"Najniži stupanj primjene praksi DOP-a je u javnim poduzećima"

Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj/Marko Lukunić/PIXSELL Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj/Marko Lukunić/PIXSELL

Ni civilni sektor ili, primjerice, sindikati i udruge za zaštitu potrošača, nisu prepoznale da je kriterij primjene društvene odgovornosti nešto vrijedno podrške.

Na ovogodišnjoj, devetoj Konferenciji o društveno odgovornom poslovanju, koju 21. i 22. studenoga u zagrebačkoj Esplanadi organizira Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) uz partnerstvo Hrvatske gospodarske komore, jubilarni će se 10. put dodijeliti nagrade Indeks DOP-a. Kao osoba koja je od takoreći samih povoja tog nacionalnog projekta posvećena temi društvenog odgovornog poslovanja, njezinu pravilnom razumijevanju i poštivanju postulata DOP-a u poslovnoj zajednici, ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić idealan je sugovornik za upitati što se u ovih 10 godina promijenilo u našoj zemlji po pitanju odgovornosti poslovanja?

Jesmo li se pomaknuli nabolje ili ne? "Možemo sa sigurnošću utvrditi da smo se u mnogočemu pomaknuli nabolje. Naime, prije deset godina većina poduzeća koja je uopće govorila o društvenoj odgovornosti, govorila je uglavnom o filantropiji. Danas su oni koji ne razumiju razliku u manjini. No ipak, pitanje je možemo li biti zadovoljni brzinom kojom se stvari u Hrvatskoj mijenjaju i pratimo li s dovoljnim entuzijazmom trendove koji su prisutni u Europskoj uniji, a tu je odgovor zasigurno negativan. Iako nas regulativa EU pomiče u tom smjeru pa ćemo u narednom periodu ubrzati implementaciju DOP-a, ipak bi bilo puno bolje kada bismo ove napredne prakse usvojili jer razumijemo i imamo koristi od odgovornog poslovanja ili pak jer iz etičnih i moralnih razloga želim doprinijeti razvoju društva u kojem živimo, a ne samo zato što nas na to obvezuje nova regulativa", odgovara Matešić i razgovoru za Poslovni dnevnik

Koji su u ovih 10 godina bili najveći izazovi koje je valjalo prevladati?
Najveći je izazov u nedostatku vanjskih pritisaka uvjeriti poduzeća da je primjena prakse društvene odgovornosti kao strateškog alata za upravljanje, dobro za poduzeće. Kada govorim o vanjskim pritiscima, tu prije svega mislim na poticajni regulatorni okvir koji bi predstavljao podršku javne uprave boljem uspjehu poduzeća koja primjenjuju ovu praksu. Radi se prije svega o podršci standardizaciji, primjeni održive ili zelene javne nabave u kojoj prednost imaju poduzeća s boljim praksama i kvalitetnijim proizvodima i uslugama koji manje štete okolišu i daju neku dodanu društvenu vrijednost. Kako je ovakva podrška javnog sektora potpuno izostala, dapače, naša istraživanja pokazuju da je najniži stupanj razumijevanja i primjene praksi DOP-a prisutan upravo u poduzećima u državnom i javnom vlasništvu tako da dio njih nije prepoznao čak ni zakonsku obvezu izvještavanja o nefinancijskim utjecajima koja je na snazi od početka ove godine i zahvaća poduzeća veća od 500 zaposlenih. Osim javnog sektora, niti civilni sektor ili primjerice sindikati i udruge za zaštitu potrošača nisu prepoznale da je kriterij primjene društvene odgovornosti nešto vrijedno podrške. Kako o tome ne vole pisati niti mediji, onda su i građani uglavnom zakinuti za ove informacije. Uvođenje Indeksa DOP-a upravo je za cilj, između ostalog, imao i pružiti transparentnu i jasnu informaciju građanima i potrošačima o tome koja su poduzeća vrijedna podrške. Informiranom i osviještenom podrškom odgovornim gospodarstvenicima dali bismo onaj pozitivan ekonomski učinak koji bi DOP praksu još lakše opravdao. Ipak, najveći izazov je možda upravo ne odustati usprkos izostanku snažnijih promjena i podrške većeg broja poduzeća ili pak podrške javne uprave, drugih dionika, medija i javnosti u cjelini.

 

112 kompanija

ove je godine ispunilo upitnik za indeks DOP-a

Nerijetko ste upozoravali da je jedan od temeljnih problema činjenica da se postulati DOP-a posve pogrešno percipiraju, pa se i suviše često DOP doživljava kao hvaljenje donatorskim čekovima. Jesmo li napokon nadišli takva shvaćanja?
U jednom dijelu jesmo, no veliki je korak od stvaranja kapaciteta stručnjaka i srednjeg menadžmenta za razumijevanja važnosti strateškog pristupa i upravljanja utjecajima koji nastaju u tijeku poslovnih procesa do sustavne primjene strateškog pristupa za koji je potrebno da cijeli proces razumiju i prihvate sve razine, od uprave, do svih zaposlenika. Za to je potrebna sustavna edukacija i komunikacija unutar poduzeća. Zbog toga, iako sada kada govorimo o DOP-u uglavnom svi znamo da govorimo o utjecaju poduzeća na okoliš, radnu okolinu, odnose na tržištu, odnose sa zajednicom, ekonomske utjecaje i slično, ipak kada tražimo primjere dobre prakse često i dalje nailazimo na primjere doniranja. No treba reći da sve više primjera dolazi iz područja okoliša, inovativnih aktivnosti usmjerenih na dobrobit zaposlenika ili pak kreativne oblike partnerstva sa zajednicom koji su puno više od doniranja i fokusirani su na kreiranje konkretnih društvenih vrijednosti. No možda ipak treba još jednom naglasiti: DOP je način poslovanja i stvaranja vrijednosti, a ne način kako se dio stvorene vrijednosti troši u svrhu doniranja. Iako treba reći da su donacije važne i sastavni su dio strategija DOP-a, no moraju biti kao i sam DOP strateške i raditi u korist stvaranja društvene vrijednosti koja će pomoći i poslovnom subjektu da prosperira.

Što danas uopće znači biti društveno odgovoran u poslovnom svijetu? Koji su globalni dosezi kojima bismo trebali stremiti?
Poduzeća moraju shvatiti da živimo u svijetu digitalizacije, globalizacije, tehnološkog buma, klimatskih promjena i mnogih drugih faktora koja na dnevnoj bazi mijenjaju uvjete u kojima poduzeća posluju. Velike multinacionalne korporacije danas svakih šest mjeseci revidiraju poslovne planove jer se uvjeti poslovanja toliko mijenjaju da je teško dugoročnije planirati. Primjena DOP-a upravo jest sustav kojim organizacija uči slušati dionike unutar i izvan organizacije i prilagođavati se potrebama i zahtjevima istih. To znači prepoznavati i dugoročne i kratkoročne utjecaje i adekvatno im se prilagođavati od, primjerice, razvoja niskougljičnih proizvoda i usluga do prilagodbe zaposlenicima fleksibilnim pristupom s ciljem zadržavanja talenata, danas ključnih za poslovni uspjeh organizacije. Samo jedan primjer, napredne korporacije posebno u high-tech područjima snažno promoviraju integraciju politike raznolikosti na radnom mjestu i jednakih mogućnosti jer su prepoznali da vrlo vrijedni talenti postoje u zapostavljenim skupinama kao što su žene, migranti, osobe s posebnih potrebama, LGBT osobe i slično. Kada velike korporacije kao DT ili Siemens u Njemačkoj rade na integraciji migranata oni ujedno traže talente koji će popuniti radna mjesta kvalitetom i inovativnošću.

U kom smjeru ide koncepcija ovogodišnje Konferencije o DOP-u? Na što će biti stavljen fokus?
Kao i prethodnih godina, Konferencija će prezentirati stručno/znanstvene radove iz prakse kroz tri tematske sekcije u kojima će biti prezentirana trenutna praksa DOP-a u Hrvatskoj, kroz radove predstavnika akademske zajednice, poslovnog sektora ali i civilnih organizacija. Odlična je to preslika trenutne praske u Hrvatskoj. Prvog dana će naravno kao i do sada biti dodijeljene nagrade Indeksa DOP-a, jubilarni deseti put, a u plenarnom dijelu Konferencije odlučili smo otvoriti raspravu o tri teme koje nam se u ovom trenutku čine ključne za bolje razumijevanje i primjenu DOP-a u Hrvatskoj. To su pitanje integracije Globalnih ciljeva održivog razvoja u javne politike RH što bi bio direktan poticaj praksama održivosti i društvene odgovornosti i jasna poruka poduzećima u kojem se smjeru trebaju razvijati. Druga je tema izvještavanja o nefinancijskim utjecajima kao direktan rezultat provedbe programa DOP-a koji pokazuju sustavno nerazumijevanje potrebe za strateškim pristupom upravljanju iako ga promoviraju svi alati i smjernice za DOP i izvještavanje o DOP-u. Otvaranjem dijaloga želimo dodatno osvijestiti bitnu razliku između izvještavanja o utjecajima i izvještavanja o upravljanju utjecajima i rezultatima upravljanja. Treća je tema politika raznolikosti i promoviranje jednakih mogućnosti i borbe protiv diskriminacije, nasušno važne u ovom trenutku u Hrvatskoj ali i Europskoj uniji.

Koliko predavača i panelista očekujete i koji je profil stručnjaka koji će sudjelovati u programu konferencije?
Prijavljenih radova za stručne sekcije je tridesetak pa je toliko i stručnih izlagača u tom dijelu. U plenarnom dijelu očekujemo dvadesetak govornika, stručnjaka različitih profila. Dio ih dolazi iz poduzeća, a imamo predstavnika stranih organizacija kao što su Europska komisija, konzultantske organizacije, stručnjaci za standardizaciju, predstavnici javnog sektora, civilnih organizacija, sindikata…

Kako se kroz godine kretalo stanje s prijavama projekata kompanija na nagradu indeks DOP, kakvo je stanje ove godine i jeste li zadovoljni odazivom?
Jako smo zadovoljni odazivom jer je ove godine upitnik popunilo 112 kompanija što je rekord. Pri tome je upitnik s uvođenjem novog poglavlja još kompleksniji i zahtjevniji nego do sada. O agregiranim rezultatima je još rano govoriti jer tek treba napraviti analize, a ukupni se rezultati zbog novog poglavlja ponešto razlikuju pa treba napraviti adekvatne prilagodbe. No iz iskustva trenda koji je prisutan od samih početaka, prosjek osvojenih bodova se stalno popravlja, no kompanije ne uspijevaju osvojiti maksimalne bodove što govori o kompleksnosti upitnika i trajnom prostoru za poboljšanje.

Kakav biste savjet dali tvrtkama koje bi u budućnosti htjeli aplicirati na ovaj izbor, na što da se fokusiraju, a što da "zaobiđu"?
Savjet je svima koji ulaze u Indeks DOP-a da dobro čitaju pitanja i zaista se odgovorom fokusiraju na ono što se traži. Pri tome je jako važno da pogotovo kroz opisna pitanja pokažu da razumiju bit DOP-a i zašto primjenjuju određene aktivnosti. Nabrajanje projekata koji su dio poslovanja poduzeća je teško objasniti DOP praksom posebno ako su usmjereni na ispunjavanje zakonske regulative. Mi tražimo da poduzeća razumiju svoje utjecaje i da njima pokušavaju upravljati. Posebno je važno baviti se najvažnijim utjecajima. Ulaganje u zeleni ured nije željena opcija ako istovremeno u okoliš ispuštaju emisije kojima se ne bave. Važno je pokazati da upravljaju svojim utjecajima i da je to upravljanje uključeno u poslovne strategije, odnosno da se poslovni plan osim na ekonomskim rezultatima temelji i na očekivanim nefinancijskim rezultatima. Želim također prepoznati da je poduzeće napravilo analizu, odredilo svoje najvažnije utjecaje i sustavno radi na smanjenju njegovih negativnih utjecaja. Također vrednujemo inovativnu prakse koja odskače od prosjeka i pokazuje stvaran angažman na doprinosu razvoju društva i zaštiti okoliša.

Povelja o raznolikosti

Lani je uvedena nova nagrada i to ona za ljudska prava. Ima li ove godine sličnih noviteta?
Točno je da smo lani uveli nagradu za ljudska prava koja je dodijeljena za najbolji projekt ljudskih prava. Ove je godine novitet da smo uveli novo poglavlje koje evaluira sustavno upravljanje ljudskim pravima i raznolikošću na radnom mjestu što je puno veći izazov za poduzeća, ali i edukativni alat kako bi trebala izgledati najbolja praksa. Posebno smo zadovoljni što usprkos novom, teškom poglavlju ove godine imamo najviše sudionika od kad je Indeks DOP-a započeo. Možda se kao novitet može istaknuti potpisivanje Povelje o raznolikosti koju smo u listopadu pokrenuli u Hrvatskoj. Time smo postali 19. zemlja članica EU koja ima ovu inicijativu kao dio europske platforme Povelja o raznolikosti. U listopadu je Povelju potpisalo inicijalnih 34 organizacije, a na Konferenciji će potpisati novu krug poduzeća čiji predstavnici nisu mogli prisustvovati potpisivanju u listopadu. Očekujemo da će desetak poduzeća potpisati Povelju, a nadamo se da će i neke organizacije civilnog društva učiniti isto.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!