Jedva trećina tvrtki misli da će im nagodinu biti malo bolje

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić/Goran Stanzl/PIXSELL Glavni direktor HUP-a Davor Majetić/Goran Stanzl/PIXSELL

Prepreke boljoj situaciji, prema istraživanju HUP-a i Promocije plus, visoki su porezi i neefikasna uprava.

Poduzetnici su po prirodi stvari optimistični te i Barometar optimizma - Poslovna očekivanja Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pokazuje da većina njih očekuje da 2019. godina neće biti lošija od ove ili da će biti bolja. 

Rast BDP-a za ocjenu više
Naime, prema istraživanju, koje je za HUP napravila agencija Promocija plus, čak 86 posto poduzetnika smatra da će naredna godina biti na razini ove ili bolja. Najviše njih, 51 posto, smatra da se 2019. neće bitno razlikovati od 2018. dok ih 34 posto očekuje malo bolju situaciju, a njih jedan posto i znatno bolju.  S druge strane, 11 posto poduzetnika se boji da će 2019. biti malo lošija od ove godine, dok je njih tri posto u panici da će im biti puno lošija.  Glavne prepreke boljoj gospodarskoj situaciji u narednoj godini poduzetnici vide u visokim porezima i doprinosima, radnoj snazi, neefikasnoj javnoj upravi te lošem pravosuđu. Većina zapreka se u ovakvim istraživanjima ponavlja već godinama, no sada je gotovo u prvi plan došao problem pronalaska radne snage. 

To potvrđuje Davor Majetić, glavni direktor HUP-a  koji ističe kako je nedostatak radne snage druga najveća prepreka u poslovanju hrvatskih poslodavaca.  "U odnosu na sve ranije godine taj je pokazatelj skočio za pet puta u procjenama za 2019. godinu što ukazuje na kritičnost i ozbiljnost problema i povezan je s iseljavanjem građana", kaže Majetić. Tekuću godinu su članice HUP-a ocijenile po savršenoj Gaussovoj krivulji gdje joj 50 posto ispitanika daje osrednju ocjenu - tri, po 20 posto je ocjenjuje s dva i četiri, a po dodatnih pet posto s jako loše i izvrsno - pet.  Kako pojašnjava Agan Begić, direktor Promocije plusa, najnižu ocjenu stanja u gospodarstvu dali su sektori graditeljstva (2,8) te osobne usluge, zdravstvo i obrazovanje (2,93). 

 

51 posto

ispitanih poduzetnika smatra da se 2019. neće bitno razlikovati od ove godine

Po pitanju regija, najpesimističnija su Dalmacija (2,75) i Slavonija (2,89) te male tvrtke koje u pravilu teže amortiziraju negativne utjecaje i kretanja na tržištu (2,85). "Najvišom ocjenom stanje u gospodarstvu ocijenili su sektori trgovine, poslovnih usluga i turizma (ocjena 3), regije: središnja i sjeverna Hrvatska te primorje (3) i velike tvrtke (3,21)", navodi Begić. Davor Majetić ističe da su poslodavci  stanje u gospodarstvu u 2018. godini ocijenili trojkom što korelira s rezultatima rasta BDP-a.

"Pad optimizma vezanog uz procjenu uvjeta investiranja za 2019. godinu ukazuje da ukupna ocjena za 2019. -  trojka, neće imati trend snažnijeg rasta. Srednja ocjena poslodavaca za 2018. godinu na tragu je dosadašnje evaluacije Udruge. I barometar optimizma HUP-a ukazuje da je potencijal poslodavaca daleko veći, a da je potrebno ukloniti prepreke kako bi gospodarstva značajnije raslo. Poslodavcima treba snažnije rasterećenje poslovanja i troškova rada i nadamo se da će to biti prioritet Vlade u prvom kvartalu iduće godine", navodi Majetić.

 

Begić

Najbolje su stanje u ekonomiji ocijenili trgovci, a najlošije građevinari.

Čelnik HUP-a osvrnuo se i na pitanje minimalne plaće, a koju je Vlada prošlog tjedna podigla na 3000 kuna neto. Majetić kaže da HUP nije protiv većih plaća, štoviše da je i sama Udruga već više puta upozoravala da plaće moraju biti više jer se s postojećom raznom plaća neće moći privući, a niti zadržati postojeći kadrovi koji su preduvjet za razvoj pojedine tvrtke, ali i cjelokupnog gospodarstva. 

Neugodna praksa
"Ono što me u ovome najviše zabrinjava je činjenica da je Vlada odluku o povećanju minimalnog iznosa plaće donijela jednostrano, bez ikakvih konzultacija s poslodavcima. HUP je za povećanje minimalca saznao iz priopćenja Vlade, kao i svi ostali građani. Moram reći da smo neugodno iznenađeni ovom praksom jer je to prvi put od 2007. da se HUP niti ne konzultirao oko ove problematike.

Nadam se da je ovo zadnji slučaj da smo mi potpuno isključeni iz procesa odlučivanja o ovoj problematici, a prije svega jer se minimalna plaća u pravilo odnosi na realni sektor", kazao je Majetić.  Dodaje da zasad nema što komentirati sam iznos minimalne plaće te da će vidjeti kako će se ona odraziti na gospodarstvo. Upozorava da bi neki niskodohodovni sektori, a koji u Hrvatskoj vežu između 20 i 25 tisuća radnika punim radnim vremenom na minimalnoj plaći, itekako mogli imati problema s likvidnošću i uopće mogućnošću da nastave poslovanje. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!