uvjete i prostor za rad. Ti mali obrtnici i poduzetnici su danas najveći poslodavci. U Sisku djeluje 760 obrtnika, zamislite samo da uz pomoć poticaja barem trećina njih otvori samo jedno novo radno mjesto. To je gotovo 300 novozaposlenih. Koji danas poslodavac može otvoriti tri stotine radnih mjesta? Tu treba razvijati dijalog između Grada Siska i gospodarstva", smatra Violeta Jelić iz Hrvatske obrtničke komore. Ona je posebno upozorila kako Sisak bilježi pad proizvodnih obrta, što je zabrinjavajuće, jer Sisku "treba proizvodnja koja će pokrenuti potrošnju." Iz Sisak projekata, tvrtke u gradskom vlasništvu, zadužene za razvoj gospodarstva i potporu poduzetnicima, ističu kako na tome i rade.

 

Bračić

Komunikacija između lokalne uprave i sadašnjih i budućih poduzetnika uvijek mora biti protočna kako bi dobro djelovali na državu.

U suradnji s bankama formirali su, kažu, najpovoljniju kreditnu liniju na tržištu - Sisački poduzetnik. "Nedostatak izvora financiranja smo detektirali kao jedan od većih problema sisačkog poduzetništva pa smo s bankama  razvili  kreditnu liniju preko koje smo u 2016. subvencionirali kamate za kredite deset poduzetnika. Bio je kreditni fond od 10 milijuna kuna, a ove godine je 20 jer su se uključile još neke banke. To je najjeftiniji novac trenutačno na tržištu - kamata je od 1,5 posto, i time stvaramo nova radna mjesta. Poduzetnici se trebaju javiti, a na nama je da te kredite odobravamo odmah, na dnevnoj bazi te ih upućujemo bankama", rekao je Julije Katančević, direktor Sisak projekata. Krediti su to za kupnju nove opreme, razvoj i proširenje proizvodnje, ali i obrtna sredstva kod kojih je kamata nešto veća.

 

Kramarić

Dajte im dva dana škole i tri dana prakse i stvorit ćete kvalitetnog kuhara i konobara koji danas može dobro zarađivati.

Uvjet je da poduzetnik posluje na području Siska, bez obzira na sjedište tvrtke, i da zapošljava barem 50 posto radnika sa sisačkog područja. Jedan od korisnika takvoga kredita je i Sanjin Kramarić, suvlasnik restorana Cocktail. On i brat preuzeli su obiteljski posao koji u Sisku neprekidno radi 26 godina. Najavili su novu investiciju i novo zapošljavanje, koje će i ostvariti, ali očito je to nemoguće bez administrativnih problema.

"Za svaku žarulju u projektu koji pripremamo mi trebamo atest. Ako uvoznik koji plasira te žarulje na tržište ima već takav atest, zašto ga mi opet moramo plaćati? Isto tako, ako isporučitelj pitke vode ima analizu, zašto mi moramo svake godine raditi analizu te pitke vode i plaćati to 800 kuna? Takvih atesta i analiza po 800 kuna ima jako puno i to sve nas i usporava i pomalo ljuti", rekao je Sanjin Kramarić. Da razne dozvole uistinu sputavaju razvoj, ali i zapošljavanje, smatra i Ivica Pučko, vlasnik sisačke veterinarske ambulante Anima Vet. "Kad smo krenuli u investiciju, 2011. godine, samo smo za razne papire dali 100.000 kuna. Atest za buku je koštao 10.000 kuna, kao da smo disko klub. Pa do 2015. smo plaćali 7000 kuna godišnje Hrvatskim cestama za naknadu za izlazak na cestu. Umjesto toga mogli smo još nekog zaposliti", dodaje Pučko, također korisnik kredita iz linije Sisački poduzetnik.

 

Katančević

Želimo razvijati nova zanimanja. Naš budući Centar kreativne industrije to će činiti. Riječ je o najbrže rastućem sektoru industrije.

Problematičan sustav školovanja
Iz njihove rasprave ukazalo se i na problem kvalificirane radne snage. Sisački poduzetnici za to prstom upiru i u sustav školovanja. "Jedan konobar ili kuhar ne može imati četiri dana škole i jedan dan prakse. I s tim da u danu nakon četiri sata škole može imati tek četiri sata prakse. Ne stigne ništa savladati u to kratko vrijeme. U školama uče zemljopis, povijest, umjesto engleskog, hrvatskog, ruskog jezika. Dajte im dva dana škole i tri dana prakse i stvorit ćete kvalitetnog kuhara i konobara koji danas na tržištu rada može zarađivati i veću plaću od visokoobrazovanih osoba, jer ih sada nema dovoljno", poručio je Kramarić. Podatak o najmanjem broju poduzetnika u Sisku u odnosu na broj radnog sposobnog stanovništva potaknuo je i Grad na reakciju.  

 

Jelić

Nismo više industrijski grad, ostali su mikropoduzetnici kojima treba osigurati uvjete i prostor. oni su danas najveći poslodavci.

"Pokrenuli smo ciklus edukacija za one koji žele postati poduzetnici. Želimo razbiti  famu da je poduzetništvo nešto u što se ne isplati ići, da je poduzetništvo nešto u što ne treba ući. Želimo im pokazati da je upravo suprotno, da je poduzetništvo dobro. Kroz te radionice je prošlo 50-ak ljudi od kojih očekujemo da vrlo brzo realiziraju svoje ideje, a s edukacijom nastavljamo i ove godine", kazao je Julije Katančević iz Sisak projekata. Kao poveznicu na razvoj i edukaciju novih poduzetnika nastavljaju dva druga projekta. "Želimo razvijati nova zanimanja. Naš budući Centar kreativne industrije to će činiti. Riječ je o najbrže rastućem sektoru industrije, koja se tiče dizajna, grafike, IT-a. Naš Centar će imati mjesta za 14 startupova koji će dobiti subvencije najma prostora i mentorsku pomoć.

 

Pučko

Razne dozvole i atesti koje plaćamo i za već atestirane proizvode su skupi, umjesto toga mogli smo još nekoga zaposliti.

Drugi je projekt Tehnološki park Grada Siska koji ćemo smjestiti u zgradu bivše Uprave Željezare Sisak. On nosi u sebi visoko obrazovanje, na tom mjestu se s fakulteta i škola pretače znanje i tehnologija poduzetnicima. Tu će se moći napraviti prototip, testirati prototip i dovesti ga do točke realizacije i stavljanja na tržište. Nadamo se da će pomoći obnovi i metaloprerađivačke tradicije u Sisku, povezati tih 40-ak tvrtki koje danas još rade u krugu Željezare. Ovime želimo i da taj broj naraste na 80,100 i 120  i da svaki zaposli barem po dvoje, troje ljudi", dodao je Katančević. Poslovni uzlet u Sisku završio je vrlo posjećenom radionicom za male i srednje poduzetnike o izradi projektnih prijedloga za dobivanje sredstava iz EU fondova. Kristina Androlić iz tvrtke Androlić konzalting poduzetnike je upoznala s aktualnim natječajima, te načinom prijava na njih, što će, nadaju se svi, omogućiti i novi razvoj sisačkoga područja. 

Problem grada i države i dalje je nesigurnost poslovanja

Sisak je s 22 poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika na samom začelju hrvatskih gradova, prema podacima Fine. Nekadašnji grad teške industrije i giganata mora se razvijati na potpuno drugim temeljima, a ključ je malo i srednje poduzetništvo, složili su se svi sudionici subotnjega Poslovnog uzleta Grada Siska, u organizaciji Poslovnog dnevnika. "Najjeftinija kreditna linija, budući Centar kreativne industrije i Tehnološki park za startupove je nešto što Grad nudi i priprema svojim poduzetnicima u skorašnjoj budućnosti", rekla je sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček u uvodnom obraćanju prisutnim poduzetnicima. "Još prije četiri godine detektirali smo da napretka poduzetništva nema bez ulaganja u nove vještine i znanja i u tome uspijevamo. Nekoliko tisuća poduzetnika prošlo je kroz naše edukacije, progovarali smo u četiri godine o svim problemima koji ih muče, ali i o njihovim uspjesima. Ono što vidimo iz godine u godinu je da ipak češće govorimo o njihovim uspjesima i dobrom poslovanju, a sve manje o administrativnim barijerama i problemima s kojima se susreću", dodao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. No, još ima posla u rušenju tih barijera. Poslodavci, tj. poduzetnici najveće su primjedbe i na panel raspravi u Sisku imali na nesigurnost poslovanja u Hrvatskoj. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve