'Nove tehnologije od nas ne smiju napraviti skladištare'

Vodstvo UBH Prsten s hrvatskim ministrima turizma i zaštite okoliša i energetike/Žarko Bašić/PIXSELL Vodstvo UBH Prsten s hrvatskim ministrima turizma i zaštite okoliša i energetike/Žarko Bašić/PIXSELL

Poslovni forum Udruge bosanskih Hrvata - Prsten je u Zagrebu okupio stotinjak poduzetnika koji su raspravljali o digitalizaciji globalnoga poslovanja.

Hrvatska ima Vijeće za suočavanje s prošlošću, ali istodobno ne postoji nikakva strategija ili čak i vizija za budućnost što dovoljno govori s kakvim se problemom ovdje susrećemo, rekao je prof. Darko Tipurić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na Poslovnom forumu koji je 13. put u Zagrebu organizirala Udruga bosanskih Hrvata (UBH) - Prsten.

Konferencija pod nazivom "Poduzetništvo u vremenu 4. industrijske revolucije (4.0) - novi izazovi za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu", a koja je okupila stotinjak poduzetnika uglavnom iz ove dvije zemlje, pokušala je odgovoriti u kojem smjeru bi se trebalo razvijati gospodarstvo u Hrvatskoj i BiH u narednom razdoblju. Pavo Zubak, zamjenik predsjednika UBH Prsten je istaknu kako su najveće IT kompanije u Hrvatskoj članice ove udruge te kako Prsten u svom Klubu poduzetnika ima najviše zaposlenih ljudi upravo u području informatičkih tehnologija.

"Konstantno moramo biti u tijeku s promjenama i ne smijemo dozvoliti da nove tehnologije od nas naprave samo rudare i skladištare, a to nam prijeti. Naravno da će se promjenama koje donosi 4.0 neka radna mjesta izgubiti, a neka stvoriti, no moramo biti svjesni da je znanje jedina stvar koja se ne troši. Ako želimo biti zemlja znanja, puno toga još moramo napraviti da bismo to ostvarili", kazao je Zubak.

 

25 zemalja

svijeta moglo bi profitirati od 4. industrijske revolucije

Na skupu je istaknuto da se idućih desetljeća očekuje značajna promjena strukture industrije kakvu danas poznajemo. Procjene kažu da će u idućih nekoliko godina 25 posto udjela BDP-a biti vezan za neku digitalnu djelatnost, a za tri desetljeća svaki drugi dolar BDP-a bit će vezan za neki od segmenata 4.0. Svjetski gospodarski forum (WEF) procjenjuje da će tek 25 zemalja svijeta profitirati od 4.0, a među njima nema ni Hrvatske niti BiH, ali je zato tu Slovenija.

Ivan Nuić, predsjednik Prstena, je istaknuo da su Hrvatska i BiH dio europskog, a i globalnog tržišta koje se bazira na IT i digitalnim tehnologijama te da još nije kasno da se i gospodarstva dviju zemalja ukrcaju na taj vlak no da tvrtke, moraju biti spremni za brze promjene na tržištu.  

Komentari (3)
  • Jovan
    Jovan 14:38 6.11.2018.

    https://www.zadarskilist.hr/clanci/04102012/radili-s-hac-om-uz-vrtoglavu-marzu-od-cak-8000-posto [zadarskilist.hr]

  • Jovan
    Jovan 14:36 6.11.2018.

    Taj ugovor kao da nije bio dovoljan, već je ugovorena nadogradnja istog sustava vrijedna 1,06 milijuna kuna za kojeg sudski vještak konstatira kako bez detaljnog troškovnika nema pregleda troškova, pa je skrivena i marža. Ista iznosi oko 8.000 posto, jer je riječ o proširenju sustava na 9 terabajta i 2 terabajta (TB), a danas cijena jednog TB podataka iznosi okvirno oko 600 kuna za kućnu i 1.200 kuna za serversku upotrebu. Do sulude marže od 8.000 posto dođe se ako se uzme u obzir da je postavljeno svih 11 terabajta za cijenu od 1.200 kuna.

    Posao je takav da je lanje svake datoteke u BIAS sustav u stvari ugovoreno kao održavanje softvera, pa tako King ICT naplaćuje svaki podatak u istom sustavu. Primjerice, stvar funkcionira identično kao kada bi bilo tko kupio fotoaparat, a onda bi svaka pohranjena fotografija u memoriji potpadala pod održavanje, te bi tako trebalo platiti naknadu za svaku fotografiju, što bi automatski višestruko premašilo vrijednost samog fotoaparata. Za King ICT zanimljiv je i ugovor vrijedan 9,4 milijuna kuna za uslugu nadogradnje i održavanja SMS nadoplate i naplate putem web portala, jer se prema stručnim procjenama takvi sustavi kreću do maksimalno nekoliko milijuna kuna ukoliko je riječ o jako zahtjevnim i kompliciranim sustavima. King ICT također održava nezavisni analitički izvještajni sustav NAIS, što je HAC koštalo oko 6 milijuna kuna.

    Ti poslovi naravno nisu i jedini, jer su usluge HAC-a same po sebi komplicirane. Ova tvrtka koristi čak 19 servera, iako bi bilo sasvim dovoljno i racionalno imati samo jedan, pa je stoga i broj angažiranih tvrtki na opremanju i održavanju jako velik. Tako je tvrtka Storm Computers u razdoblju 2005.-2011. naplatila 38 milijuna kuna za usluge od čega je većina održavanje opreme i licenci za Cisco i Microsoft. Ukupno je ova tvrtka naplatila 48 milijuna kuna. HAC-u je očito bio neophodan i Oracle sustav za kojeg u RH postoji samo jedan dobavljač, pa je riječ o monopolu na tržištu. Uslugu Oracle platforme baze podataka HAC je u šest godina platio 20,4 mi

  • Jovan
    Jovan 14:35 6.11.2018.

    U razdoblju od 2005. do 2011. godine za instaliranje i održavanje informatičke opreme u Hrvatskim autocestama potrošeno je nevjerojatnih 355 milijuna kuna od čega se oko 60 posto odnosi na održavanje, a samo 40 posto za investicije. Ova spoznaja proizlazi iz Analize natječajne dokumentacije ugovora za informatičke i telekomunikacijske usluge HAC-a, koju je obavio stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije Saša Aksentijević. Tvrtke koje su odradile i naplatile veliki dio spomenutih poslova su Storm Computers, Combis, Oracle, InfoSistem i TEB informatika, GEA/CSSI, te dvije javnosti najpoznatije tvrtke - King ICT u vlasništvu umirovljenog generala Damira Krstičevića, te tvrtka Soboli, koju je 2002. godine osnovao predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Iz nekog teško objašnjivog razloga sudski vještak nije istražio i kontrolirao upravo tvrtku Soboli, iako je ova, od 2008. do 2010. godine, sa HAC-om sklopila sedam ugovora ukupne vrijednosti 12,836 milijuna kuna.

    Analiza ostalih ugovora nedvojbeno pokazuje na užasno napuhavanje cijena, te besramno isisavanje novca iz HAC-a o čemu se raspravljalo na sjednici Uprave HAC-a, koja je razriješila dužnosti Bernarda Gršića s pozicije šefa Samostalnog odjela za informatiku i telekomunikacije (imenovan Marko Lipert). Razriješeni su i pomoćnici šefa Samostalnog odjela za informatiku i telekomunikacije Robert Matković i Tomislav Cviljak.

    Od toga je daleko zanimljiviji sadržaj nalaza sudskog vještaka, odnosno izvanredno visoke cijene usluga pojedinih dobavljača. Primjerice, za održavanje sustava BIAS (za pohranu i arhiviranje podataka), shodno ugovoru od 5.11.2008., koji je skopljen s tvrtkom King ICT utrošeno je 6,5 milijuna kuna, iako usporedba pokazuje kako Sustav za sigurnosno kopiranje podataka (Legato extender) kod dobavljača STORM Computers košta 284.133 kune za jednu godinu iz čega je očito koliko je ogroman nesrazmjer cijena kod oba sustava.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!