Subvencionirane kamate i povoljni krediti važan su alat za osnaživanje lokalnog gospodarstva

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Poduzetnici Sisačko – moslavačke županije u sklopu Poslovnog uzleta održanog u Sisku u petak imali su priliku sudjelovati u nizu stručnih, edukativnih i besplatnih radionica.

Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i turizma u Sisačko – moslavačkoj županiji oslanja se na mjere kreirane u skladu s potrebama lokalnih poduzetnika, naznačeno je na panel diskusiji održanoj u petak u sklopu Poslovnog uzleta Sisačko – moslavačke županije. Iako je doseg mjera ograničen kapacitetima županijskog proračuna, sredstva se tim više nastoje plasirati s najboljim efektom. Među najvažnijim se alatima tako ističu županijski poduzetnički krediti s kamatom od 1 posto za proizvodne djelatnosti i počekom otplate glavnice do dvije godine među najkonkurentnijima su na tržištu, a primjetan je i značajan napredak u razvoju turizma, poručeno je iz Siska.

Konkretni rezultati nisu izostali jer je u posljednjih 10 godina novozaposleno više od 1000 ljudi, dok je refinanciranjem nepovoljnih kredita iz prethodnog razdoblja sačuvano dodatnih 1000 radnih mjesta. Uz to, 2006. godine na području županije bila su 4 turistička seoska gospodarstva, a danas ih je 75, naznačio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove Europske unije Sisačko – moslavačke županije Marijan Belošević.

Izdvojio je i podatak o 23 zahtjeva za poduzetnička kredita koji su ove godine dobili suglasnost za provedbu te da za istu namjenu imaju 100 milijuna kuna na raspolaganju. Ipak, nije siguran hoće li se do kraja godine sva sredstva iskoristiti. „Naravno da su mogući i bolji uvjeti od ovih koje imamo, ali nismo željeli niti jednoj banci dati ekskluzivitet. Na kamatu koju banke ponude nadovezuje se subvencija županije i lokalnih samouprava, dok prednost dajemo proizvodnji kao generatoru gospodarstva. Od 19 jedinica lokalne samouprave 13 ih nam se priključilo i postalo projektnim partnerima, iako bismo trebali svi osvijestiti kako ulaganja u razvoj poduzetništva nisu trošak jer se direktno vraćaju. Apeliramo na zdrav razum i ekonomsku logiku - trebamo ostvariti prihode, a za to nam treba dobro razvijeno poduzetništvo“, naglasio je. Pohvalio je brzinu rješavanja zahtjeva za kredite i činjenicu da se u roku od 24 sata može dobiti suglasnost te zahtjev dalje proslijediti bankama. Poduzetnici taj faktor, kaže, navode kao ključan.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Sisak Boris Mesarić subvencioniranje kamata i povoljne kreditne linije smatra izuzetno važnim alatom osnaživanja lokalnog gospodarstva. „Danas u županiji imamo 1925 aktivnih poduzetnika, pri čemu valja istaknuti da naši mali poduzetnici prelaze u srednje, pa u velike, što znači da potpore imaju rezultate. Nedavno smo lokalnoj tvrtki Recro dodijelili Zlatnu kunu za njihov stup za popravljanje bicikala, nakon čega su osvojili i prvo mjesto na sajmu inovacija u Bjelovaru – što je samo jedan od dokaza da inovativnost treba poticati i dalje“, kazao je.

Naveo je i izuzetne turističke potencijale koje ovaj kraj ima, kao i priliku za razvoj cikloturizma i nužnost ulaganja u biciklističku infrastrukturu. Sa Županijom i mnogim gradovima Županijska komora Sisak ima izvrsnu suradnju, potvrdio je, što omogućava da se planovi brzo realiziraju. „Svaki kapital i investicija imaju nekoliko zakonitosti - moraju biti realizirani u roku jer su za poduzetnika od živote važnosti, a traže i određenu pravnu sigurnost. Nažalost, imamo tolike promjene zakonskih propisa i davanja i u suštini, većeg broja investicija nema jer nema ni garancije da će određena regulativa trajati godinama“, napomenuo je.

