Stranci štite svoje prijevoznike, naši se žale da nemaju taj luksuz

Ulazak Hrvatske u EU gotovo je u potpunosti otvorio tržište, ali su se domaći prijevoznici suočili s jačom inozemnom konkurencijom Ulazak Hrvatske u EU gotovo je u potpunosti otvorio tržište, ali su se domaći prijevoznici suočili s jačom inozemnom konkurencijom

Iako neke zemlje Europske unije još ograničavaju ulazak na svoje tržište zabranom tzv. kabotaže, u većinu zemalja i iz njih se može slobodno voziti.

Hrvatska je geografski smještena na razmeđi jugoistočne i središnje Europe te ima važan prometni položaj. To je prilika i za značajan razvoj transportnog sektora, posebice onog kamionskog. Ulazak u punopravno članstvo Europske unije je otvorio dodatne mogućnosti za hrvatske prijevoznike koji sada imaju otvoreno cijelo Unijino tržište.

 

2,4tisuće

prijevozničkih tvrtki registrirano je u Hrvatskoj

Prema službenoj statistici u našoj zemlji je registrirano više od 140 tisuća teretnih vozila te oko 33 tisuće raznih prikolica. Tome treba dodati i oko 5000 autobusa. Kako pojašnjava Dragutin Kranjčec, predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, na našem tržištu djeluje 2400 tvrtki koje su registrirane za međunarodni prijevoz. Iako prevladavaju manja poduzeća, kaže da prosječna prijevoznička tvrtka ima 20-ak kamiona.  Najznačajniji igrači na tržištu su Ricardo iz Darde kod Osijeka koji je u zadnjih nekoliko godina narastao na 240 kamiona, a više od 100 tegljača imaju i LaLog te Kos transporti.

 

140tisuća

teretnih vozila registrirano je na našem tržištu

U Udruzi prijevoznika procjenjuju da se trenutno 60 posto ukupnog prometa tvrtki iz ovog sektora odvija u inozemstvu, a svega 40 posto na domaćem tržištu. Iako neke zemlje EU-a još ograničavaju ulazak na svoje tržište zabranom tzv. kabotaže, u većinu zemalja i iz njih se može slobodno voziti.  "Ulazak u EU je gotovo u potpunosti otvorio tržište i ukinuo famozne tzv. CEMT dozvole bez kojih se prije nije moglo voziti na tržište unije, a kojih je uvijek nedostajalo. S druge strane, otvoreno tržište je dovelo do povećanja konkurencije i u Hrvatskoj s kojim se domaći prijevoznici teško nose.

 

20kamiona

ima prosječna prijevoznička tvrtka u Hrvatskoj

U većini europskih zemalja postoje strategije  kojima se štiti i pomaže svojim prijevoznicima - povrat poreza na gorivo, pitanje cestarina, procedura i cijena registracije kamiona i sl. U Hrvatskoj toga nema. Pitanje koje bih uputio Vladi, bilo sadašnjoj tehničkoj, bilo novoj je - U čemu je Hrvatska još uopće konkurentna?", kaže Kranjčec. Iako prijevoznici iz zemalja koje našim tvrtkama nisu zabranile kabotažu mogu slobodno voziti i u Hrvatskoj, Kranjčec pojašnjava da to i nije praksa jer je prijevoznicima iz Njemačke troškovno neprihvatljiva cijena koja se plaća u Hrvatskoj, dok je našim tvrtkama sasvim poticajna ona u Njemačkoj. U Udruzi hrvatskih cestovnih prijevoznika pojašnjavaju da je Hrvatska, glede teretnog cestovnog prijevozništva u njegovoj prvotnoj fazi do 80-tih godina, u bivšoj državi nažalost bila prilično marginalizirana.

 

33tisuće

raznih prikolica imaju domaći prijevoznici

Kako stoji u analizi na portalu Hrvatski prijevoznik, najjača izvoznička sila bivše države bila je Slovenija. Slovenske prijevozničke tvrtke (Špedtrans, Auto-Kočevje, Vektor, SAP Gorica, Viator, AP Ilirska Bistrica, Inter-Evropa itd.) bile su tada izvozni prijevoznički brend SFRJ. "U Hrvatskoj u to je vrijeme bilo nekoliko tvrtki koje su vozile u inozemstvo (Kontinentaltrans, Jadrantrans, Čazmatrans, ATP Varaždin, Autotrans-Rijeka), no u odnosu na Slovence to je bio vrlo mali udio u izvozno-uvoznim poslovima.

 

240kamiona

posjeduje tvrtka Ricardo iz Darde kod Osijeka

Početkom 80-tih godina, i formiranjem SOUR-a UTRA (Croatiatrans, Drava, Zagrebtrans i Kontinetaltrans), koji je poslije postao RO Zagrebački transporti, situacija se je uvelike poboljšala. Ekspanzijom prijevozničkih kapaciteta Čazmatransa tako su se pojavile dvije prijevozničke sile koje su mogle donekle parirati Slovencima. Uspostavom RH otvorio se je prostor za punopravnu djelatnost privatnog poduzetništva u prijevozničkoj djelatnosti.

 

100tegljača

u vlasništvu je tvrtki LaLog i Kos transporti

Nažalost, ratna su zbivanja poremetila regularan tijek kretanja te je čitav proces formiranja prijevozničke grane bio podređen izvanrednim okolnostima. U takvim smo izvanrednim okolnostima nažalost uveliko djelovali i dugo iza rata. Prvi Zakon o cestovno prijevozu napisan je 1992., a izmjenjivan je 1998., 2002. i 2004. Ulaskom Hrvatske u EU u potpunosti se primjenjuju svi zakonski propisi koji su preuzeti od EU potpisivanjem pretpristupnog sporazuma u poglavlju 14 promet", kažu u Udruzi prijevoznika.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!