Prihodi lokalne samouprave postoje da bi se investiralo i stvaralo nove prilike

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 13. studeni 2016. u 22:01
Panel diskusija 'Decentralizacija i razvojna uloga lokalnih zajednica'/Goran Kovačić/PIXSELL

Kada poduzetnik nešto treba, ne zanima ga tko mu izdaje dozvolu već brzina kojom će do nje doći.

Učestale izmjene zakona, nepravedna pravila igre te neravnomjeran razvoj na nacionalnoj razini koče gospodarski prosperitet, rečeno je na panel diskusiji o decentralizaciji i razvojnoj ulozi lokalnih zajednica koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala ovog petka u sklopu Poslovnog uzleta Primorsko – goranske županije.

Prihodi lokalne samouprave, suprotno uvriježenom mišljenju, ne postoje samo da bi se isplaćivale plaće već da bi se ulagalo i stvaralo nove prilike, upozorio je gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel. "Obično se gradovima kada se zalažu za decentralizaciju zamjera kako žele prisvojiti više novca, a nitko se pri tome ne sjeti koje se sve mogućnosti napretka pri tome otvaraju. Politika kakvu smo sada imali prilike vidjeti podrazumijevala je redovito smanjenje sredstava za gradove i županije, što nam je u proteklih pet godina akumuliralo manjak od oko 2,5 milijardi kuna. Radi se o novcu kojim smo mogli financirati zdravstvo, školstvo, socijalne ustanove ili cestovnu infrastrukturu", poručio je gradonačelnik dodavši i da je izgubljena sredstva vrlo teško kompenzirati.

 

Obersnel

Nalazimo se u gradu koji je prošao tranzicijsku fazu te se okrenuo novim segmentima gospodarstva.

 

Da u Hrvatskoj politika inzistira na centralizaciji upozorio je i Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, koji kaže da se na potonjem ustraje bez obzira što praksa pokazuje da veće županijske ovlasti povećavaju i njihovu efikasnost. "Neprekidno se priča o decentralizaciji, a još uvijek nismo sigurni hoćemo li u njoj uspjeti. Nepravedno je da ista sredstva u proračun daju vodeća Zagrebačka županija i one manje razvijene jer su im prihodi daleko različiti. Budimo iskreni, iako smo i sami na županijskoj razini pokušali određene procese spustiti na niže razine u tome nismo uvijek uspjeli, a tako to funkcionira i na nacionalnoj razini. Pod hitno moramo provesti racionalizaciju tko čime i na koji način, tj. s kojim rezultatom upravlja", kaže Komadina.

 

Komadina

Nastojimo osigurati kvalitetnu poslovnu klimu, stvoriti dodatnu vrijednost te neprekidno educirati naše poduzetnike.

Sve što država nužno ne mora samostalno obavljati trebalo bi predati županijama, nastavio je, konkretno naglasivši upravljanje pomorskim dobrima.  Renato Krulčić, gradonačelnik grada Pazina, slaže se da je budućnost očito neizvjesna te da su intervencije u porezne zakone obično išle na uštrb županija. "Dio pomoći leži u sredstvima Europske unije, ali oko povlačenja sredstava u startu nisu postavljeni dobri preduvjeti pri čemu izostaje ujednačen razvoj. To što određena sredina povuče sredstva ne znači automatski i da će istog časa postati perjanicom hrvatskog gospodarstva i uvijek postoji rizik pretvaranja u mrtvi kapital. Ipak, naši su fiskalni kapaciteti na izmaku snaga i moramo se kretati ka EU, samo što bi se pristup trebao i zakonski i praktično daleko bolje prilagoditi našim uvjetima", poručio je Krulčić.

 

Krulčić

Naši su fiskalni kapaciteti na izmaku snaga i moramo se kretati ka EU, samo što bi se pristup trebao i zakonski i praktično bolje prilagoditi.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar ističe da lokalne razine najbolje poznaju vlastite probleme te u skladu s time znaju najbolje rasporediti ograničena financijska sredstva kojima raspolažu. "Kada poduzetnik nešto treba, ne zanima ga tko mu izdaje dozvolu već brzina kojom će do iste doći. Ipak, grad Zabok i grad Rijeka ne mogu imati iste nadležnosti.

 

Obersnel

Gradovima se kada se zalažu za decentralizaciju zamjera kako žele prisvojiti više novca, a nitko se pri tome ne sjeti koje su sve mogućnosti napretka.

Treba nam jedna dobra inventura jer smo određene ciljeve poput ulaska u Uniju ostvarili, samostalnost posjedujemo već 25 godina i ne nalazimo se baš sasvim na mrtvoj točki već niz godina. Kada se povuče crta vidjet ćemo s koliko su novca županije do sada raspolagale i koliko se tim novcem zaista učinilo pa sukladno tome možemo vidjeti i koga treba nagraditi, a koga ne", smatra Kolar.  Upozorio je i da fiskalna potkapacitiranost opet za sobom povlači i zaduživanje te pad razine investicijske atraktivnosti, pa da bi u sljedećoj raspodjeli sredstava trebalo uzeti u obzir i posljedice u budućnosti a ne samo kratkoročne ciljeve. 

Kuhala je Podravka

Svježa gotova i polugotova jela za poslovne ljude
Sudionici Poslovnog uzleta imali su priliku uživati u delicijama koje je za njih pripremila koprivnička Podravka. Moglo birati između pilećeg paprikaša i goveđeg stroganoffa i deserta – kompota i čokoladnih muffina. Predstavljen je i Podravkin gastro segment svježe pripremljenih gotovih i polugotovih jela za one koji ne stignu kuhati. U Rijeci je pokazano kako pripremiti zdrav i ukusan obrok čija priprema nije nimalo zahtjevna. Riječ je o nutritivno bogatim obrocima nastalima u skladu s inovativnim pravilima pripreme i pakiranja koji podrazumijevaju pridržavanje određenih temperaturnih režima čime se postiže trajnost bez dodavanja aditiva.amgf

Za razvoj nije bitan profit već nova ulaganja

Primorsko – goranska županija i grad Rijeka u petak su bili domaćini 29. ovogodišnjeg izdanja Poslovnog uzleta, edukativne manifestacije u organizaciji Poslovnog dnevnika, koja treću godinu za redom u prvi plan stavlja hrvatsko malo i srednje poduzetništvo. Tom je prilikom glavni urednik Poslovnog dnevnika, Mislav Šimatović, naglasio da upravo male i srednje poduzetnike možemo nazvati pokretačkom snagom hrvatskoga gospodarstva. "Govorimo o sektoru koji zapošljava 65 posto ukupnog broja zaposlenih građana, generira preko 50 posto BDP-a te čini 99 posto svih registriranih tvrtki u Hrvatskoj. Naš je projekt namijenjen promociji te edukaciji malog i srednjeg poduzetništva kako bi oni vlastita znanja i vještine podigli na još višu razinu kojom će biti konkurentni ne samo na domaćem, već i europskom tržištu", kazao je Šimatović. Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, nastavio je da je dužnost javnog sektora upravo da prepozna i podrži razvoj poduzetništva. "Nalazimo se u gradu koji je prošao tranzicijsku fazu te se okrenuo novim segmentima gospodarstva. Rijekom su nekoć dominirale velike kompanije, pa je uz takve gigante bilo teško promišljati o poduzetničkoj klimi na mikro razini, ali se u međuvremenu situacija promijenila u korist malih i srednjih poduzetnika. Pred nama su i dalje izazovni projekti, no očekujemo da će oni dati dodatni vjetar u leđa i omogućiti lokalnim poduzetnicima da unutar njih vide priliku i za sebe. Rijeka će tako 2020. godine biti europska prijestolnica kulture, a želimo da se pozitivne posljedice ove prestižne titule osjete i po pitanju otvaranja novih radnih mjesta unutar kreativnih industrija. Također, realizirat ćemo brojne projekte unutar riječke aglomeracije u kojem će, zahvaljujući osiguranim znatnim sredstvima, Rijeka biti nositeljica razvoja lokalne zajednice", kazao je Obersnel.  Ne iznenađuje podatak što se Poslovni uzlet u Rijeci u prepunoj dvorani održava već treću godinu za redom jer je riječ o jednoj od najpoduzetnijih županija u Hrvatskoj, naglasio je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina. "Za razvoj nije toliko bitan profit već nova ulaganja. Stoga, u županiji nastojimo osigurati kvalitetnu poslovnu klimu, stvoriti dodatnu vrijednost u svemu čemu prionemo te neprekidno educirati naše poduzetnike jer bez njih nema napretka. Kao županija pomažemo im i u povlačenju sredstava, osiguravanju povoljnih linija kredita u suradnji s našim poslovnim bankama te poticanjem otvaranja poduzetničkih zona. Moramo shvatiti da samo zajedničkim snagama i uzajamnošću možemo doći do izvrsnosti na nacionalnoj razini", poručio je župan u prilikom otvorenja Poslovnog uzleta Primorsko – goranske županije. 

Edukacije iz područja tehnologije i financija

U sklopu primorsko – goranskog Poslovnog uzleta u petak su održane poslovne edukacije iz područja novih tehnologija i financija. Svi zainteresirani poduzetnici, obrtnici te vlasnici OPG-ova ovom su prilikom nadogradili vlastita znanja i sposobnosti. Tako je Zoran Kureljušić iz PBZ-a u sklopu izlaganja 'Gdje mi je nestao novac i kako ga opet stvoriti?' na konkretnim primjerima predstavio bankarske proizvode te poduzetnicima objasnio kako prepoznati kada su im određeni proizvodi potrebni u poslovanju.  Krešimir Jusup iz Hrvatskog Telekoma okupljene je poučio kako im nove tehnologije mogu olakšati svakodnevne poslovne izazove. Naime, kako tvrdi Jusup, usluge poput clouda obično nam se čine nepoznatima iako sami nismo svjesni da su alati društvenih mreža i elektroničke pošte vrlo slični tome, a koristimo ih svakodnevno. Cloud može olakšati poslovanje svakome, a jednako tako može znatno smanjiti i troškove. Ovom je prilikom odgovoreno i na brojna pitanja poput toga koliko je cloud zaista siguran, da li je dovoljno praktičan te kako najbolje iskoristiti njegove prednosti. Nikola Nikšić iz tvrtke Konter savjetovanje u sklopu predavanja Upravljanje financijskim rizicima poručio je da su najuspješnije tvrtke one koje su sposobne učiti i mijenjati se brže od svojih konkurenata. Ključ tržišnog uspjeha tako se, pojasnio je Nikšić, krije upravo u inovativnosti, fleksibilnosti i sposobnosti brzog reagiranja. 

Osiguranje alat za rast i održivost

Luka Antunović, viši specijalist za kreditno osiguranje iz najvećeg kreditnog osiguravatelja u Jugoistočnoj Europi SID-a (Prva kreditna zavarovalnica), istom je prilikom predstavio B2B kreditno osiguranje. Riječ je o jednostavnom alatu za održivi rast prodaje u kojem se održivost poslovanja pojedinog subjekta jamči sigurnošću kreditnih osiguravatelja koji će omogućiti da do zatvaranja poslovanja – ne dođe. Naime, u ovom poduzetnicima posvećenom danu važno je otvoriti i temu naplate potraživanja i kreditinim rizicima koji uvelike opterećuju poslovanje i stvaraju dodatne troškove. Kako dosadašnja iskustva poduzetnika svjedoče, oni vrlo često ne raspolažu s adekvatnim informacijama niti znaju kako njihovi kupci posluju, prate li ih banke u njihovom poslovanju, jesu li investirali u prave stvari i financirali ih na pravi način. U takvim okolnostima izloženosti tržišnim i makroekonomskim izazovima važno je osigurati svako poslovanje, poručio je Antunović, dodavši da je najpoželjniji ishod uspješno zaključenje posla i naplata. "Nerijetko se dogodi da zbog insolventnosti kupac nije u mogućnosti isplatiti ugovorena sredstva. U takvim trenucima osiguravajuća kuća vam uskače u pomoć", zaključio je Antunović. 

Komentirajte prvi

New Report

Close