Naši poljoprivrednici neka ne strahuju, ukidanje potpora ne dolazi u obzir!

Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede/ Petar Glebov/PIXSELL Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede/ Petar Glebov/PIXSELL

Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede.

Konkurentnost u sektoru poljoprivredno-prerađivačke industrije vrlo je niska zbog malog udjela vrijednosti domaće proizvodnje, većih troškova po zaposlenom te manje razine investicija. Što smo učinili da popravimo tu lošu priču?  Krenuli smo od zakonodavnog okvira, što je ove godine rezultiralo stupanjem na snagu nekoliko zakona, prije svega Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i  Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Svi imaju isti cilj: veću produktivnost domaće proizvodnje hrane, zaštitu dohotka poljoprivrednika, učinkovitije upravljanje zemljišnim resursima i rast konkurentnosti hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano pronalazi nove načine kako bi potpomoglo poljoprivredne proizvođače, olakšalo im poslovanje, smanjilo namete i administrativne procedure. Potporama pružamo pomoć mikro, malim, srednjim i velikim proizvođačima, koji svojim razvojem mogu osigurati rast zapošljavanja na ruralnim područjima. S ciljem povećanja konkurentnosti potičemo ulaganja u modernizaciju prerade poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Sve to radimo putem izdašnih EU sredstava kroz Program ruralnog razvoja RH.

U zadnje dvije godine ugovorili smo 8500 novih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju vrijednih 4,8 milijardi kuna. Kroz EU natječaje smo alocirali 87% omotnice, 54% raspoloživog novca ugovorili, a 28% isplatili.  Želimo zadržati postojeći generacijski potencijal hrvatskog sela, stoga je naša misija ulagati u mlade poljoprivrednike te ih poticati da preuzmu odgovornost i obiteljska poljoprivredna gospodarstva od starijih nositelja. Da ostanu na selu. Broj mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj veći je od EU prosjeka. Imamo više od 21.000 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 41 godinu. Mladim poljoprivrednicima osiguravamo više izravnih plaćanja i 70% bespovratnih sredstava za njihove projekte. Od 2019. Ministarstvo će imati poseban Sektor za mlade poljoprivrednike koji će ih pratiti u poslovanju i usmjeravati tržišnom razvoju. 

Smatram da je stočarstvo prioritet i kruna poljoprivredne proizvodnje. Radi obnove stočnog fonda, hrvatskim stočarima dajemo 195 milijuna kuna u sljedeće tri godine za kupnju i uzgoj rasplodnih junica, jer želimo motivirati naše stočare da zadrže ženski pomladak u uzgoju te ga stave u funkciju proizvodnje mlijeka. Svjesni smo da je stočarima potrebna stručna pomoć koja će ih pratiti, zato od sljedeće godine Ministarstvo poljoprivrede dobiva upravu za stočarstvo koja će se baviti isključivo unaprjeđenjem stočarske proizvodnje u Hrvatskoj.  Udruživanje poljoprivrednika smatramo ključnim faktorom napretka hrvatske poljoprivrede pa potičemo osnivanje proizvođačkih organizacija i financiramo njihovo poslovanje kako bi poljoprivrednici udruženi osnažili svoje kapacitete, smanjili troškove proizvodnje i lakše pregovarali s otkupljivačima. 

U dvije godine, priznali smo 10 novih proizvođačkih organizacija u sektorima mlijeka, mesa, voća i povrća. Kako bismo osigurali ostanak ljudi u ruralnim područjima, pogotovo mladih, naš cilj nije samo jačanje poljoprivredne proizvodnje, već i oplemenjivanje života u ruralnim područjima odgojnim, društvenim i sportskim sadržajima. Velik  interes lokalnih samouprava na prethodnim natječajima za izgradnju i obnovu vrtića ponukao nas je da raspišemo novi, vrijedan 500 milijuna kuna kojim će se izgraditi 100-tinjak novih vrtića. Hrvatska će tako u idućih godinu i pol imati 150 vrtića u ruralnim sredinama, što će roditeljima donijeti značajno olakšanje.  Kako bismo potaknuli investicije u poljoprivredi našim poljoprivrednicima osigurali smo i pola milijarde kuna za mikro i male zajmove za ruralni razvoj po najnižim kamatama ikad  im ponuđenim i to sve do 2020. godine.

Mikro zajam od 1000 do 25.000 eura moguće je ostvariti uz kamatnu stopu od 0,5 i 1%, dok je za mljekarski sektor kamatna stopa tek 0,1%. Moguće je financirati obrtna sredstva, kupnju živih životinja, jednogodišnjeg bilja, rabljene opreme. Od 2019. sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se svježe meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja. Efekt smanjenja PDV-a na cijene u dućanima bit će oko 10% niže cijene.

Osim za građane, smanjenje cijena imat će pozitivan učinak na hrvatsku poljoprivredu. Ribarstvo i drvna industrija dva su važna sektora u mom resoru i bilježe kontinuiran rast. Svi znamo da je riblji resurs u Jadranu ograničen, kao i na Mediteranu, zato je naš cilj preradom i diversifikacijom proizvodnje postići veću cijenu za istu količinu proizvoda. Bez ribe, nema ni ribara ni prerade, pa je važno odgovorno i umjereno izlovljavati.

Naša prerađivačka industrija ribe temelji se uglavnom na domaćem ulovu, a posljednjih godina primjetan je rast prerade ribe iz uzgoja, poglavito morskog. U posljednje dvije godine imamo sedam puta bolje rezultata povlačenja novca za ribarstvo iz EU fondova. Odobrena su 1552 projekata vrijedna više od milijardu kuna. Moderniziramo i opremamo ribarske luke i iskrcajna mjesta, ulažemo u preradbene kapacitete ribarstva i akvakulture, proizvođači se organiziraju, stvorene su i lokalne akcijske grupe u ribarstvu. Sve to financiramo EU novcem.Kada gledamo kriterije profitabilnosti, izvozne orijentacije i veličine djelatnosti, proizvodnja namještaja u Hrvatskoj jedna je od ključnih industrijskih djelatnosti koje imaju najveću sposobnost rasta, razvoja i zapošljavanja.

U njoj je velik broj malih gospodarstava koja su nositelj zapošljavanja. Ove djelatnosti bilježe kontinuirano godišnje povećanje izvoza, a u 2017. ostvaren je izvoz od rekordnih 1,1 milijarde eura.Jedna od konkretnih mjera za brži rast prerade drva i proizvodnje namještaja su pristupačni izvori sufinanciranja investicija. Nakon višegodišnjeg prekida uspostavili smo godišnje programe potpora male vrijednosti i dosad dodijelili 108 milijuna bespovratnih kuna za 215 novih investicija.

Dodijeljeni iznosi povećavaju se iz godine u godinu, tako je u ovoj godini dodijeljen 8,5 puta veći iznos bespovratnih sredstava u odnosu na početnu 2016. Donijeli smo Strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja do 2020. u kojoj smo definirali prioritetna područja razvoja, a uspostavili smo optimalan model raspodjele drvne sirovine i uveli jedinstvenu bazu podataka. Osigurali smo 141 milijun kuna za povećanje finalizacije proizvoda, nove strojeve i IT tehnologiju, što će doprinijeti gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima.

Potičemo preradu drva i proizvodnju namještaja s 80% bespovratne potpore po projektu, a u zadnje dvije godine isplatili smo 108 milijuna kuna za 215 investicija.Hrvatski poljoprivrednici ne trebaju strahovati zbog novog programskog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU-a od 2021., to moram naglasiti. Pregovarački proces je tek počeo, a s obzirom na to da su 2019. izbori za novi Europski parlament i Europsku komisiju, za očekivati je da će upravo Hrvatska predsjedati Vijećem u trenutku kad dođe vrijeme za trijalog.

Što se stavova RH tiče, kao i većina ostalih članica, tražimo zadržavanje ukupne financijske omotnice za ZPP barem na trenutnoj razini. Inzistiramo i na daljnjoj mogućnosti korištenja proizvodno vezanih plaćanja. Državama članicama treba ostaviti maksimalnu fleksibilnost kod odabira adekvatnih mjera i modaliteta provedbe, tako da države mogu samostalno usmjeravati potpore u sektore koji su im od strateškog značaja ili koje trebaju veću razinu pomoći. To su naši ciljevi. Smanjiti ili ukinuti potpore nije opcija niti dolazi u obzir.Želimo da poljoprivreda u Hrvatskoj postane izbor mladih, a ne da se njome bave oni koji  nemaju čim drugim. Vjerujem da, uz izvrsne zemljopisne uvjete za proizvodnju hrane, dobru financijsku i logističku podršku države te bolju organiziranost udruženih poljoprivrednika, možemo očekivati bolju budućnost hrvatske poljoprivrede.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve