Milorad Batinić: Moj cilj je da krojimo zakone prema životnim prilikama

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Već tri godine progovaramo o temama koje muče poduzetnike ovog djela Hrvatske i otvaramo nove teme poput današnje koja je važna za hrvatsko gospodarstvo˝, istaknuo je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Ovogodišnji Poslovni uzlet grada Ivanca otvorio je Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca te Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

˝Treća je ovo godina da se Poslovni uzlet održava što govori o snazi ovoj projekta. Već tri godine progovaramo o temama koje muče poduzetnike ovog djela Hrvatske i otvaramo nove teme poput današnje koja je važna za hrvatsko gospodarstvo˝, istaknuo je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Istaknuo je kako su tisuće poduzetnika prošli i edukacije u sklopu projekta. Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca tvrdi kako zadnjih deset godina intenzivno radi na brendiranju grada, stava nova radna mjesta i bolju poduzetničku klimu.

˝Uz današnju stopu nezaposlenosti od 4 posto, svjesni smo da je prerađivačka industrija ta koja je okosnica našeg sjevera i da je radni vijek drugačiji nego u drugim industrijama. Upravo o tome će danas više biti riječi. Moj cilj u ovom mandatu je da krojimo zakone prema životnim prilikama˝, istaknuo je Batinić.

Nakon pozdravnih govora održana je panel diskusija na temu ˝Osnivanje zaštitnih radionica - prilika za poslodavce da povećaju produktivnost radnika u prerađivačkoj industriji˝ na kojoj su sudjelovali Milorad Batinić gradonačelnik Ivanca, Jasenka Sučec, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Robert Blažinović, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Nada Zver, Predsjednica Uprave Ivančice d.d., Senka Horvat, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Branka Šaško, predstojnica regionalnog ureda Hrvatski zavod za zapošljavanje Varaždin i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

˝Prisutan je kontinuirani pad broja nezaposlenih u našoj evidenciji, u svibnju 3900 osoba. Stopa nezaposlenosti od 5,8 posto u Varaždinskoj županiji, pada i u danjem je padu što zbog sezone što zbog aktivnih mjera politika za zapošljavanje. Ipak preko 54 posto osoba iz evidencije je iznad 55 godine, 28 posto s trogodišnjom srednjom i 23 posto sa završenom osnovnom školom - sve su to problemi koji dovode do toga da nemamo koga plasirati na tržište rada. Preko 1800 osoba su dugotrajno nezaposlene osobe koje su kod nas više od 12 mjesec, a njih 195 osobe s invaliditetom (OSI). Podržavamo zaštitne radionice, uspješno surađujemo s OSI i drago nam je kad vidimo da su se uspješno uključili na tržište rada. Ipak, događalo se da zbog zdravstvenih poteškoća ne mogu za njih naći radno mjesto i o tome se moramo svi pobrinuti˝, istaknula je u uvodu Branka Šaško, predstojnica regionalnog ureda Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Senka Horvat, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje radi na pripremama za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba. Kako kaže, više od 48 posto ih je dugotrajno nezaposlenih i u svim područnim uredima suočeni su s tim problemom. ˝Samim time što su dugo u evidenciji gube vještine, znanja, imaju i otežavajuće okolnosti poput zdravstvenih teškoća. Mi imamo motivacijske radionice, pripreme, pisanje molbi i životopisa i pokušavamo identificirati poslove na kojima oni mogu raditi˝, objašnjava Horvat.

Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra kako nam je demografska situacija pesimistična, Hrvatska stari, izumire i iseljava se.˝ Na vidjelo izlazi najveći problem – nedostatak radnika. Pritisak je na uvoz radnika, mnogi gase biznise jer ne mogu naći radnike, a rješenje nam je da iz bazena koji nam je na raspolaganju izvučemo što možemo. Jedan takav bazen su i stariji radnici između 55 i 65 godine, oni su veliki radni potencijal, a drugi potencijal su i OSI kao i mladi koji kasno ulaze u svijet rada. Još jedan naš problem je o tak što samo 2,2 posto Hrvata sudjeluje u cjeloživotnom učenju˝, ističe Vidović.

Robert Blažinović, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta tvrdi kako ovo što danas imamo nije novost, već rezultat konstantnog erodiranja.˝ Pregovorima smo došli do kvota za sektor brodogradnje, a s tim problemom su suočeni svi sektori. Država ima set poticaja, no ipak nisu dovoljni jer imamo egzistencijalni problem. Zakoni o poticanju ulaganja nisu dovoljno, ljudi se iseljavaju. Država u profitabilnim djelatnostima mora dati poticaje poduzetnicima koji nemaju mogućnosti, tu je i sustav javne nabave u kojoj se može napravti reda ili pak pokušavati stipendirati mlade da se bave tim poslovima. I kod nas postoje pozitivne priče, nije trava zelenije drugdje. Radnike koji mukotrpno zarađuju svoj kruh treba cijeniti˝, ističe Blažinović.

Batinić je istaknuo kako se u strukturi nezaposlenosti zadnjih 12 godina ne mijenja ništa i upozorava kako ćemo se s tim istim problemom suočavati i za 20 godina. ˝Naša intencija, je da lokalna samouprava pomogne, damo prostor, stvorimo pretpostavke za radna mjesta. Tvrtke moraju stvarati nove vrijednosti i znati zadržati radnike. Moramo mijenjati propise i naći model jer ovaj problem postaje sve veći. To nije jednostrano, potrebna je sinergija uz dodatno obrazovanje i niz mjera aktivne politike koje su potrebne˝, poručuje Batinić.

Nada Zver, Predsjednica Uprave Ivančice d.d., tvrtke koja zapošljava 750 radnik ističe kako tvrtka stari te da je 44 godine prosječna starost njihovih djelatnika.

˝Imamo potrebu za mlađima no njih to ne interesira ili ih nema, neto plaće bi trebale biti 4000 kuna da bismo dobili radnike, a mi to ne možemo osigurati. Preko 70 posto proizvodnje izvozimo, naš brend Froddo je prisutan na globalnim i EU tržištu, a da bismo bili i dalje konkurentni trebamo imati radnu snagu. Sa starenjem se javljaju i problemi bolovanja, ali ti radnici nisu bolesni zbog uvjeta rada već zbog činjenice da rade 30 godina na istom radnom mjestu i najčešće su počeli raditi nakon osnovne škole, ponavljajući pokreti su ti koji stvaraju zdravstvene probleme˝, kaže Nada Zver, Predsjednica Uprave Ivančice d.d..

Ističe kako su pokrenuli razne inicijative, surađuju sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom zavodom za vještačenje, oni koji imaju probleme šalju na vještačenje nakon čega ulaze u očevidnik, nakon čega se šalju na ocjenu radne učinkovitosti. U prvom koraku dobivaju invaliditet u odnosu na rad, a u drugom koraku se gledaju njihove preostale radne sposobnosti . Poručila je kako su integrativne radionice prvi korak u koji moramo krenuti te da moramo prilagoditi pravilnik jer samo to nudi rješenja problema.

Jasenka Sučec iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ističe kako nova zakonska regulativa pokušava riješiti te probleme.

˝Imali smo problema s implementacijom toga no napravljeni su veliki koraci zapošljavanje. Po uzoru na Austriju i Njemačku krenuli smo u osnivanje Centara za profesionalnu rehabilitaciju. Poteškoća ima u pravilniku za osnivanje zaštitnih radionica, no Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji ide u proceduru u i u rujnu će se raditi novi pravilnici. Mi u Zavodu željno očekujemo inicijative poput ove iz Ivančice˝, tvrdi Sučec. .

Sučec je istaknula i kako u suradnji s Ivančicom rade i na projektu u suradnji s Kineziološkim fakultetom u sklopu kojeg interveniraju na radnom mjestu tako da ljudi ne obolijevaju. Također istaknula je i kako Zavod financira te radionice te kako imaju čitavu paletu poticaja, poput onih koji se odnose na prilagodbu radnog mjesta gdje po osobi daju i do 120.000 kuna.

˝Centri za profesionalnu rehabilitaciju su u početku zamišljeni samo za OSI no uskoro će biti i za sve osjetljive skupine na tržištu rada poput starijih osoba koje su na tržištu. Važno je znati što oni mogu, a što ne mogu. Nije bitna samo financijska prilagodba, posebni programi i oprema, važna je i atmosfera na poslu, prilagodljiva okolina i slično. Imamo i posebna sredstava za zaštitne radionice koje jednom godišnje dodjeljujemo, prošle godine je na raspolaganju bilo čak 30 milijuna kuna. Dodjeljujemo i sredstva za poticanje inovativnog zapošljavanja, i to uskoro treću godinu za redom˝, pohvalila se Sučec.

Na to se nadovezao Vidović koji upozorava kako za starije radnike postoje brojne neutemeljene predrasude, dok on zagovara njihov ostanak u tvrtkama jer su velik potencijal. ˝Njih se svakako mora zadržati i ozbiljne tvrtke će to prepoznati kao potencijal, a ne kao teret. Svega 2 posto ljudi se rađa s invaliditetom, ostali ga dobivaju kroz život i oni ipak nisu trajno radno nesposobni – njihove sposobnosti su itekako velike. Poticaji su izdašni, mogu se kombinirati s onima od HZZ-a. I kad se sve zbroji vi možete zaposliti OSI gotovo besplatno na godinu dana, postoje i nagrade za one koji su iznad kvota˝, objašnjava Vidović.

Šaško objašnjava kako je interes poslodavaca za mjerama aktivne politike velik. Ističe kako je obrazovanje i cjeloživotno učenje važno, a HZZ iako ima sredstva iz europskog socijalnog fonda radnika na polju prerađivačke industrije nema. ˝Mi preko obrazovnih institucija pokušavamo doći do ljudi koji će se obrazovati za to, a da su nezaposleni. Dajemo 15 000 kuna prilagodba radnih mjesta za starije radnike i Ivančica tu mjeru koristi˝, kaže Šaško.

