'Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%'

Na panelu Siniša Topalović, Veljko Ostojić, Davor Majetić, Tonči Glavina, Dominik Walch, Ružica Hrga i Žarko Katić/Dalibor Urukalović/PIXSELL Na panelu Siniša Topalović, Veljko Ostojić, Davor Majetić, Tonči Glavina, Dominik Walch, Ružica Hrga i Žarko Katić/Dalibor Urukalović/PIXSELL

Ministri, HUP, HGK, HZZ i sektorska udruženja složni da treba poduzeti sve moguće mjere ne bi li već ove sezone domaćih radnika bilo više.

Nedostatak radne snage u turizmu na prvom mjestu treba riješiti maksimalnim angažmanom domaće radne snage, uzimajući uvoz radnika kao rezervno rješenje za gašenje požara.

Uz dodatno podizanje plaća u turističkim zanimanjima, dugoročno rješenje bit će uvođenje dualnog obrazovanja kroz Centre kompetentnosti u turizmu u koje će se uz značajnu pomoć iz fondova Europske unije uložiti oko 500 milijuna kuna, zaključak je konferencije Turistički djelatnik, izazovi i mogućnosti koja se u organizaciji Ministarstva turizma održala jučer u Hotelu Westin u Zagrebu. Sudionike konferencije uz ministra turizma i izaslanika predsjednika Vlade Garija Cappellija, pozdravili su i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kao i predsjednik HGK Luka Burilović te predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Nije još kasno
Tomislav Tolušić smatra da je Hrvatska zakasnila barem pet godina u razmatranju problema nedostatka radne snage, no kaže da ni sad nije kasno ako se poduzmu sve potrebne mjere. "Kao ministar mogu reći da su ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju dobrim dijelom vezana uz turizam, koji je pomogao da se razvije i gastronomija i enologija i hrvatska vina dođu na svjetsku scenu. Naš cilj mora biti povećanje produktivnosti u svim tim resorima, što je povezano i s kadrovskom politikom", istaknuo je Tolušić.

 

Cappelli

Vlada je izdvojila oko dvije milijarde kuna za zapošljavanje u turističkom sektoru koji može biti sigurna luka za brojne buduće radnike.

Priznao je da se ništa ne može mijenjati preko noći, no poručio je da Vlada sluša poslodavce s kojima surađuje na osmišljavanju svih mjera za rješavanje kadrovske krize. Tolušić se slaže da treba značajno povećati plaće u turizmu, kako bi se radnici zadržali u zemlji, s obzirom na visoku stopu iseljavanja. Luka Burilović podsjetio je da su radne kvote za turizam i ugostiteljstvo za ovu godinu povećane gotovo 75 posto, sa 6700 na 15.611 dozvola, ali to nije trajno rješenje, već gašenje požara. 

"Trajno rješenje je usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. U ovoj školskoj godini 3800 učenika željelo se školovati za kuhara, upisano je 1200. Za konobara će se školovati 705 učenika, a htjelo je 2160. Istovremeno, najveći broj radnika u 2017. u turizmu tražio se upravo u području pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Dakle, nedostaje nam sposobnost brze prilagodbe, istaknuo je čelnik HGK.  Ministar Cappelli poručio je da je cilj privući domaću radnu snagu, iako treba u obzir uzeti i migracije u regiji, zbog čega je u planu potpisivanje bilateralnog ugovora s Ukrajinom ovih dana. Dodao je kako se bez razumijevanja svih drugih ministara i dionika u turizmu ne može postići puno. 

'Svi smo stavili dresove sa strane'
"Mi smo svi stavili 'dresove' sa strane i bacili se na rješavanje problema. Vlada je prepoznala važnost turizma i izdvojila oko 2 milijarde kuna za zapošljavanje u ovom sektoru koji može biti sigurna luka za brojne buduće radnike", izjavio je Cappelli, dodavši da moramo razvijati cjelogodišnju ponudu kroz zdravstveni turizam te uz usluge prodavati i znanje. Ministar rada Marko Pavić  podsjetio je da je u trećem godišnjem anketiranju radnika nedavno utvrđeno da je 20 tisuća nezaposlenih zainteresirano za rad u turizmu. "Upravo za njih smo organizirali treće Dane poslova u turizmu na koje se odazvalo 15.000 ljudi kojima se nudilo 9000 poslova. Zadovoljstvo mi je da akcijama koje smo ministar Cappelli i Zavod za zapošljavanje proveli osiguravamo maksimalno domaću radnu snagu za poslove turizma.

 

Pavić

U godišnjem anketiranju radnika je utvrđeno da je 20 tisuća nezaposlenih zainteresirano upravo za poslove u turizmu.

Također, što smo provedbom mirovinske reforme omogućili i rad umirovljenicima", kazao je Pavić. Poslodavci, pak, smatraju da će se problem značajno riješiti povećanjem plaća, no poslodavci sami neće moći to sami financirati bez pomoći države, prvenstveno snižavanjem stope PDV-a u turizmu, što je istaknula Gordana Deranja. Direktor HUP-a Davor Majetić podsjeća de je po rezultatima analize HUP Skor tržište rada i dalje naslabija karika hrvatskog gospodarstva, a rast plaća rezultat je nedostatka radnika i trenutačno je brži od produktivnosti. "Znamo da je potrebno dodatno povećati plaće u turizmu, ali poslodavci za to nemaju dovoljno novca i trebaju pomoć države kroz porezno rasterećenje" istaknuo je Majetić, a s njim se složio i direktor Hrvatske udruge u turizmu Veljko Ostojić. Napominje kako je konsolidirana neto dobit hotelskog sektora u 2017. bila svega 5-6 posto u odnosu na prihode.

"Od toga treba izdvojiti za investicije, pa povećanje plaće, a treba nešto i ostati. To je premalo da bi se značajno povećale plaće, koje su i dalje duplo niže nego u Austriji, i ako se PDV u turizmu spusti na 10% mi smo spremni jednokratno dići plaće za 20 posto", otkriva Ostojić te ističe da su domaći kadrovi najvažiji resurs na koji se domaći hotelijeri žele oslanjati. U uvozu radnika fokus je na širem prstenu na istoku, od BiH nadalje. Ružica Hrga, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, istaknula je da radnici traže sigurnost radnog mjesta, a ona je zbog sezonalnosti turizma i dalje slaba. "HZZ u turizmu zapošljava 20 posto od ukupnog broja prijavljenih radnika, a 60 posto od toga su sezonski poslovi. Mladi i svi oni koji žele raditi žele sigurnost i stabilnost, zbog čega je važno raditi na povećanju plaća, ali i zapošljavanja na neodređeno, stoga i na smanjenju sezonalnosti", kaže Hrga.

 

Tolušić

Naš cilj mora biti povećanje produktivnosti u svim pripadajućim resorima, a što je povezano i s kadrovskom politikom.

Hrvatski turizam ove godine ipak ne bi trebao biti u drami kad su u pitanju kadrovi, dobrim dijelom zato što je Vlada na vrijeme odobrila kvote za zapošljavanje stranaca, povećavši ih s nešto manje od 7000 na 15.600 dozvola u turizmu. Kad su u pitanju dozvole za zapošljavanje radnika iz trećih zemalja, a u ovoj godini ih je odobreno 15.600 za rad u turizmu, zahtjevi poslodavaca očekuju se tijekom ožujka i travnja u većoj mjeri, otkrio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić. "Lani je bilo malo zahtjeva i čini se da poslodavci čekaju zadnji tren da predaju zahtjeve za zapošljavanje stranaca, valjda nakon što su iscrpili sve domaće izvore, no ipak je realizirano oko 90% od kvote, što je dobro. Naš je posao maksimalno pojednostaviti proces izdavanja radnih dozvola i činimo sve da ubrzamo proces, cilj nam je da to bude unutar deset dana od zaprimljenog zahtjeva", otkriva Katić.

Migracije nisu trajno rješenje
Hrvatska nije jedina zemlja koja se suočava s problemom radne snage u turizmu, ima ga i Austrija, iako ima veće plaće i bolju demografsku sliku, kaže Dominik Walch iz austrijskog instituta Institute for Advanced Studies. Austrija oko 40 posto kadra u turizmu uvozi jer nema vlastite resurse, no to je uvijek rezervna opcija, smatra Walch.  "Ne računajte previše na kratkoročne migracije stanovništva, odnosno bazene radne snage u svom okruženju, jer su to nestabilni izvori, bilo zato što se ti radnici često vraćaju kući, bilo zato što se bazeni s vremenom prazne", kaže Walch.

 

Burilović

Nedostaje nam sposobnost brze prilagodbe obrazovanja na tržište rada.

Tu su važna i kretanja domaćih radnika, o čemu je ovaj bečki Institut radio istraživanje. Utvrđeno je da Austrija ima više educiranog kadra za rad u turizmu nego je u sektoru zaposleno, ali i da se radnici u turizmu ne zadržavaju dugo. "Isto kao i u Hrvatskoj, muče ih plaće, ali i dugoročna perspektiva. Rad navečer i vikendima nije prikladan ljudima koji zasnuju obitelj, i oni često zbog toga odlaze u druge poslove", kaže Walch.

Tek jedna četvrtina austrijskih radnika u turizmu ostaje više godina. Kad je u pitanju domaća radna snaga, paraleleno uz jačanje edukacije treba raditi na izmjeni percepcije strukovnih zanimanja, kako bi se skinula stigma da se radi o školama koje upisuju oni koji nemaju drugu mogućnost, istaknuo je na panelu Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma. "Kad smo promicali Hrvatsku kao zemlju znanja, zanemarili smo znanja u strukovnim zanimanjima koja su danas tražena više nego ikad i trebamo ih naučiti više cijeniti. Učenici trebaju znati da upisom u turističku školu imaju sigurno radno mjesto na kojem mogu učiti i napredovati do menadžerskih mjesta", zaključio je Glavina.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve