Hrvatskoj je kroz četiri operativna programa do 2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz EU fondova

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U trenutnom financijskom razdoblju 2017. je bila prva kontrolna godina i uspješno je ovjereno 388 milijuna eura, čime se čak malo i 'ušlo' u ciljeve i za 2018. godinu.

Hrvatska se kao zemlja članica EU obvezala na provedbu programa Europa 2020, usmjerenog na rast i otvaranje radnih mjesta i trenutno se nalazimo na sredini financijske perspektive. Do ožujka ove godine je, zajedno s nacionalnim doprinosom, povučeno 38,25 posto dostupnih sredstava, napomenula je državna tajnica dodatno u intervjuu u sklopu konferencije. Naime, u aktualnom financijskom razdoblju do 2020. Hrvatskoj je kroz četiri operativna programa na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz EU fondova. Prošle godine u travnju bili smo na 13,7 posto realizacije, s tim da je krajem 2016. razina ugovorenosti bila još niža, nešto manja od 10 posto. Pomak do 38 posto dokaz je da se intenzivno radi, a u Hrvatskoj trenutno imamo svega osim vremena koje smo u međuvremenu podosta izgubili, naglasila je Đurić.

„U samo godinu dana smo korisnicima stavili na raspolaganje oko 2 milijarde eura, a županije i županijski koordinatori faktori su koji ubrzavaju ugovaranje dostupnih sredstava. U sklopu našeg najvećeg programa Konkurentnost i kohezija trenutno imamo 35 otvorenih natječaja kojima želimo stvoriti povoljno okruženje za razvoj poduzetništva. Sektor poslovne konkurentnosti se posebno ističe, poduzetnici su novac koristili za održivi razvoj poduzetništva“, dodala je.

Ranije spora apsorpcija novca iz EU fondova dijelom je rezultat kadrovske potkapacitiranosti hrvatskih institucija, odnosno činjenice da u apliciranju i provedbi projekata financiranih iz europskih fondova postoji podjela poslova, nastavila je. „Dio zadataka odrađuju uprava i servis koji ne mogu raditi vanjski konzultanti ili konzultanti uopće. S druge strane, sektor vanjskih usluga značajan je izvor koji može pomoći, a i taj je sustav upravo prošao svoju evoluciju. Imali smo ekspanziju konzultantskih usluga kojih u prethodnom ih razdoblju nije bilo, pa se nisu mogli ni isprofilirati. Konzultanti su se pokazali kao osobe s više iskustva u konkretnom dijelu provedbe i pripreme projekata, no jednako tako i sustav upravljanja i kontrole mora biti dovoljno kapacitiran. Neki od tih propusta u prethodnom financijskom razdoblju sada su umanjeni izmjenom odluke o zapošljavanju državnih službenika. Sve do tada nije se posvetilo dovoljno pažnje kvalitativnoj i kvantitativnoj razini neophodnoj za ugovaranje i kontrolu“, poručila je državna tajnica.

U trenutnom financijskom razdoblju 2017. je bila prva kontrolna godina i uspješno je ovjereno 388 milijuna eura, čime se čak malo i 'ušlo' u ciljeve i za 2018. godinu. „Dokazujemo da smo transparentni i jednaki prema svima i da pri tome imamo i sposobnost autokorekcije kada je to potrebno. Kontrole su dosta striktne jer se radi o novcu svih europskih građana“, napomenula je.

Govoreći o razini ugovorenosti i isplaćenosti, najbolje rezultate zbog svoje nešto jednostavnije procedure ima program ruralnog razvoja, a najslabije program učinkovitih ljudskih potencijala. Jedina os s kojom nema nikakvih problema u povlačenju i realizaciji novca koji je na raspolaganju Hrvatskoj je prioritetna os 3 za poslovnu konkurentnost jer je korisnička populacija iznimno dinamična i responzivna, a interes uvijek višestruko premašen.

„Za taj segment će se uvijek naći sredstava što nam je iznimno drago jer su to direktni korisnici, direktna radna mjesta i sektor na kojem počiva rast i razvoj cijelog gospodarstva“, potvrdila je Đurić. U pet godina članstva Hrvatskoj u EU, osim skoka u financijskom smislu, naučili smo i da je pretjerana slojevitost sustava svakako nepraktična, pa je trenutni fokus na pojednostavljenju sustava. „Olakšati i ubrzati se može i eliminacijom papirnate dokumentacije, dok trebamo biti pažljiviji i u biranju prioriteta jer se pokazalo da smo neke od njih možda mogli ostaviti za razdoblje u kojem ćemo biti spremniji“, zaključila je i dodala da Šibensko – kninska županiji na osnovu niza uspješno dogovorenih i provedenih projekata te činjenice da su nacionalni pioniri u obnovi kulturne baštine može biti ogledni primjer drugima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!