Labin danas sve više postaje sredinom u koju ljudi dolaze

Foto: Nel Pavletić / Pixsell Foto: Nel Pavletić / Pixsell

Govoreći o labinskom poduzetništvu neizostavno je ime i MCZ, tvornica peći i kotlova na pelete.

U Labinu su trenutni gospodarski pokazatelji zadovoljavajući, no treba postaviti temelje koji će zajamčiti da takva situacija ostane dugoročno, jedan je od zaključaka panel diskusije posvećene temi razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Labinu na kojoj se i postavilo pitanje kako dalje zaustaviti proces depopulacije.

Naime, kvalitetna razvojna strategija i korištenje komparativnih prednosti bili su preduvjeti koji su omogućili da Labin danas sve više postaje sredinom u koju ljudi dolaze, rekao je novi labinski gradonačelnik Valter Glavičić. „Valamarova investicija u projekt obnovljenog i danas suvremenog resorta Girandelle za posljedicu je imala otvaranje 400 novih radnih mjesta, bez da uz to govorimo i koliko je još tvrtki bilo angažirano na radovima obnove i uređenja. Ne samo to, već u labinskom poduzetničkom inkubatoru danas gotovo da nema mjesta, stoga ćemo stvoriti daljnje preduvjete za nove firme kojima treba početni elan. Planiramo im ponuditi edukacije za otvaranje tvrtki, vođenje knjigovodstva i sva druga potrebna znanja jer idemo u smjeru razvoja regije u koju kvalitetni kadrovi dolaze. Mladi su ranije odlazili jer nismo ništa napravili da ih zadržimo, pa smo kao prioritetne ciljeve postavili poticanje zapošljavanja, stvaranja uvjeta za organiziran i ugodan život te omogućavanje da se i nakon posla imaju gdje opustiti. Napuštali su rodni kraj zato što im je u inozemstvu osigurana egzistencija, ali uglavnom ne i kvaliteta života“, nastavio je Glavičić.

Domagoj Ostović, vlasnik Lloyds Design Studija, upravo je jedan od takvih labinskih primjera uspjeha. Mladi se Bjelovarčanin u ovaj istarski gradić doselio prije šest godina te u sobi od nekoliko kvadrata osnovao tvrtku Lloyds Design Studio koja se uspinje u sektoru razvoja softverskih rješenja. Danas zapošljava više od 10 stručnjaka različitih profila, a što je najvažnije, izazovnim projektima otvara mogućnost da se mladi u Labin i vrate. „Nisu mi toliko važni ni diploma ni životopis koliko cijenim sposobnost radnika da iz nule napravi proizvod. I sami želimo mlade ljude podučiti znanjima koja će im sutra trebati, pa organiziramo školu za programiranje, o čemu razgovaramo i sa Sveučilištem u Puli. Na fakultetima se nauči tek dio potrebnih znanja, dok većinu nijansi kasnije svatko izbrusi vlastitim trudom i predanošću. Naš glavni programer je prije desetak dana došao s informacijom da u Labinu kupuje stan, što znači da smo uspjeli zadržati vrhunskog stručnjaka“, ispričao je Ostović.

Govoreći o labinskom poduzetništvu neizostavno ime i MCZ, tvornica peći i kotlova na pelete, čiji je direktor Kristian Krpan pojasnio da je ova priča o uspjehu zapravo započela prije gotovo 20 godina. „Govorimo o trenutku kada su ostvareni prvi kontakti s ljudima koji su se nalazili u inozemstvu, našim iseljenicima. Nedugo nakon toga stupili smo u kontakt s talijanskim investitorima i proizvođačima peći na pelete, a nastavak te priče bio je proizvodni pogon vrijednosti veće od 5,5 milijuna eura - da bismo danas imali 65 zaposlenih i projekcije daljnjeg rasta. Naše bazno tržište su zapadne europske zemlje, a vjerujem i da je ulazak Hrvatske u EU investitorima ulio dodatni osjećaj sigurnosti“, smatra Krpan. Uz to, jedan od glavnih razloga pokretanja proizvodnje MCZ-a na labinskom području bio je 'bazen' postojeće radne snage. Naglasio je i da ne treba banalizirati tradicionalna znanja jer su proizvodne djelatnosti suočene upravo s deficitom istih. „U našoj tvrtki 60 posto ljudi nije završilo nikakvo tehničko obrazovanje zbog čega ih moramo podučavati radnim navikama i kako se radi posao, što nije dugoročno održiv pristup. Vjerujem da je ipak jedini kapital koji posjedujemo samo onaj između naša dva uha“, naglasio je.

Uljanik, brodogradilište sa 161 godinu dugom tradicijom, probleme s pronalaskom adekvatne radne snage također rješava vlastitim rukama. Tako su 2006. godine pokrenuli Učilište Uljanik, koje osim sjedišta u Puli, svoj odvjetak ima i u Slavonskom Brodu. Interes je velik jer značajan broj ljudi ili ne može pronaći posao unutar struke za koju su se obrazovali ili od svoje struke svjesno odustaje, ispričao je rukovoditelj službe obrazovanja i razvoja ljudskih resursa Uljanik Denis Jambrošić. „Shvatili smo da od obrazovnog sustava ne dobivamo dovoljan broj kvalitetnih radnika, a dok smo bili u neprekidnoj potrazi za ljudima koje bismo zaposlili manje smo se stigli baviti razvojem. Dio problema je i što ljudi odlaze u inozemstvo, za što i realni sektor snosi dio odgovornosti“, smatra.

Obrazovni programi Uljanika traju nekoliko mjeseci, a da bi se postalo majstorom pojedinog zanimanja potrebno je još nekoliko godina praktičnog rada, nastavio je, stoga se slaže i s modelom dualnog obrazovanja jer omogućava povećanu fleksibilnost usvajanja nužnih vještina. „Osim što želimo dati priliku za sigurno zaposlenje, orijentirani smo isključivo na izvoz što je idealna prilika da tvrtke i kooperante, kao i kvalitetu njihova rada kroz isporuku finalnih proizvoda, promoviramo diljem svijeta“, dodao je.

William Negri, vlasnik OPG-a Negri, smatra da je za uspjeh osim obiteljske tradicije bavljenja maslinarstvom i ljubavi prema poslu potrebno i baratanje različitim vještinama, od marketinških pa do držanja koraka uz tehnološki razvoj. „Tvrtka smo koja je vezana za destinaciju, pa bih rekao da niti jedna regija ne može bez svojih proizvodnih djelatnosti. Naš se posao bazira na tradiciji proizvodnje maslinovog ulja koje je prepoznato diljem Europe. S gradom i županijom imamo odličnu suradnju koja traje već 27 godina jer lokalna samouprava uvažava potrebe nas poduzetnika. U konačnici, svima nam je zajednički cilj razvoj koji će generirati dobrobit za sve. Valja napomenuti i da svaki dobar rezultat ima svoje formativne godine te da se ništa ne može dogoditi preko noći“, poručio je.

Edukacije / radionice

Kako i priliči edukativnom karakteru Poslovnog uzleta, u Labinu su u petak održane i dvije radionice u sklopu kojih su predstavljeni benefiti korištenja cloud usluga te načini kako poboljšati prodajne vještine. Branimir Hebrang iz Hrvatskog telekoma (HT) u prvom je redu naglasio da si poduzetnik stavljajući podatke u 'oblak' uvelike olakšava posao jer ga može obavljati iz bilo kojeg dijela svijeta. Uz to, eliminira se i rizik gubljenja svih važnih podataka jer su pohranjeni, zaštićeni i na dohvat ruke. „Govorimo o jednostavnoj i automatiziranoj pohrani sigurnosnih kopija podataka za pristup kojima vam je dovoljna tek internetska veza. Kod korištenja cloud usluga ništa manje važno nije i smanjenje bespotrebnih troškove održavanja skupe informatičke opreme, kao ni uštede ostalih resursa bilo koje tvrtke“, poručio je okupljenim poduzetnicima. Dok jedan dio razvoja novih poslovnih modela ovisi o razvoju tehnologije, drugi dio je na nama samim, kroz interaktivnu je radionicu poručio certificirani NLP trener Toni Babić. Vještine grade budućnost, smatra, a prvo od pitanja na koje si poduzetnik u potrazi za prosperitetom mora odgovoriti je kako upravljati samim sobom. „Dojam koji ostavljamo igra i važniji je više nego što smo svjesni. Prodaja je komunikacija, a neverbalni signali su njen značajan dio. Na verbalni dio odlazi oko sedam posto – sve ostalo je vaš stav, kvaliteta stiska ruke, boja glasa, nastup i osjećaj koji kod kupaca izazovete“, podučio je Babić. Uz to, naglasio je i da je važno i razumjeti što to ljudi kupuju i kako kupuju te zašto su povratne informacije i reklamacije zapravo sjajne. e

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!