Zver ističe još jedno rješenje problema, jer danas poslodavci moraju razmišljati o uvozu radne snage, no primjerice u BIH je stanje gotovo isto kao i kod nas. ˝Možda je rješenje u zapošljavanju azilanata, neka se njih integrira u naše kolektive. To bi bila dobra mjera za nas jer na bliža tržišta rada oko nas i ne možemo računati. Ograničenje u razvoju naše tvrtke je naša radna snaga, treba što hitnije pronaći rješenje. Porezna reforma za te radnike nije donijela ništa, njima je neto plaća povećana 30 kn˝, požalila se Zver.

 

Edukacije

Nakon panel diskusije održane su dvije edukacije za male i srednje poduzetnike i obrtnike ˝Ured u oblaku˝ koju je održao Krešimir Jusup, savjetnik za prodaju poslovnim korisnicima iz HT-a te trosatna radionica ˝Neverbalna komunikacija u poslovanju˝pod vodstvom Ivane Zvrko direktoricom tvrtke ADIZ koja se bavi poslovnom edukacijom. Krešimir Jusup polaznicima edukacije pojasnio je cloud tehnologiju te ih istaknuo koje su osnovne prednosti cloud usluge. Kako tvrdi Jusup, mnogi nisu ni svjesni kako im cloud može pojednostaviti poslovanje. Napominje kako uz cloud usluge stvari i radnje koje inače na dnevnoj bazi koristite u poslu poput gmaila ili internet bankarstva, postaju lakše i brže te se zahvaljujući tome korisnik može posvetiti svojim poslovnim izazovima. Jusup objašnjava kako velik broj potencijalnih korisnika misli kako cloud usluge nisu dovoljno sigurne za njihovo poslovanje te ih uvjerava kako se uz njih posao može i unaprijediti. Naime, danas ne morate biti vezani za ured kako biste obavljali svoj posao jer je uz korištenja cloud usluge na jeftiniji, dostupniji i sigurniji način ured tamo gdje ste vi.
Riječima se prenosi samo 7 posto poruke, a 90 posto poruke prenosi se znakovima, izrazima lica i očiju, tonom glasa i slično. Kako tvrdi Ivana Zvrko, neverbalna komunikacija se teško može naučiti i svjesno kontrolirati, ali nam zato poznavanje neverbalnih znakova može pomoći da smanjimo nesporazume u komunikaciji i poboljšamo razumijevanje poruka koje šaljemo. Zvrko je na edukaciji istaknula kako je svrha neverbalne komunikacije izražavanje osjećaja ili stava, potkrepljivanje verbalnih poruka, regulacija verbalne komunikacije te usklađenost verbalne s neverbalnom komunikacijom. Pojasnila je i četiri tipa ponašanja točnije asertivnu i pasivnu komunikaciju te agresivnu i pasivno agresivnu komunikaciju. Zvrko smatra da je unatoč tehnološkom napretku u informacijskoj tehnologiji, komunikacija još uvijek problem i to zbog činjenice da ona ovisi o ljudima, njihovim motivima i situaciji u kojoj se nalaze, a ne o tehnologiji. Zvrko je polaznicima edukacije objasnila i važnost aktivnog slušanja u poslovnoj komunikaciji, koje su tehnike aktivnog slušanja te kako i kada ih primijeniti.

Batinić se nadovezao ističući kako nam je i mirovinski i zdravstveni fond na gubitku te kako se tom problemu mora pristupiti sa svih strana i integralno pristupiti problemu, a put do toga je suradnja ministarstva, lokalne zajednice i gospodarstvenika.

˝Potrebna su revidiranja postojećih poticaja, novac postoji, treba ga samo prilagoditi današnjem vremenu prostoru. Trendovi se mogu promijeniti tek kad se to promijeni i kad sinergijom dođemo do rješenja. Svima nam treba biti cilj poboljšati standard svojih građana, treba tražiti načine i mijenjati trenutnu situaciju˝, poručuje Batinić.

Horvat je istaknula da iako rade na profesionalnom obrazovanju učenika, mali broj njih ide u tekstil, obućarstvo i slično. Ipak kad im se pruže stipendije, adekvatna stručna praksa vidi se da pomaka ima.

˝Ne treba se bojati tehnologije, robotizacija i digitalizacija će mijenjati velik broj radnih mjesta no to će omogućiti i nove oblike poslova. Ljudi su najveća vrijednost, i na tome treba raditi. Kad je riječ ovom kraju, ovdje su radno intenzivne djelatnosti i male plaće – ako država želi poduprijeti razvoj tih industrija poput kožarske i tekstilne industrije to itekako može biti profitabilna djelatnost˝ , poručuje Vidović.

Blažinović se na to nadovezao poručivši kako treba biti kreativan i pronaći način. ˝Ono što imamo moramo sačuvati, osnažiti i pomoći poslodavcima da budu konkurentniji˝, zaključuje Blažinović. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve