Kako ubrzati ruralni razvoj? Decentralizacijom

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 07. veljača 2017. u 14:06
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Župan Međimurske županije Matija Posavec opomenuo je da nam svakodnevno iz ruku izmiču milijuni i milijarde sredstava.

Ulogu županija u ruralnom razvoju u ruralnom razvoju treba dodatno osnažiti jer regionalna samouprava najbolje poznaje vlastite probleme i potencijale, zaključak je panel diskusije održane u utorak u sklopu okruglog stola posvećenog razvoju lokalne zajednice uz pomoć EU fondova i poljoprivrede. Kako su naglasili panelisti, rješenja koja će navedeni proces ubrzati su decentralizacija, a nakon nje i izgradnja bolje poduzetničke infrastrukture na lokalnom nivou, kao i postizanje snažnije sinergije jedinica lokalne samouprave i poljoprivrednika – poduzetnika.

„Naš je cilj pojednostavljivanje procedure apliciranja na mjere financirane iz EU fondova, uz istovremeno jačanje kontrole koje će spriječiti malverzacije u povlačenju sredstava. Među potencijalnim korisnicima mjera danas se javlja strah od dodatne birokratizacije, što uvelike usporava rast konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Novca na raspolaganju ima više dovoljno, možemo napraviti jedan veliki iskorak, a do sada je učinjeno zapravo vrlo malo. Primjer dobre prakse je podatak o 54 od 55 prijavljenih LAG-ova koji su krajem prošle godine dobili 441 milijuna kuna“, napomenuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Također, istaknuo je i da otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima ovisi isključivo o poticanju investicijskog zamašnjaka koji će zaustaviti odseljavanje mladih.

Župan Međimurske županije Matija Posavec opomenuo je da nam svakodnevno iz ruku izmiču milijuni i milijarde sredstava. „Velika prepreka svakako je neujednačeni regionalni razvoj. Poljoprivrednici ne traže milostinju, već šansu da im se osigura tržište. Nelogičan je podatak da je naša zemlja 25 godina izgubila polovicu poljoprivrednog zemljišta, dok paralelno s tim zemlje oko nas svoj razvitak temelje upravo na poljoprivredi“, dodao je Posavec.

No, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić smatra da nasumično povlačenje novca iz EU fondova nije rješenje, već ulaganje u strateške poljoprivredne grane koje se razlikuju od županije do županije. „Rješenje problema u našoj županiji su poljoprivredna i šumska područja čije će kvalitetnije upravljanje zaustaviti depopulaciju područja s kojom smo ozbiljno suočeni. Trebali bismo poticati ciljne skupine poljoprivrednika, poput svinjogojstva, a onda zajedničkim snagama i dovesti proizvode naših OPG-ova na police trgovina, u svaku hrvatsku blagovaonicu, vrtić i bolnicu“, napominje Galić.

Da nije sve samo u povećanju obujma poljoprivredne proizvodnje, smatra Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, područja s najvećim brojem poljoprivrednika. „Cilj je postići i održivosti proizvodnje, a ključan korak u tome je unapređenje tehnološke konkurentnosti“, kaže. Uostalom, nastavio je, ono čemu trebamo težiti je razvoj boljeg standarda i veće kvalitete života u svakom dijelu zemlje, kako bi razlike bile što manje. „Trebamo povećati dohodak, a do toga se dolazi stvaranjem vrijednosti koja je utrživa“, zaključio je.

Primjer usmjerena razvoja u skladu s prirodnim resursima dolazi iz Like i predstavio ga je Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko – goranske županije. „Bazirali smo se na šumarstvo i jedna smo od županija koja najizdašnije podupire razvoj lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) još od 2008. naovamo. U skladu s time, odobreni su nam i značajni iznosi dijela sredstava namijenjenih LAG-ovima, a upravo oni imaju vrlo važnu ulogu u osmišljavanju i poticanju razvojnih projekata u ruralnim područjima. Potičemo njihov razvoj i djelovanje jer s najboljim rezultatima pridonose koordinaciji gospodarskog, civilnog i javnog segmenta. Ipak, kada bismo imali veću ovlast i shodno tome financijska sredstva, bili bismo još i bolji“, kaže Mamula.

U kontekstu neravnomjerne razvijenosti dijelova Hrvatske, zabrinjava i nerazmjer plaća, kaže Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije. „Najmanje su ondje gdje se najviše proizvodi, na sjeverozapadu zemlje i to jer smo najcentraliziranija država u Europi nakon Grčke i Portugala“, istaknuo je. U Zagorju zbog konfiguracije terena nema intenzivne poljoprivredne aktivnosti, kaže, ali sredstva ova regija zna iskoristiti ciljano i su s vlastitim mogućnostima. „Zagorski je puran od lipnja 2016. godine zaštićen europskom oznakom zemljopisnog podrijetla, dakle radi se o izvrsnom poticaju za ruralno gospodarstvo i povećanju prihoda poljoprivrednika. Poticanje povećanja uzgoja zagorskog purana na području Krapinsko-zagorske županije stoga se nameće kao logičan korak ka daljnjem razvoju. Na tom tragu, možemo se nadovezati i na pitanje obrazovne strategije u koju moramo puno toga uložiti. Trebali bismo spriječiti da djeca koja izlaze iz škole idu na burzu već da ih usmjerimo na one grane koje bilježe dobre proizvodne i izvozne rezultate. Valjalo bi skinuti stigmu da je sramota biti poljoprivrednikom“, naglasio je Kolar. 

Komentirajte prvi

New Report

Close