Gordan Maras: Poduzetnicima ćemo podijeliti više novca od planiranog

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Natječaji za ovogodišnja bespovratni novac iz državnog proračuna kreću krajem ovog mjeseca, dok se onaj iz zajedničke europske blagajne još uvijek čeka.

„Naučio sam da nije dobro najavljivati nešto u konkretnim brojkama te da ljude nije lako uvjeriti da se nešto događa u pravom smjeru“, kazao je ministar Gordan Maras na Poslovnom uzletu u Sisku odgovarajući na pitanje je li pogriješio kada je prije tri godine najavio otvaranje 50.000 novih radnih mjesta. Kaže da se to već praktički i ostvarilo, odgovorivši brojkom od 50.000 novootvorenih poduzeća i obrta s desecima tisuća novih radnih mjesta za njegovog mandata. „To se već ostvarilo. Na žalost, i priličan broj poduzeća u međuvremenu je i zatvoren pa efekt nije sasvim u skladu s očekivanjima“, naglasio je Maras. Podsjetio je i da je Ministarstvo 2012. godine brisalo nekoliko desetaka tisuća tvrtki bez zaposlenih. Dodao je i da snažniji efekt zaposlenosti neće biti vidljiv dok se ne ostvari i veći rast gospodarstva.

Na kritike da su obrtnici u lošijem položaju od malih poduzeća, odgovorio je da obrtnici do 235 tisuća kuna prihoda nisu u sustavu PDV-a i da su se stvari dodatno popravile u posljednje tri godine za tu skupinu poduzetnika. Bez obzira na njihovu veličinu, poduzetnici u Hrvatskoj i dalje se muče s problemom naplate potraživanja. Priznao je to i Maras, koji je rekao da se nelikvidnost smanjuje, ali da je problem i dalje velik. „Svjesni smo problema i rješavamo ih“, kazao je Maras. Malim poduzetnicima, izjavio je Maras, izašlo se u susret jer su u neravnopravnijem položaju u odnosu na velike sustave pa plaćaju PDV tek nakon što se uspiju naplatiti.  Osim toga, Maras kaže da želi ukinuti šumsku rentu za poduzetnike, o čemu je pričao s ministrom poljoprivrede Tihomir Jakovinom. „Šume mogu zaraditi i same prodajom sirovina pa ne vidim razloga da to plaćaju mali poduzetnici ili obrtnici“, kazao je Maras.

Problem svih poduzetnika, a posebno onih malih je i prijava na EU fondove, budući da moraju uložiti vlastiti novac za projekte, a tek pri realizaciji projekta mogu očekivati refundaciju iz europske kase. Visoke kamate u domaćim poslovnim bankama djeluju demotivirajuće pri prijavi za europske fondove. Maras smatra da to i nije neki veliki problem, obrazloživši to iskustvom Ministarstva poduzetništva i obrta. „Prošle godine smo dodijelili 250 milijuna bespovratnih kuna za 29 tvrtki koje su se javile na natječaje. Niti jedna nije tražila avans, iako je to mogla. Zato nisam pesimističan kada su poduzetnici u pitanju pri prijavi za fondove“, naveo je Maras. Dio rješenja  u vezi osiguranog vlastitog novca kao preduvjeta za europske fondove mogao bi biti HBOR. „Moramo iskoristiti sve mogućnosti HBOR-a. Morat će se aktivirati u kontaktiranju poduzetnika“, najavio je Maras. Smatra da bi HBOR trebao postati veća konkurencija poslovnim bankama kod velikih klijenata te iskoristiti veliku likvidnost.

Natječaji za ovogodišnja bespovratni novac iz državnog proračuna kreću krajem ovog mjeseca, dok se onaj iz zajedničke europske blagajne još uvijek čeka. Maras očekuje da će i to biti riješeno početkom travnja. „Imamo mali problem s europskom birokracijom. Vidite da nije samo hrvatska birokracija problem. Dolazim u iskušenje da nazovem tamošnjeg načelnika odjela, ali ću se suzdržati još nekoliko dana“, dometnuo je Maras. Osim toga, poduzetnici bi iz njegovog ministarstva mogli dobiti više od 7,5 milijardi kuna do 2020. godine jer je na Vladi dogovoreno da oni resori koji ne iskoriste planirani novac, preraspodjele onim resorima koji ga mogu iskoristiti. „Neki neće uspjeti iskoristiti sav novac ne zbog toga što su nesposobni, nego što to nije objektivno moguće. Mi možemo iskoristiti taj novac i ne sumnjam da ćemo poduzetnicima podijeliti novac veći od planiranog“, najavio je Maras. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve