Mlade treba poticati da se više uključe u donošenje odluka i poduzetništvo

Na okruglom stolu ‘Kako zadržati mlade’ raspravljalo se o problemu odlaska mladih i mjerama koje bi to trebale u budućnosti spriječiti, Foto: Pixsell Na okruglom stolu ‘Kako zadržati mlade’ raspravljalo se o problemu odlaska mladih i mjerama koje bi to trebale u budućnosti spriječiti, Foto: Pixsell

U 2018. vrhunac odlazaka je prošao, povećan je broj povratnika u Hrvatsku, grade se vrtići, a u pripremi je novi Nacionalni program za mlade koji prvi put uvodi intezivniju brigu o mladima u ruralnim područjima.

U Hrvatskoj je moguće raditi, uspjeti i ostati. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorila su se nova tržišta i stvorene su tako i brojne nove opcije, stoga je važno poslati pozitivnu poruku kako bismo potaknuli mlade da pokušaju jer za to imaju mogućnosti. Uvodne su to riječi Vladimira Niševića, glavnog urednika Poslovnog dnevnika koji u suradnji s Večernjim listom već godinama kroz projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj potiče studente da budu poduzetni i pošalju svoje poslovne planove, ideje i projekte, za koje potom bivaju i novčano nagrađeni. Premda se u medijima često stvara loša slika o budućnosti mladih u Hrvatskoj, cilj Poslovnog dnevnika je kroz različite projekte pokazati da se može, a jedan od njih bio je okrugli stol pod nazivom Kako zadržati mladima.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku matično je ministarstvo koje radi na politikama i mjerama za mlade. Trenutačno su u fazi donošenja novog, četvrtog po redu nacionalnog programa za mlade, koji će tijekom sljedeći pet godina bolje i sadržajnije uključiti mlade u proces donošenja odluka u društvu i osobito onih pitanja koja se odnose na mlade. Objasnio je to Ivica Bošnjak, pomoćnik ministrice u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, te dodao da program ima 51 mjeru i 149 zadataka.

Međusektorski je napravljen, a u njegovoj su pripremi sudjelovali svi društveni dionici; od mladih, udruga mladih, ministarstava, sindikata, koji su dali doprinos nacionalnom programu za koji u Ministarstvu drže da je najbolji dosad. Novi nacionalni program za mlade, objasnio je Bošnjak, otvara bolje mogućnosti u prepoznavanju potreba i jačanja položaja mladih u društvu. Sadržava devet prioritetnih područja, mjere i ciljeve javnih politika za mlade, s ciljem poboljšanja uvjeta i kvalitete života mladih ljudi i njihova potpunog i punopravnog uključivanja u društvo.

Izgradnja novih vrtića

“Unutar tih područja osobito ističemo obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje, zapošljavanje i poduzetništvo, aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice te mladi u ruralnim područjima. Prioritetno područje mladi u ruralnim područjima jedan je od 11 europskih ciljeva za mlade čijemu je donošenju Hrvatska dala ključan doprinos te isti predstavlja i temu hrvatskog predsjedanja u području mladih sljedeće godine. Intenzivnija briga o mladima u ruralnim područjima treba poboljšati položaj mladih u tim područjima koja su intenzivnije pod utjecajem iseljavanja mladih od urbanih sredina i otvoriti perspektivnost za život i rad mladih u ruralnim sredinama. U 2018. godini prvi put smo otvorili i područje mladih u ruralnim sredinama u natječaje za mlade kako bismo bolje doprijeli do njih”, istaknuo je Bošnjak.

Jedan od primjera koji upućuje na potrebu intenzivnije uključenosti mladih u proces donošenja odluka je izlaznost mladih u prošlom ciklusu na izbore za EU parlament koja je iznosila samo 12 posto, naveo je pomoćnik ministrice koji vjeruje da su rezultati ove godine bili bolji te da je potrebno raditi na što većoj uključenosti mladih u nacionalne i europske teme za mlade. Nadalje, kako je spomenuto na okruglom stolu, Ministarstvo rada provodi devet aktivnih mjera zapošljavanja iz kojih posebno ističu mjere samozapošljavanja, pripravništva te veći broj uključenosti mladih koji traže šanse unutar Hrvatske.

“Kretanje unutar EU kao jedinstvenog tržišta i kretanje radne snage temeljno je pravo EU. Promatramo to kao priliku mladih da upoznaju i vide mogućnosti koje imaju negdje drugdje, da nauče i vrate se u RH kako bi dali svoj doprinos svom osobnom razvoju te izgradnji boljeg i uključivijeg društva u Hrvatskoj. U 2018. godini vrhunac odlazaka je zaustavljen, povećan je broj povratnika u Hrvatsku, smanjen broj Hrvata u Irskoj u odnosu na 2017. za 13 posto, značajno je smanjena i međugodišnja stopa rasta broja hrvatskih državljana u Njemačku, što je dobar pokazatelj za budućnost”, smatra Bošnjak. Dotaknuo se i izgradnje vrtića te naveo da je Vlada RH investirala u oko 500 vrtića s ciljem povećanja smještajnog kapaciteta a što u perspektivi mladih ima važnu ulogu u planiranju obitelji i djece. “U budućoj perspektivi financiranja iz EU fondova nastojat ćemo da pitanje dostupnosti i rada vrtića, nastavimo intenzivnije financirati iz fondova EU. Uvjeti i kvaliteta života, rast plaća, stambeno zbrinjavanje, subvencioniranje stambenih kredita su prioriteti. Treba nastaviti raditi na boljoj kvaliteti života i mjerama pronatalitetnog karaktera, kao i na stvaranju pozitivne klime koja ističe prednosti kvalitete života u Hrvatskoj”, smatra Bošnjak. U poticanju poduzetništva a osobito mladih, kazao je Bošnjak, nedostaje više inicijative i motivacije kod pokretanja poslova, startup tvrtki te interesa za mjere samozapošljavanja. No, stvari se iz godine u godinu kreću nabolje, smatra pomoćnik ministrice, jer su prosječne plaće u zadnje dvije godine porasle za sedam posto.

“Hrvatska je jedina zemlja EU koja je prošla Domovinski rat, trebalo nam je 15 godina da BDP po stanovniku iz 90-ih vratimo na razinu prije rata. Uvjereni smo da nismo morali proći obrambeni i Domovinski rat koji nam je nametnut, sigurno bi okolnosti rasta BDP-a bile drugačije, a to bi zasigurno utjecalo i na manje iseljavanje koje se intenziviralo od pristupanja Hrvatske EU. Uvjeti za rad i kvaliteta života u Hrvatskoj su svakim danom sve bolji pa tako i u perspektivi za mlade. U stranoj si zemlji uvijek stranac, a u domovini je dugoročno perspektiva života u širem smislu veća i bolja, to je nemjerljivo”, istaknuo je Bošnjak te dodao da iskustvo koje mladi stječu vani doprinosi boljoj spoznaji o kvaliteti uvjetima života i rada u Hrvatskoj. “Vlada RH u posljednje dvije godine osobito u mjerama zapošljavanja mladih stvara bolju perspektivu, npr. zapošljivost mladih dvostruko je bolja u 2018. godini nego prije pet godina”, napomenuo je i dodao da Ministarstvo želi u europskoj perspektivi promovirati i stipendije s demografskim predznakom za studentice i studente koji dobiju djecu tijekom studija, čime se eksplicitno doprinosi smanjenju prosječnog broja godina u kojima majke rađaju prvo dijete, a danas je to u Hrvatskoj gotovo 29 godina, a u Europskom prosjeku i pola godine više. Na okruglom stolu sudjelovala je i poduzetnica Martina Mršić, koja je krenula u poduzetništvo prije godinu dana kada je iskoristila državne poticaje od HZZ-a i danas je vlasnica obrta Imam riječ koji se bavi marketingom i produkcijom sadržaja. Nije isključeno, kako je kazala, okušati se vani, ali  je prvo htjela i odlučila pokušati u Hrvatskoj. “Smatram da rad nije samo način kako doći do profita već doprinos društvu i razvoju okoline. Put poduzetništva, kao i put u korporaciji ili put rada u inozemstvu, ima svoje barijere, ali može se uz dobru pripremu, podršku i edukaciju, kao i sa zdravim stavom i načinom razmišljanja. Općenito u društvu dominira strah i uvjerenje da poduzetništvo nije sigurno, ljudima nedostaje sustavnog i konkretnog znanja kako točno ideju sprovesti u djelo, nedostaje edukacije u hard i soft vještinama koje su važne za izlazak na tržište, a svakako je prostor za razvoj i u promjeni mindseta, primjerice osvijestiti društvo i razgovarati i o neuspjehu. Forsiramo velike uspješne priče, no nije uvijek tako – poduzetnici nebrojeno puta padnu, trebamo razgovarati o pogreškama, o kulturi pada, o učenju i stjecanju iskustva“, istaknula je Mršić te navela zdravu okolinu i tolerantno društvo kao jedne od imperativa za pozitivnu poduzetničku klimu.

Nije sve u novcu

Direktor UVI eSports Marko Komerički smatra da EU nudi puno prilika, što je imao prilike i vidjeti na razmjeni studenata u Parizu. To mu je pomoglo da se osamostali i da nauči kako se snaći u novom okruženju. No, osjećao je obvezu i dužnost da se vrati u Hrvatsku.

“U Parizu je drugačija kulturološka pozadina, kao i očekivanja drugih, no postoji želja da se napravi bolji svijet. Iz moje perspektive, EU pruža maksimum. Po pitanju znanja i širini znanja koje sam stekao u Hrvatskoj, mogao sam se jako dobro nositi, a nekad čak i isticati u konkurenciji sa studentima iz cijelog svijeta, kojima je nekad nedostajalo multidisciplinarnosti i općeg znanja. Time se povećala i vrijednost Hrvatske i hrvatskog obrazovanja. U dobroj smo poziciji, težimo nečem boljem i natječemo sa zemaljama koje su bolje i razvijenije, s boljim standardom života. Smatram da primamo dovoljno znanja i iskustva iz inozemstva. Imamo dobre kulturološke vrijednosti, no moramo paziti da ne izgubimo prirodnu ljepotu. Čak i domicilnost ima neku vrijednost. Vani ljudi nemaju taj osjećaj pripadnosti, a kod nas su baza zajednica i obitelj”, rekao je Komerički. Ovaj mladi poduzetnik inače je idejni začetnik projekta Stablo znanja kojim je mladima htio pružiti sve što je naučio na razmjeni i pružiti im osnovne uvjete i alate za realizaciju kreativnih potencijala. Komerički tako smatra da trebamo biti složni i razmijeniti iskustva s mladima i starijima jer to potiče razvoj ideja, a mladima se tako daju alati i prilike. “Tu su problemi poput straha i neznanja, a i slika o poduzetnicima u Hrvatskoj. Ako je netko kod nas poduzetnik, to se često veže uz kontroverze, kriminal i pogodovanje. Trebamo sliku da je poduzetnik odgovorna osoba koja svakodnevno radi, daje doprinos zajednici, ne izrabljuje ljude i želi stvoriti dodanu vrijednost i ispunjava sve obveze”, rekao je Komerički i naglasio da je pritom važno kako se ljudi nose s neuspjehom. “Trebamo poticati bolju ekonomičnost društva, raditi s mladima koji su sposobna radna snaga koja će jednog dana otvoriti svoju tvrtku. Malo smo tržište, ali moramo poticati privatni kapital da ulaže. Ovo je vrijeme četvrtke industrijske revolucije gdje se svijet i tehnologije mijenjaju brže nego ikad, kao i način na koji razmišljamo. Moramo kultivirati ono o čemu pričamo”, naglasio je Komerički.

Na to se nadovezao Marin Trošelj, direktor STEMI-ja, koji smatra da tvrtke u Hrvatskoj trebaju biti što profitabilnije i dovesti što više kapitala kako bi se povećao životni standard. “Imamo iskrivljene sustave vrijednosti; nedostaje nam meritokracije i sustavnog obrazovanja o poduzetništvu, kao i privatnog vlasništva koje kod nas mora zaživjeti. Primjerice, u SAD-u, gdje sada naša tvrtka širi poslovanje, djeca od osnovne škole razmišljaju o poduzetništvu. Problem su i mediji i negativne stvari kojima smo ‘bombardirani’, a uloga medija trebala biti drugačija. Želimo se natjecati s razvijenim zemljama zapada koje imaju daleko više stanovnika, jaču industriju i uređenije društvo, i umjesto da budemo složni i radimo za isti cilj, mi smo svi međusobno posvađani i svatko gleda vlastiti partikularni interes. Nedostaje nam pravodobne komunikacije. Naša tvrtka svojim doprinosom, primjerom i mentoriranjem mladima daje opremu i znanje, a to bi trebale raditi i drugi tvrtke”, rekao je Trošelj i složio se s ostalim sudionicima okruglog stola da bi obrazovanje trebalo biti bolje te da imamo dobre uvjete za život u usporedbi s drugim zemljama, no problem je što na tome ne radimo dovoljno.

“Najveći resurs svakog društva su mladi. Moramo jedni druge podržavati i gurati naprijed; to su temeljne vrijednosti koje trebamo ugraditi u naše društvo”, zaključio je Trošelj.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve