'Potreban nam je radikalan rez u poreznoj politici'

Digitalizacija ima benefita, no kod dijela MSP-ova još se doživljava kao uteg, smatraju panelisti/Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL Digitalizacija ima benefita, no kod dijela MSP-ova još se doživljava kao uteg, smatraju panelisti/Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

Digitalizacija se događa, no najveći otpor predstavljaju menadžeri zbog straha da će upravo digitalizacija pokazati tko su oni i koliko rade.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta želi razgovarati o problemima koji postoje, ali i aktivnostima i planovima koje provode i planiraju provesti. Istaknula je to u Ivancu pomoćnica ministra Ivana Soić.  "Naš je cilj jedan i zajednički - olakšati poduzetnicima i biti im na usluzi kako bi naše gospodarstvo napredovalo. Ove su godine ključne teme digitalizacija i parafiskalni nameti.

Digitalizaciju danas moramo prihvatiti i ugraditi kako bi gospodarstvenici kao fizička lica putem raznih platformi i aplikacija lakše i brže poslovali. Bit će u poslovanju obvezni i elektronički računi na čemu smo dugo u Ministarstvu radili, a danas ulažemo napore kako bismo putem radionica informirali građane kako će ti računi funkcionirati. Radimo na unutarnjem tržištu, obilazimo niz gradova i predstavljamo instrumente koji poduzetnicima mogu pomoći da lakše plasiraju proizvode i usluge", navela je Soić. Zatim je održana zanimljiva panel diskusija pod nazivom "U fokus poduzetnika: Problematika parafiskalnih nameta i e-poslovanje".

Maknuti ostavštinu bivšeg sustava
Gradonačelnik Milorad Batinić je na početku istaknuo razgovor s poduzetnicima kao imperativ za uspjeh te dodao Grad Ivanec nije u takvim razgovorima pristupio kao administrativna tvorevina i lokalna samouprava, već kao partner koji im želi pomoći.  "Sve lokalne samouprave u RH žele i mogu doprinijeti, no morate biti uporni i ustrajni. Funkcioniramo po modelu partnerstva, od regulatornog okvira do lokalne samouprave.

 

Batinić

Naše napore da certificiramo grad s povoljnim poslovnim okruženjem prepoznao je i Financial Times.

Povratna reakcija poduzetnika i potencijalnih investitora bila je pozitivna. Što se tiče e-Računa, mislim da su oni jednostavna stvar, no problem je ljudima jer ne želimo mijenjati svoje navike. Smatram da moramo krenuti u radikalni rez što se tiče porezne politike. Također, ne može nam netko naplatiti uslugu koju ne konzumiramo. Moramo se transformirati u poreznom sustavu i maknuti ostavštinu bivšeg sustava", smatra Batinić.  Voditeljica službe za digitalno gospodarstvu pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Maja Radišić Žuvanić,  podsjetila je da papirnatih računa više neće biti, a usluge koje će nuditi bit će elektronički potpisi, pečati i žigovi. 

Bespotrebno administriranje
"U doba digitalne transformacije gospodarstva i društva svjedoci smo da bez digitalnih pomagala možemo biti loši konkurenti na hrvatskom i europskom tržištu", navela je Radišić Žuvanić spomenuvši i CEF Telecom, mali europski fond koji u financijskoj omotnici ima milijardu eura za sve države članice koje žele digitalizirati svoje poslovne procese, a zainteresirane tvrtke uvijek se mogu obratiti Ministarstvu jer je riječ o realizaciji projekata koji će se financirati iz programa CEF Telecom u iznosu od 75 posto od njihove ukupne vrijednosti.  Direktorica M-fin usluge Renata Peček zastupa mikro i male poduzetnike i kaže da obje strane vidi kao tampon zonu javnih poduzeća, države i realnog sektora. 

 

75 posto

vrijednosti po projektu digitalizacije pokriva fond CEF Telecom

"Bili smo prisiljeni prihvatiti digitalizaciju; ima benefita, no kod malih i srednjih poduzetnika ima ljudi koji su zavarivači, bravari, općenito obrtnici koji nisu educirani za elektroničko poslovanje, a dio vezan uz digitalizaciju obavljaju knjigovođe. Educiramo se, ali problem je da se službe s kojima surađujemo ne educiraju ili neke stvari nisu prihvatile. Želimo ukinuti papirnato poslovanje, no u realnom vremenu u kojem moramo sve odraditi u zakonskom roku digitalizacija je prednost, ali i uteg jer netko drugi treba zaokružiti taj posao; nemamo podršku ljudi koji su zadnji u tom lancu. Primjer je bespotrebno administriranje. Državni zavod za statistiku traži od nas da na 35 stranica popunimo informacije o nekoj tvrtki za što nam treba mjesec dana, a onda slijedi i elektroničko popunjavanje. Pitanje je zašto Državni zavod za statistiku sam ne prikuplja podatke", zapitala se Peček. 

Na panelu je Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, spomenula i problem kod uvoza radne snage te podsjetila da je za ovu godinu odobrena kvota više od 65 tisuća dozvola, no problem se javlja kod osoba s registriranim obrtom ili tvrtkom koju moraju državnoj instituciji dostavljati presliku koja nije starija od šest mjeseci. 

 

Radišić Žuvanić

Bez digitalnih pomagala možemo biti loši konkurenti.

"Ako su državne institucije povezane, zašto bi poduzetnik ponovno morao dostavljati tu fotokopiju. Priča o povezanosti državnim institucijama mora se dogoditi. Digitalizacija se u svakom smislu događa i za mnoge predstavlja elektroničku komunikaciju, no najveći otpor predstavljaju menadžeri zbog straha da će upravo ta digitalizacija pokazati tko su oni i koliko su zapravo radili. Mali i srednji poduzetnici spremni su za digitalizaciju, odnosno moraju biti spremni. Njihova prednost mora biti u tome da predstave nešto drugačije, dodanu vrijednost jer kako bi preživjeli, moraju biti agilni i dinamični. Prema EU dokumentima, MSP-ovi su zadnji u nizu zbog manjih resursa, moramo se usredotočiti na njih, a ne samo ja velike tvrtke", smatra Brusić.

 

Peček

Educiramo se, ali službe s kojima surađujemo neke stvari nisu prihvatile.

Nedostatak resursa je boljka
Slaže se s time i Jasminka Barić, voditeljica službe za unapređenje poslovne klime pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, koja smatra da poduzetnicima nedostaje najviše resursa. "Rezultati našeg rada su financijsko rasterećenje i mjere do kraja 2022. godine", napomenula je Barić i dodala da trenutačno rade na projektu i portalu Boljipropisi.hr na kojem postoji obrazac putem kojeg zainteresirani mogu prijaviti svoj prijedlog za administrativno rasterećenje i smanjenje birokracije te napisati koje ih procedure muče.

Revitalizacija i nova svrha

Iduće godine i virtualni inkubator
Direktorica Poslovne zone Ivanec Lana Labaš održala je prezentaciju na temu brownfield investicija na području Grada Ivanca. Spomenula je dva projekta vezana uz namjenu neiskorištenih poslovnih prostora, kojima su obvezani dati neki tip gospodarske namjene - Poduzetnički inkubator Ivanec i projekt prenamjene napuštene hale Varteks. U uređenje Inkubatora uloženo je 800.000 kuna i namijenjen je poduzetnicima početnicima.  "Cilj je bio urediti ga kao moderan i atraktivan prostor za potrebe budućeg rada. Slijedi javni poziv za poduzetnike početnike, bira se njih troje koji s prvim jesenskim danima mogu započeti poslovanje u Inkubatoru", istaknula je Labaš i dodala da nastoje ponuditi paletu usluga. Kako se poduzetnik početnik u prvoj godini poslovanja suočava s ukupno 100.000 kuna troškova, od čega gotovo 40 posto ide na smještaj i potrepštine, sa željom da minimaliziraju troškove omogućili su da prva godina besplatna, u drugoj godini poslovanja plaćaju 25 posto zakupa, a na trećoj 50 posto. Planiraju do 2020. nadogradnju sustava i uspostavu virtualnog inkubatora. Labaš je navela i projekt prenamjene napuštene hale Varteks koju je Grad Ivanec dobio na korištenje od Ministarstva imovine, uz obvezu da se objekt u roku od pet godina privede gospodarskoj svrsi. Javni poziv za zakup je otvoren, navela je Labaš, još 40-ak dana.

U dvije godine nezaposlenost s 13 uspjeli 'srezati' na 2-3%

U Gradu Ivancu šestu godinu zaredom održan je Poslovni uzlet, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Grada Ivanca, s ciljem razmjene ideja, prenošenja dobrih praksi, umrežavanja te uspostave potencijalnih novih suradnji. Fokus događanja bile su teme brownfield investicija, odnosno ulaganja u nove kapacitete na području Ivanca, parafiskalni nameti te e-poslovanje. Održane su i edukativne radionice za poduzetnike, obrtnike, vlasnike OPG-ova kako uvesti i primjenjivati e račun. Grad Ivanec među prvima je prepoznao nastojanje Poslovnog dnevnika da se obrati grupi koja nema toliko prostora u medijima, a to su mali i srednji poduzetnici, istaknuo je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević, te zahvalio gradskoj upravi na podršci u promociji kvalitetnog sadržaja i edukacije malih i srednjih poduzetnika.  "Govorit ćemo i o parafiskalnim nametima. Svi bismo htjeli brže promjene i da silni nameti nestanu, no moramo priznati da su stvari ipak krenule nabolje te da mala i srednja poduzeća posluju lakše. Ranije smo govorili o problemima, no danas ističemo i dobre stvari, iskorištenost sredstava iz EU fondova, a progovaramo i o nedostatku radne snage. S poduzetničke strane to pokazuje da ima posla i da se nalazimo u novom razdoblju, s ciljem da se problematika parafiskalnih nameta riješi što brže. Nadam se da ćemo male i srednje poduzetnike potaknuti da budu još bolji i uspješniji te da znaju da postoje ljude koji im žele omogućiti uspješno poslovanje", rekao je Nišević. U Gradu Ivancu aktualizirao se niz tema s ciljem da Grad gospodarstvenicima i obrtnicima približi zakonsku regulativu, propise s kojima se susreću i pomogne onima koji možda ne mogu svoje kapacitete primijeniti u praksi, napomenuo je gradonačelnik Milorad Batinić.  "Već 11. godinu imali smo gospodarski sajam u sklopu kojeg organiziramo radionice, prezentacije i panele na kojima, između ostalog, progovaramo o problemima s kojima se gospodarstvenici susreću. U skladu s našim financijskim mogućnostima i kapacitetima raspravljali smo kako povećati porezne prihode Grada, kako taj novac što kvalitetnije investirati u komunalnu i društvenu infrastrukturu, do aktiviranja poslovne i industrijske zone i brownfield investicija. Naše napore da certificiramo grad s povoljnim poslovnim okruženjem prepoznao je i Financial Times. Namjera je da u praksi budemo partner ne samo građanima već i poduzetnicima. Prošli smo s njima teme kako biti uspješan poduzetnik, značaj članstva u EU od 2013., kako potaknuti samozapošljavanje 2016. kada smo educirali Ivančane i poduzetnike u okolini. Prije dvije godine artikulirali smo jedan problem - prerađivačku industriju u Ivancu i okolici, dakle tekstil i drvoprerađivački sektor koji su izdržali intenzivnih 40 godina rada na inicijativu poduzetnika i u suradnji s Ministarstvom rada i Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Uvoz radne snage također je bila tema. Prema evidenciji  Zavoda za zapošljavanje, 2017. Grad Ivanec bilježio je 12-13% stopu nezaposlenosti, a ona je danas između dva i tri posto. Od 11 tisuća radno sposobnih, ima broj ljudi u Ivancu koji nije nigdje evidentiran, a smatramo da je riječ o potencijalu koji moramo uključiti na tržište rada", naveo je Batinić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve