Prioriteti svakog investitora su pravna sigurnost, te definiranje strateških industrija i količina eksperata

Sudionici panela Viktor Horvatinović, Helena Schmidt, Siniša Malus, Mario Turalija, Tomislav Šlat i Davor Majetić/Matija Habljak/PIXSELL Sudionici panela Viktor Horvatinović, Helena Schmidt, Siniša Malus, Mario Turalija, Tomislav Šlat i Davor Majetić/Matija Habljak/PIXSELL

U tijeku je raslojavanje na tržištu rada na osnovne i djelatnosti s višom dodanom vrijednosti, vidjet ćemo koliko ćemo radnih mjesta izgubiti s digitalizacijom.

Dok su se donedavno žalili na duge i komplicirane administrativne procedure i troškove kao najveće prepreke realizaciji investicija, lista "muka" poduzetnika doživjela je naglu rošadu. Uz spore reforme koje su praktično jedva zagrebale po površini, pred frustrirane ulagače iskočio je novi problem - nedostatak radnika, čulo se na središnjem panelu "Godina dana kasnije - što se promijenio u 2019." konferencije InvestCro. 

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić opaža da se promjene događaju, doduše ne sve pozitivne. "Na području troškova poslovanja država je neke stvari, posebno na poreznom planu, promijenila, no istovremeno su lokalne jedinice podigle troškove, čak dva - tri puta. Trošak države je 46% BDP-a, što je puno uzme li se u obzir što nam ta država daje zauzvrat. Kod investicija smo još daleko ispod onog što bi trebale biti, uglavnom su to brownfield ulaganja. Ali, sad i ona dolaze u pitanje zbog nedostatka radne snage", napominje direktor HUP-a. 

Da strani investitori često imaju bolju percepciju o Hrvatskoj nego njezini građani, potvrđuje i predstavnik kineskih ulagača Siniša Malus iz CSEBA-e. "Kinezi nas vide kao priliku za brz rast, ali i za penetraciju u EU. Zanimljiv im je geoprometni položaj, to vide kao našu najveću prednost. Ista percepcija ostaje i kad dođu ovdje, iako jasno sve primjećuju, no razlike između poslovne kulture su tolike da se možemo 'izvući' na to, a najčešće je to kod brzine", kaže Malus. Dugogodišnji ulagač u Hrvatsku je Florian grupa koja je prema riječima financijskog direktora Viktora Horvatinovića vlasnik šest tvornica od kojih je neke preuzela na rubu propasti, no danas uspješno posluju. 

Lokalne vlasti usporavaju ulaganja
Na pitanje moderatora, glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića, što bi vlasnik grupacije rekao svojim prijateljima i kolegama u Italiji o iskustvima ulaganja u Hrvatsku, Horvatinović spremno odgovara: "Problemi u Hrvatskoj nisu ništa veći ni manji nego u drugim zemljama. Mentalitet, bankarski sustav, pravni sustav - tko zanemari bilo koji od tih faktora neće uspjeti i tada su mu svi drugi krivi. Nije lako doći kao stranac i krenuti investirati. Ako ne poznajete okružje, teško je napraviti rezultat", kaže. Osvrćući se na činjenicu da su svjetske korporacije zaobišle Hrvatsku u realizaciji velikih proizvodnih investicija, Tomislav Šlat, glavni direktor tvrtke 3M i predstavnik Udruženja stranih ulagača napominje da se za velike projekte važe lepeza kriterija, od pravne sigurnosti, administracije do radne snage.

 

Horvatinović

Moramo dizati produktivnost i efikasnost, bez toga ne možemo konkurirati.

"Događa se često da ulagači izađu optimistično iz Banskih dvora s osmijehom i stiskom ruke, a onda dođu na razinu lokalnih jedinica koje imaju vrlo sofisticirane mehanizme da uspore te investicije. Bilo bi dobro da jedan one-stop-shop preuzme sve administrativne aktivnosti od najviše do najniže razine", smatra Šlat. Upozorava, međutim, da su "otvaranje velikih tvornica koje će zaposliti nekoliko tisuća ljudi i sve nas spasiti - prošla".  Mario Turalija iz HAMAG BICRO-a napominje da je državna agencija u posljednje dvije godine svojim aktivnostima potaknula 11 milijardi kuna investicija.

"Danas su prosječne kamatne stope za poduzetništvo od 0,5 do 1%", kaže Turalija. Poduzetnicima je poručio da trebaju gledati novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. u kojem će prioriteti biti na inovacijama i razvoju. Aktualne vijesti o sve lošijim rezultatima učenika na međunarodnim PISA testovima dio su slagalice kompleksne teme problematike radne snage o kojoj ulagači itekako vode računa. Helena Schmidt iz AmChama ističe da unatoč rezultatima Hrvatska ima potencijal talenata, no u praksi je riječ o malim brojevima. 

"Uvijek kad ulagač dolazi prvo istraži koliko svake godine diplomanata izlazi s FER-a, strojarstva, ekonomije. To su male brojke u odnosu na Europu", kaže Schmidt. Majetić pak, smatra da je u tijeku raslojavanje na tržištu rada na osnovne i djelatnosti s višom dodanom vrijednosti. "Vidjet ćemo koliko ćemo radnih mjesta izgubiti s digitalizacijom. Mi možemo konkurirati, "imamo DNK" za inovacije i improvizacije", kaže čelni čovjek HUP-a krucijalnim držeći povećanje broja digitalno pismenih ljudi.

  "Danas ne možemo predvidjeti što će biti za 3-5 godina. Kad dođe 5G, inovacijama nema kraja. Trebali bismo posložiti obrazovni sustav i pripremati generacije da budu konkurentne i danas razmišljati što će biti s 50 posto radnih mjesta koja nestaju s digitalizacijom? Digitalna revolucija stvara nove prilike, mislim da imamo biti šanse u kratkom roku postati jako uspješni", kaže. 

Odmaknuti se od bliskih tržišta
Na pitanje zašto nema 10 puta više primjera proizvođačkih kompanija koje su se uspješno pozicionirale na tržištu, u Udruženju stranih ulagača problem detektiraju u izostanku strategije. Država mora definirati što uopće želimo. Vrtimo se oko ad hoc rješenja, turizmom se bavimo jer imamo sreće s položajem, malo je popularan IT, pa je "buzzword" autoindustrija jer imamo dvije-tri međunarodno uspješne kompanije. Činjenica je da ćemo s rezultatima PISA testova teško za deset godina "izbaciti" zaposlenike nužne za velike investicije", upozorava Šlat. Kad su u pitanju preporuke što učiniti za brži rast, što je bila i glavna potka završne konferencije, u Florian grupi smatraju okretanjem prema većoj produktivnosti. 

 

Šlat

Vrtimo se oko ad hoc rješenja, turizmom se bavimo jer imamo sreće s položajem, malo je popularan IT, pa je buzzword autoindustrija jer imamo 2-3 uspješne kompanije.

"Kako se očekuje usporavanje Europe, za rast profitabilnosti nužno je odmaknuti se od povijesno bliskih tržišta, zato mi uskoro idemo na sajam u Las Vegas. Moramo dizati produktivnost i efikasnost, bez toga ne možemo konkurirati. Bespovratna sredstva na raspolaganju mogu ići u podizanje produktivnosti, nema tu puno otkrivanja tople vode", smatra Horvatinović.

  "Izostanak dugoročne strategije je velik problem, ne možemo živjeti od godine do godine. Potom je nužno skratiti procedure i držati ih se. Teško je raditi u zemlji u kojoj je najavljeno da će stopa PDVa- biti 24%, a onda se zadnji mjesec u godini izglasuje da će to ipak biti 25%", poručuje Schmidt.  Na istom je tragu i Malus koji kaže da je prioritet svakog investitora pravna sigurnost nakon čega slijedi definiranje strateških industrija.  "Treba jasno reći što želimo potaknuti i gdje vidimo sebe, a ne lutati od mandata od mandata. Moramo naći načina kako ispričati priču o Hrvatskoj kao atraktivnoj investicijskoj destinaciji, a knjiga o tome, nažalost, spala je na dva slova", zaključuje Malus.

'Ulaganja moraju biti alat bržeg rasta i otvaranja radnih mjesta'

Značaj ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, gospodarski rast i jačanje međunarodne suradnje tema su završne konferencije cjelogodišnjeg multimedijskog projekta InvestCro - kako do ulagača, u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24sata. U Hrvatskoj je veliki broj pozitivnih priča i pokazatelja pomaka koji ne dobivaju dovoljno pažnje, a upravo je to cilj ovog projekta kojim se želi maknuti fokus s konstantnih problema te usmjeriti pažnju na najmanje 5% rasta našeg gospodarstva, istaknuo je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. "Projekcije rasta investicija više su od očekivanog. Investicije se revidiraju ne samo u javnoj upravi već i u IT i prerađivačkoj industriji. Stoga je važno da ojačamo suradnju i van naših granica", rekao je Nišević. Povećanje investicija i kapitala za ulaganje cilj je i Hrvatske udruge banaka. "Uz makroekonomsku stabilnost, višak u proračunu i stabilnost financijskog sustava postoje loše vijesti poput efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova, nedostatak fokusiranosti Vlade i opterećenost propustima, nezaposlenost i otpuštanje ljudi", istaknuo je direktor Zdenko Adrović i dodao da po investicijskoj klimi Hrvatska zaostaje za zemljama nove Europe. Rješenje između ostalog, kaže, vidi u skraćivanju i pojednostavnjivanju administrativnih procedura. HUB se usredotočio na pravnu sigurnost poslovanja, zaštitu vjerovnika i potrošača.  "Moramo poboljšati pravne i financijske postupke, razgovarati o padu kamatnih stopa. Smanjenje rizika potaknut će gospodarski rast na koji su banke spremne", poručio je Adrović. Hrvatska - mala zemlja za veliki odmor slogan je koji otkriva više problema nego izazova, smatra Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj. "Kad spominjemo Hrvatsku, spominjemo samo turizam, a nije dobro da tako percipiramo našu zemlju. Ne možemo se fokusirati na nestabilnu turističku industriju. Preveliki udio BDP-a ovisi o tome, što nikako nije dobro", istaknuo je Fogec i predložio Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta da slogan promijeni u Hrvatska - mala zemlja za velik promjene. Na to se osvrnuo Zdenko Lucić, državni tajnik MINGO-a, koji smatra da smo nacija koja voli kukati te da su izazovi svugdje.  "BDP raste iz kvartala u kvartal, bilježimo stabilan rast investicija, vraćen je kreditni investicijski rejting, a razina ugovorenih sredstava je iznad prosjeka EU. Uskoro će nam biti dostupna nova sredstva, a MINGO natječjima pomaže male i srednje poduzetnike", naveo je Lucić i dodao da Vlada izdvaja za investicije i uvođenje novih tehnologija. "Smanjena su porezna i administrativna opterećenja, pokrenuli smo Start koji nudi poslovne programe i aplikacije koji olakšavaju vođenje poduzeća", poručio je Lucić. Imperativ je bio povećati proračun kako bi se Hrvatska predstavila kao mjesto ulaganja, rekao je izaslanik predsjednice RH Marko Jurčić i komentirao aktualno stanje. "Rast od najmanje 5% nije dovoljan. Veliki faktor dolaska ulagača bila je jeftina radna snaga, no danas smo jaki u više sektora. Faktori ulaganja mijenjaju pristup i trebaju biti alat bržeg rasta i otvaranja radnih mjesta. Što se stranih ulaganja tiče, ona su veliki značaj u lancu dodane vrijednosti, stoga treba sustavnije pristupati izazovima, raditi na promociji Hrvatske i naglašavati primjere dobre prakse", rekao je Jurčić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!