Iako postoje pozitivni primjeri, istovremeno su u poslovanju poduzetnika i obrtnika prisutni i veliki problemi, upozorio je Predsjednik Obrtničke komore Sisačko – moslavačke županije Adolf Cvanciger. „Zapošljavamo samo 2,5 osobe po obrtu. Pri povećanju kapaciteta radnih mjesta za koje je nužno do novca doći putem kredita poduzetnici i obrtnici se susreću s problemom procjene nekretnina koje na ovom području imaju 30 posto manju vrijednost u odnosu na druge dijelove zemlje. Po tom pitanju, kao i subvencioniranju kamata za kredite, te ostalim za gospodarstvo ključnim temama važno je apelirati na lokalne samouprave da postignu dogovor“, istaknuo je.

Upozorio je i na značajan problem u obrazovanju, odnosno na nedostatak adekvatnog kadra. „Ove je godine pri upisu u srednje škole bilo dostupno 1700 mjesta u prvim razredima, a na kraju je popunjeno njih 1200, od čega samo 30 posto odlazi na strukovna zanimanja. Uz to su obrazovni programi neusklađeni s razvijenim tržištima, pa bi trebalo početi osluškivati bilo gospodarstva i u skladu s time ih i poboljšavati“, dodao je Cvanciger.

Kao još jedna od potpornih i poduzetnicima partnerskih institucija predstavila se razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SIMORA, osnovana 2006. godine, za koju je zamjenica direktora Andrea Šeperac istaknula da ima iskustva rada na svim vrstama projekata. „Nositelji smo nekolicine projekata iz različitih sektora, a županija ostvaruje sjajne rezultate kada govorimo o povlačenju novca iz EU fondova. Stvari bi bile još kvalitetnije da procedura prijave nije toliko komplicirana i da prijavitelji ne moraju dostaviti gomile papira, nakon čega ih još ponekad dočeka i spora evaluacija“, dodala je Šeperac. 

Edukacije

Poduzetnici Sisačko – moslavačke županije u sklopu Poslovnog uzleta održanog u Sisku u petak imali su priliku sudjelovati u nizu stručnih, edukativnih i besplatnih radionica. Branimir Hebrang iz Hrvatskog telekoma (HT) predstavio je cloud usluge i zainteresiranima približio mogućnosti poslovanja i izvan ureda. Najveća prednost takva pristupa je fleksibilnost, odnosno mogućnost da svatko svojoj poslovnoj dokumentaciji i svim drugim resursima može pristupiti s većeg broja uređaja, u bilo koje vrijeme i s različitih lokacija, dok je jedini preduvjet internetska veza. Zapravo su benefiti korištenja cloud usluge mnogostruki i podrazumijevaju centralizaciju, stalnu dostupnost, kontroliran korisnički pristup i sigurnost podataka, naglašeno je tom prilikom. Tim više što pružatelj usluga ulaže u sigurnost i zaštitu podataka korisnika daleko više nego što to može pojedinac, poručio je Hebrang.

Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova okupljene su podučili Tajana Lovrić i Slaven Tadić iz tvrtke za poslovno savjetovanje Projekt jednako razvoj (PJR). Riječi je bilo o temeljnim terminima i vrstama programa, općim kriterijima EU projekata, na čemu se dobivaju i na čemu gube bodovi (kriteriji odabira) te aktualnim natječajima i kako do informacija. Moglo se saznati i što svaki projekt mora imati kako bi se osiguralo financiranje iz bespovratnih sredstava EU, potom kako čitati natječajnu dokumentaciju te kako razumjeti prijavne obrasce koje je potrebno ispuniti. Nije izostao ni dio koje elemente treba staviti u fokus prilikom razvoja projekta, ali i koju potrebnu dokumentaciju treba priložiti. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!