Skupa država i tečaj najveći su problemi izvoznika pa bi trebalo donijeti zakon o poticanju izvoza kao kompenzacijske mjere

Diskusija o izvozu dotaknula se pitanja gdje je industrija u domaćem izvozu, može li se Hrvatska uključiti u globalne lance i kako država /MARKO PRPIĆ/PIXSELL Diskusija o izvozu dotaknula se pitanja gdje je industrija u domaćem izvozu, može li se Hrvatska uključiti u globalne lance i kako država /MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Svjetska trgovina, posljedično i domaći izvoznici, pred nizom su izazova, a sad na horizont stiže i uvođenje eura.

Na papiru je kristalno jasno: izvoz i izvoznici kruna su svake ekonomije i zdravog modela rasta. U moru globalne konkurencije oni uspješno stvaraju i plasiraju proizvode i usluge van nacionalnih granica bildajući BDP i radna mjesta u svojoj zemlji. Budući da su to dva rezultata koje političari obećavaju uoči bilo kojih izbora bilo gdje na planetu, racionalna politika prvo gleda na izvoznike.  U Hrvatskoj se politika previše bavi socijalnim slučajevima umjesto izvrsnim tvrtkama koje stvaraju BDP.

Političari će se rado pohvaliti rastom, ali će zanemariti da ga 'vuče' osobna potrošnja i uvoz. Pohvaliti će se i dobrim punjenjem proračuna, ali ignorirati da skupa i neefikasna država guše poduzetništvo zbog čega većina 'bježi' u turizam i život u rente dok Hrvatska klizi prema dolje na ljestvicama konkurentnosti.

 

Ivanov

Potiče li država izvrsne tvrtke ili se bavi socijalnim slučajevima?

Upravo se o ulozi izvoza u modernoj gospodarskoj politici raspravljalo na panelu 14. Konvencije Hrvatskih izvoznika pod moderatorskom palicom profesorice zagrebačkog Ekonomskog fakulteta dr.sc. Marijane Ivanov. Iz nedavnih podataka o kvartalnom rastu BDP-a 3,9 posto ispod radara je prošlo da je bruto dodana vrijednost (bolja mjera ekonomske aktivnosti od BDP-a) značajno kaskala s 3,2 posto rasta pri čemu su trgovina i građevina dale najveći doprinos. Gdje je tu industrija i u koje bi se to grane mogle uključiti hrvatski izvoznici?  

Kako Slovenci mogu, a mi ne?
"Danas nema industrije u klasičnom smislu riječi, dolazi nova paradigma s 4. industrijskom revolucijom jer ona ne čini jedan sektor nego ulazi u sve industrije. To je njezina blagodat, ali i opasnost jer u klasičnim industrijama zamjenjuje ljude pa se sada računa koliko će se zaposlenih u budućnosti zamijeniti s robotima", kaže predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. dr.sc. Ljubo Jurčić.  On je sam mišljenja da će više radnih mjesta nestati nego nastati pri čemu će rast BDP-a pripasti vlasnicima tih robota umjesto društvu u cjelini. Jurčić problem vidi u tome što se Hrvatska vrtjeti u krugu u rupi na dnu Europe gledajući kako da se stvari poprave umjesto da se traži izlaz.

 

15 mlrd.

€ investicija trebala bi imati Hrvatska da se odlijepi od dna i prestane vrtjeti u rupi na dnu Europe, smatra ekonomist Ljubo Jurčić

"BDP po glavi stanovnika iznosi 11 tisuća eura, a u Sloveniji je to 20 tisuća eura. Slovenija ima 30 milijardi eura robnog izvoza, a mi upola manje. Kako to ako je njih upola manje nego nas?", upitao je poručivši okupljenim izvoznicima da su najbolji dio domaće ekonomije. Istaknuo je da se konkurentnost zemlje mjeri u tome koliki je udio robnog izvoza u BDP-u, ali i koliko u tome čini industrija smatrajući da bi Hrvatska trebala imati više od 40 milijardi eura izvoza. 

"Greška je kad Vlada gleda kroz mikroekonomske oči umjesto makroekonomski. Mene prođe jeza kad Vlada kaže da smo ostvarili suficit proračuna. Pa nije uloga države da zarađuje već da investira. Da bi se Hrvatska počela odljepljivati od dna trebala bi imati 15 milijardi eura investicija. Gdje je makroekonomska politika da se to osjeti?", kazao je čelnik društva ekonomista smatrajući da se rast u posljednje tri godine može zahvaliti globalnim kretanjima, a ne potezima koje je povukla domaća politika.

 

3,9 posto

porastao je BDP u prvom kvartalu ove godine, a najveći doprinos dali su mu trgovina i građevina, ali ne i domaća industrija

"U Hrvatskoj su svete krave fiskalna i monetarna politika. Pod materijalnom i krivičnom odgovornosti, evo, tvrdim ovdje da one nisu u redu i da su najviše sputale hrvatski razvoj. Ministri i guverneri dobivaju nagrade, a Hrvatska tone, ljudi se iseljavaju. Bez industrijske politike nema razvoja", zaključuje Jurčić ističući da strategije pomaganja i razvoja industrije imaju i velike zemlje poput Njemačke i Velike Britanije. Može li se Hrvatska uključiti u globalne lance dodane vrijednosti?

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Zdenko Lucić skreće pozornost na mjere na raspolaganju Banskih dvora, od mjera i poticaja za konkurentnost tvrtki, kao i na zakon o potpori za istraživačko-razvojne projekte te izmjene zakona o strateškim ulaganjima.

 

Lucić

U EU smo napravili najdarežljiviji zakon za poticanje ulaganja za koji se ne treba javiti na natječaj već samo zadovoljiti uvjete.

Na pitanje koliko je popularna ideja državnog intervencionizma među vladajućima po uzoru na spomenute države, Lucić kaže da poteze ne bi baš nazvao intervencionizmom, no da sličan sustav poticanja gospodarstva imaju sve zemlje. To se odnosi na proizvodnju, usluge, ulaganja u poslovne centre - sve što donosi novu dodanu vrijednost i podiže razinu konkurentnosti. "U okviru Europske unije napravili smo najdarežljiviji zakon, ne morate se ni prijaviti na natječaj, sredstva dobijete ako ispunite uvjete", kazao je Lucić. 

Zaokret u 'zeleno' 

Sa zaokretom Europe prema zelenim tehnologijama, posebice u svjetlu dobrih rezultata zelenih opcija na izborima za Europski parlament, Hrvatskoj se potencijalno otvara mogućnost da proizvodi te tehnologije umjesto da ih samo uvozi, no treba biti oprezan. 

 

Došen

Uvijek me pitaju što nam je najveći problem u poslovanju; uvijek kažem skupa država i tečaj.

"Važno je promišljati što će se sutra dogoditi da nam se ne bi dogodio primjer Sonyja koji je objavio da ima najbolji CD pa je onda došao USB koji je njihov proizvod pretvorio u davnu prošlost.  Važno shvatiti da smo dio EU, trebamo surađivati s Kinom i SAD-om, ali najviše radimo sa susjednim zemljama, Austrijom, Njemačkom. Treba gledati kako se te zemlje razvijaju da ne krenemo u privlačenje investicija pa za par godina padne potražnja", upozorava predsjednik Hrvatskih izvoznika i šef Končara Darinko Bago. 

 

Grčić

Bez promjena tečaja našim tvrtkama nije preostalo ništa nego smanjivati troškove.

Napominje da je autoindustrija iznimno bitna grana za Njemačku u koju se možda možemo uključiti i ne zakasniti ponovno kao u prošlom valu za razliku od susjedne Slovenije.  "Autoindustrija i električni automobili mogu biti jedan od nositelja razvoja, ali nemojmo se zanositi, ne možemo to učiniti sami. Ako se želimo razvijati, moramo više pažnje posvetiti razvoju tih zemalja", kaže Bago ističući da se za to moramo početi mijenjati jer smo prekritični što mladima ubija "svaku volju da ostanu ovdje". S jačanjem naglaska na zelene teme na panelu se postavilo pitanje bi li HNB podržao ulaganja u zeleno bankarstvo. 

"Kod nas se o tome još ne govori, no vani je ta tema dosta prepoznata kao kompatibilna s funkcijama središnjih banaka. Glavni europski središnji bankar teško je preko usta prevalio, ali je to postalo tema", kazala je zamjenica guvernera HNB-a dr.sc. Sandra Švaljek. Iako središnje banke ne mogu usmjeravati investicije komercijalnih banaka, mogu imati ulogu u "zelenim" investicijama, primjerice biti podrška izdavanju zelenih obveznica koje neke središnje banke imaju u svojim portfeljima."HNB može kupovati obveznice na sekundarnom tržištu. Prilike će biti i veće kad uđemo u eurozonu, a tada će se do neke mjere promijeniti i uloga deviznih rezervi", kaže.  Jedan od načina kao se središnja banka može uključiti je i kroz nadzor banaka koje kreditiraju niskougljične djelatnosti provjerom adresiraju li one sve rizike na adekvatan način. 

 

Jurčić

Ministri i guverneri dobivaju nagrade, a Hrvatska tone i ljudi se iseljavaju.

Poticanje izvoznika
Perspektiva uspješne izvozne tvrtke, poput AD Plastika koji je laureat u konkurenciji najvećih izvoznika u prošloj godini, pokazuje da politika govori jedno, a praksa je sasvim nešto drugo. Na pitanje moderatorice Marijane Ivanov podupire li država izvrsne ili se previše bavi socijalnim slučajevima (poput Uljanika od ljeta prošle godine, op.a.) za čelnika solinske tvrtke Marinka Došena nema dileme. "Često me pitaju koji nam je najveći problem. Uvijek kažem skupa država i tečaj. Nama je struja poskupjela šest milijuna kuna prošle godine, troškove plaća povećali smo dva milijuna eura u pet godina, na "slabljenju" eura izgubili smo četiri milijuna eura", nabraja Došen.

 

Kolarić

Mi smo strateška industrija samo na papiru, od 100% ušteda na lijekovima 60% mi podnesemo.

Po njemu država bi trebala donijeti zakon o poticanju izvoza, svojevrsne kompenzacijske mjere da izvoznici ulože sredstva u proizvodnju što se bi se u konačnici prelilo u izvoz. Slično razmišlja i Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa koji posluje unutar grupe Podravke uz opasku da kod farmaceutske industrije postoji još i moment cjenovne regulacije. Tom segmentu nedostaje puno više razumijevanja domaćeg regulatora, kaže Kolarić, pa ilustrira brojkama. Više od 5 tisuća zaposlenih, prihod veći od sedam milijardi kuna, preko 70 posto proizvodnje namijenjeno je izvozu, a studije kažu da još vežu desetak tisuća zaposlenih kod dobavljača. 

"Mi smo strateška industrija samo na papiru. Od 100 posto ušteda na lijekovima 60 posto ukupnih ušteda podnesemo mi iako je tržišni udio domaće industrije 28 posto. Svjesni smo da generički lijekovi u svijetu pojeftinjuju, ali hajdemo da svi nose teret. U zadnjih nekoliko godina pregovarali smo s tri ministra, a tek sad u veljači dobili smo novi pravilnik. Nije problem napraviti grešku, ali ako vidite da nešto je greška, treba reagirati, a ne čekati četiri godine", smatra Kolarić.

Problemi s radnom snagom
Lista nominiranih za nagradu najboljeg izvoznika u 19 kategorija, pa u konačnici i ovjenčani laureati, u većini slučajeva imaju jedan zajednički nazivnik- stranog vlasnika. Je li to danas preduvjet uspjeha u Hrvatskoj, pita moderatorica. "Strani vlasnik nije isključivi razlog uspjeha, ali daje mogućnosti do kojih ćete samostalno doći do njih", priznaje šef E.G.O. Elektro-komponente (bivši Elektrokontakt, op.a.) Domagoj Matasić, poput ekonomije razmjera prema dobavljačima i sudjelovanja u globalnim lancima vrijednosti.

 

Švaljek

Moramo pokušati ne stvarati dobitnike ni gubitnike pa tečaj s kojim ćemo ući u ERM2 ne bi trebao biti iznenađenje.

"To što ste član grupe tjera vas na izvrsnost. Kad gledate nominirane dade se zaključiti da je to prilično bitan faktor, ali vjerujem da uspjeh nije stvar vlasništva već izvrsnosti. Vlasništvo vam pruži priliku, a na vama je da ju iskoristite", kaže. Osvrćući se na uvodnu prezentaciju o niskom udjelu znanja u izvozu proizvoda i usluga Švaljek je ponovila da je svega 30 posto domaćeg izvoza temeljeno na znanju.  "Ključ je u teškim i dugoročnim mjera, u tehnološkom progresu. Hrvatska će biti konkurentnija kad budemo izvozili robe s više znanja i danas obrazovni sustav mora opremati znanjima koja će se moći koristiti u gospodarstvu, a ne da znanje bude samo sebi svrha", podcrtala je zamjenica guvernera.

Problemi s radnom snagom, tema koja je gotovo svaki dan u domaćim medijima, ne zaobilaze ni najuspješnije.

"Imamo problema s visokoobrazovanom radnom snagom, ali ne samo s njima već i srednjim obrazovanjem. Prije oko mjesec dana tražili smo osam farmaceutskih tehničara. U našoj bazi bilo je 85 prijavljenih, 20 je bilo zainteresirano kad smo ih kontaktirali i na kraju ih je na testiranje došlo - jedanaest. Ulažemo napore, imamo kolektivni ugovor, a fluktuacija je prošle godine bila 4,1 posto, no u proizvodnji je to bio daleko veći postotak", požalio se čelnik Belupa. Smatra da treba promijeniti sustav, ali u sadržajnom smislu te povećati kvote na fakultetima.

 

Bago

Autoindustrija i električni automobili mogu biti jedan od nositelja razvoja, ali nemojmo se zanositi, ne možemo to učiniti sami.

Na spomenute bojazni da će ljude zamijeniti roboti, nezamjenjivi u farmaceutskoj i nizu drugih industrija, Kolarić ipak daje drugačiju perspektivu. "Ljudi nikad neće moći konkurirati robotima u preciznosti, ali nam roboti nikad neće uzeti kreativnost i to treba poticati od najranije dobi", zaključuje.

I AD Plastik je iskusio nevolje s radnom snagom, kaže Došen, podcrtavajući problem što u Hrvatskoj nema kompanija poput njihove. "Naš odjel ljudskih resursa radi planove karijera, radimo direktno s kupcima, imamo motivacijske pakete pa puno mladih prepoznaje prilike za razvoj. Fluktuacije nikad nećemo moći zaustaviti u potpunosti, uvijek će se naći neka bolja ponuda, ali smo poželjan poslodavac", smatra. Činjenica da je pola proizvodnje locirano u Zagrebu, pola u Solinu, koji poput ostaka obale živi od turizma, u početku je bila veći problem, no u međuvremenu su lokalni zaposlenici ipak prepoznali stabilnost cjelogodišnjeg zaposlenja od "nešto veće" zarade, kaže šef AD Plastika. 

Tečaj neće biti iznenađenje
Prof. dr.sc. Branko Grčić koji je na panelu sudjelovao uime saborskog Odbora za turizam kojim predsjeda, dotaknuo se tečaja, teme oko se koje izvoznici i središnja banka, pristojno se može reći, slažu da se - ne slažu. 

 

Matasić

Strani vlasnik nije isključivi razlog uspjeha poslovanja, vlasništvo vam daje priliku, ali na vama je da ju iskoristite.

"U 25 godina cijene proizvoda, recimo, dvaput su porasle, a troškovi plaća i električne energije narasli tri, četiri puta. Ključno je kako to nadoknaditi, tu je važno pitanje tečaja. Naša monetarna vlast nije bila sposobna pratiti promjene i do danas je tečaj 7,5 kuna. Što je preostalo tvrtkama? Smanjiti troškove, napraviti internu devalvaciju. Treba vidjeti kojem politikama se može što kompenzirati", smatra Grčić. Napominje da u srednjem roku ekonomski rast dolazi od ulaganja u kapital i rad, no u dugom roku BDP raste na tehnološkom napretku.

"Mi smo debelo zakovani jer izuzetno malo ulažemo, no tu ne govorim o izvoznicima", kaže.  Švaljek je ispred HNB-a ponovila da Hrvatska kreće prema eurozoni, a dio tog procesa bit će i određivanje središnjeg pariteta oko kojeg će tečaj moći fluktuirati u uskim marginama. "Moramo sagledati cijelo gospodarstvo, tu su izvoznici, ali i svi građani koji su zaduženi, imamo ukupno 500 milijardi kuna. Moramo pokušati ne stvarati ni dobitnike ni gubitnike pa tečaj s kojim ćemo ući u tečajni mehanizam ne bi trebao biti iznenađenje ni za koga", poručila je Švaljek.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!