Obrtnike i male poduzetnike moguće je financirati domaćim kapitalom!

Željka Pirija - Benaković, predsjednica Hrvatske udruge kreditnih unija. Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL Željka Pirija - Benaković, predsjednica Hrvatske udruge kreditnih unija. Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

"Želja nam je uključivanje u programe jamstava Hamag Investa s kojim smo uspostavili poslovnu suradnju i nadamo se da ćemo uskoro krenuti sa prvim modelima financiranja obrtnika."

Bilo da se radi o inicijalnom ulaganju ili postojećem poslu kojem pati likvidnost zbog otežanih uvjeta na tržištu, izvori finaciranja su jedna od najosjetljivijih tema u realnom sektoru. Ono što je postalo uvriježena rečenica svodi se na izjavu: „novaca nema,“ ili su rizici veliki. Alternativni izvori financiranja ipak postoje; o financiranju malih poduzetnika, obrtnika i građana domaćim kapitalom, kroz kreditne unije, razgovarali smo s dipl.iur. Željkom Pirijom – Benaković, predsjednicom Hrvatske udruge kreditnih unija.

Kreditne unije ili neke njima slične financijske institucije u EU nisu rijetkost. Kakva su njihova iskustva?

U Europi postoji duga tradicija zadružnog oblika poslovanja u financijskom sektoru. Različit razvojni put financijske industrije u pojedinim zemljama doveo je do raznih pravnih oblika udruživanja, od zadružnih banaka, štedionica, štedno-kreditnih zadruga do kreditnih unija. U  zemljama EU u kojima kreditne unije djeluju,  uz kreditno-depozitne poslove mogu obavljati i druge poslove za svoje članove kao što su jednostavne bankarske transakcije, transakcije vezane za tekuće račune, savjetodavne usluge, knjigovodstvene usluge, posredovanje u životnom osiguranju, platni promet za svoje članove, usluge razvijanja vještina svojih članova u upravljanju novcem i slično. Osim navedenih poslova, kreditne unije mogu  primati  depozite od drugih kreditnih unija, udruženja kreditnih unija, javnih organizacija, vjerskih zajednica, lokalne samouprave, međunarodnih fondova i dobrotvornih organizacija, kao i ulagati u državne vrijednosne papire.

U kojim zemljama su kreditne unije najrazvijenije?

Od zemalja Europske unije, prije svega u Velikoj Britaniji, Irskoj i baltičkim zemljama. U Irskoj imaju čak tri milijuna članova, više od dvije trećine stanovništva učlanjeno je u kreditne unije. Na svjetskoj razini, kreditne unije su snažna alternativa bankama u Sjedinjenim američkim državama, Kanadi i Južnoj Koreji.

Kakav je sadašnji zakonski okvir koji utječe na rad kreditnih unija?
Nedavnim promjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju napravljen je veliki korak prema zaštiti potrošača odnosno fizičkih osoba korisnika kredita prema kojima su kreditne unije orijentirane. Zakon je propisao gornju granicu efektivne kamatne stope i tko se i pod kojim uvjetima može baviti kreditiranjem građana. Time je kreditnim unijama otvorena velika tržišna niša koju su do sada velikim dijelom pokrivala društva s ograničenom odgovornošću koja su se bavila kreditiranjem po vrlo nepovoljnim uvjetima.

HUKU je nedavno pokrenuo inicijativu za promjenu Zakona o kreditnim unijama, o čemu se točno radi?
Prije svega moram naglasiti kako smo zaista u svim razgovorima s nadležnim institucijama naišli na veliko razumijevanje. Inicijativa i materijal u kojem je analizirano tržište kreditnih unija u EU i svijetu su upućeni prema Ministarstvu financija koje je predlagač Zakona, Hrvatskoj narodnoj banci kao regulatoru i Odboru za financije i proračun Hrvatskog sabora. Moram napomenuti kako su svi svjesni da je u sadašnjem gospodarskom trenutku svaka mogućnost financiranja prema građanima, a posebno obrtnicima značajna. Kreditne unije su financirane domaćim kapitalom i želja nam je da sudjelujemo u svim programima poticanja obrtnika, a ukoliko nam zakonske promjene to omoguće, i malih poduzetnika.

Koji odredbe Zakona o kreditnim unijama smatrate da je potrebno promijeniti?

Prije svega smatramo da je štedne uloge članova kreditnih unija potrebno osigurati na isti način kao i depozite u bankama. Europska je praksa da sve financijske institucije koje zaprimaju štedne uloge građana te štedne uloge i osiguravaju, u većini slučajeva na jednaki način i u istom iznosu kao i depozite u bankama. Stoga se zalažemo za ulazak u nacionalni sustav osiguranja štednih uloga, što će stvoriti i određene troškove, ali s druge strane i omogućiti daljnji rast kreditnih unija i razvoj mikrofinanciranja.

Kakvi su planovi kreditnih unija u financiranju obrtnika i malih poduzetnika?

Želja nam je uključivanje u programe jamstava Hamag Investa s kojim smo uspostavili poslovnu suradnju i nadamo se da ćemo uskoro krenuti sa prvim modelima financiranja obrtnika, najvjerojatnije novoosnovanih obrta koji teško mogu ostvariti svoje potrebe za financiranjem u bankama. Time bi kreditne unije ostvarile svoju ulogu u poticanju gospodarskog razvitka putem financiranja obrtništva.

Koje su trenutno najveće prepreke u radu kreditnih unija?

Osim potrebe za osiguranjem štednih uloga koju ponovo naglašavam kao osnovni preduvjet za daljnji održivi razvoj kreditnih unija, istaknula bih i potrebu za proširenjem teritorijalnog načela po kojem je osnovana većina kreditnih unija. Primjerice, kreditne unije osnovane u Gradu Zagrebu mogu poslovati isključivo sa članovima koji imaju prebivalište na području Grada Zagreba (znači isključena je i Zagrebačka županija). Ovo ograničenje predstavlja po veliki problem kreditnim unijama koje su registrirane u županijama sa malim brojem stanovnika budući da je broj potencijalnih članova vrlo mali.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve