"Hvar bez problema može postati splitski Beverly Hills"

Foto: Ivo Čagalj / Pixsell Foto: Ivo Čagalj / Pixsell

Hvar uskoro slavi i 150. godišnjicu organiziranog turizma, uspješno odolijevajući različitim kroz godine akumuliranim izazovima, istaknuo je gradonačelnik Hvara Rino Budrović.

Visoki troškovi rada koji utječu na visinu plaća turističkih djelatnika, spora birokracija i neadekvatan zakonski okvir uz istovremeni problem ovisnosti produljenja sezone o povezanosti otoka s kopnom glavne su prepreke razvoja poduzetništva na hrvatskim otocima. Riječi su to upućene s panel diskusije u sklopu Poslovnog uzleta održanog u utorak na Hvaru, gdje se kao jedan od zaključaka nametnulo i da ovaj otok zaslužuje vlastitu trajektnu liniju s obzirom na to da se radi o najrazvijenijoj otočkoj destinaciji. Kako je u uvodnom obraćanju istaknuo glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević upravo su edukativne manifestacije Poslovnog uzleta zamišljene kao platforma na kojoj se ovakve prepreke mogu verbalizirati, a onda i uputiti pozitivne poruke.

Hvar uskoro slavi i 150. godišnjicu organiziranog turizma, uspješno odolijevajući različitim kroz godine akumuliranim izazovima, istaknuo je gradonačelnik Hvara Rino Budrović. „Trenutno se susrećemo s nizom problema koji nisu u ingerenciji lokalne samouprave. Jedan dio njih odnosi se na općenitu prenormiranost poput situacije s državnim vlasništvom. Geodetski elaborati traju do po šest mjeseci što nam otežava posao, dok smo oko 75 milijuna kuna uložili samo u hitne infrastrukturne projekte. Takve investicije u sezonu, koju smo produljili na sedam mjeseci su neminovne jer cijelu godinu živimo od turizma. Ipak, nedavno su do nas došle i neke dobre vijesti. Velikim uspjehom smatram što smo uspjeli Venerandu dobiti u vlasništvo grada Hvara“, kazao je.

Dodao je i da Hvar, iako pripada kategoriji 3 do 5 tisuća stanovnika, zapravo ima potrebe grada od 30 tisuća stanovnika. Osnovna je infrastruktura u koliziji s potrebama, poput nužnosti izgradnje još četiriju trafostanica. „Broj županija i općina manji je problem od njihovih ovlasti. Mi smo društvo koje u velikoj mjeri zavisi o turizmu, najosjetljivijoj grani. Državni bi prihodi trebali biti namijeni za državnu infrastrukturu, a lokalni za lokalnu kako bismo mogli odgovoriti na naše potrebe“, poručio je Budrović. Istaknuto je i da grad ne može bez Sunčanog Hvara, što funkcionira i obrnuto.

Iza ovog hotelskog lanca veliki je investicijski ciklus i cjelovito restrukturiranje što je pomoglo da se uspješno vrate u sam vrh turizma, dodala je predsjednica Uprave Sunčanog Hvara Gordana Tomičić. Rezultati nisu izostali – završen je predstečajni postupak, svi dugovi vjerovnicima su vraćeni dok je prošla godina okarakterizirana kao iznimno uspješna, po prihodima, noćenjima i profitabilnosti. „Činimo značajan faktor ukupnog razvoja. Renovirali smo hoteli Pharos s preko 200 smještajnih jedinica, a u sljedećih pet godina planiramo renovaciju ostatka našeg portfelja. Po posjećenosti i interes gostiju Hvar se nalazi na drugom mjestu iza Dubrovnika. Bez problema otok može postati Beverly Hillsom Splita ili St. Tropezom Mediterana“, naglasila je Tomičić. Ipak, Hvar se otklizava u smjeru mladih koji ne troše toliko što ga udaljava od kategorije elitne i ekskluzivne destinacije u skladu s potencijalom prirodne i kulturne baštine. Razlog je i neusklađenost standarda hvarskog smještaja i iznajmljivača koji se ne prilagođavaju gostima koji u konačnici definiraju ponudu. „U posljednje vrijeme raste broj hostela, što je kategorija smještaja koja najbrže raste u Hrvatskoj. Odgovor leži u zajedničkom razumijevanju i strategiji koja bi trebala odgovoriti na pitanje kakav grad želimo imati sutra. Uz to imamo i hrvatski paradoks, visoku stopu nezaposlenosti i istovremeno otežani pronalazak kvalificirane radne snage. Od 10. mjeseca radimo akviziciju radne snage diljem Hrvatske, ali radnika nema. Ovaj problem bi mogao eskalirati u nadolazećim godinama“, upozorila je.

Dio problema leži u činjenici i što se turizam na Hvaru prvenstveno počeo događati, a tek onda usmjeravati smatra direktorica hvarskog hotela Park Nađa Vukasović. „Ako želite dobar imidž destinacije, onda se na tome treba raditi. U prvom redu se to odnosi na sankcije za neadekvatno ponašanje na javnim površinama koje se ne provode koliko bi trebale. Također treba demistificirati i da se isključivo gosti niže platežne moći ponašaju neprikladno“, kaže. Dodala je i da manjim kućama nije lako, dok je jedan od izazova s kojima se suočavaju činjenica da je promet vozilima u gradu zabranjen. Park je manji hotel s 15 soba koji svojim gostima nudi toplinu i obiteljsku atmosferu, a u 10 godina koliko postoje rade bez prekida. „Nalazimo se u pješačkoj zoni, a kada za vrijeme kiše ili nevremena trebamo otići po svoje goste mi to ne možemo jer se električnim vozilima smije prevoziti tek prtljaga“, ukazala je. S druge strane, obiteljski hoteli lakše pronalaze radnu snagu i imaju manji udio sezonskih radnika koji se, opet, na posao vraćaju iz godine u godinu.

Unatoč svemu, Hvar bilježi porast u noćenjima u odnosu na dolaske što je u uvjetima kakve je spomenuo gradonačelnik posao mađioničara, dodao je voditelj marketinga Turističke zajednice grada Hvara Georges Buj. „Sve uključene strane iznimni su profesionalci. Suradnja je vrlo važna, bilo da se radi o odnosu s hotelskim kućama ili lučkom kapetanijom. S njima smo realizirali projekte od iznimnog značenja za našu zajednicu jer budućnost Hvara leži upravo u suradnji i dogovoru“, smatra Buj. Ističe i da Hvar zaista treba gosta veće platežne moći koji će se aktivnije kretati, ali i da se gostu moraju pružiti svi sadržaji koji će ga na otok vratiti ponovno. „Naš su cilj stalni gosti koji se vraćaju. Ne smijemo zanemariti buduće goste i za sada idemo u dobrom pravcu“, zaključio je.

Komentari (1)
  • miami
    miami 21:06 9.5.2017.

    Gosp. Budroviću,

    po Vama bi , državni PRIHODI, trebali služiti za izgradnju državne infrastrukture…
    Gdje se ulagali novac od turizma proteklih 150 godina ..?
    Vidite, mnogi gradovi i općine u unutrašnjosti -. NISU IMALI TAKVE PRIHODE, i sami su financirali
    infrastrukturu / trafostanice i sl /..
    Pa, zato , zasučite rukave- donesite odluke i planove , izvadite novac iz čarapa i počnite kopati..
    Imate najbolje trajekte, besplatne karte za pojedine kategorije, ceste do gradova i općina,
    vodovode i kanalizacije…sve Vam je to napravila država , kojoj niste baš pretjerano plaćali poreze
    na zaradu od turizma..
    Hotele su Vam obnovile hotelske grupacije, i sanirale gubitke koje je prouzročilo loše poslovanje
    / čitaj privatni interesi Hvarana i ostalih..jer su u sezoni morali iznajmljivati svoje apartmane..
    ja bih Vam poslala inspekcije cijelo ljeto, tako da ravnopravno šaljete novac u Proračun , kao i cijela
    Hrvatska…… onda možete pomalo računati i na neki novac…..

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!