Hrvatska proizvodi nedovoljno i nije konkurentna

Autor: Ana Blašković , 26. siječanj 2016. u 22:00
Žaklina Jurišić, HGK/PIXSELL

Na kraju 2014. negativna bilanca Hrvatske kod poljoprivrednih proizvoda dosegnula je čak 1,3 milijarde dolara.

Domaća poljoprivreda danas se može opisati kratko i jasno: Hrvatska sada proizvodi nedovoljno i nekonkurentno s obzirom na kapacitete i potecijale. Istaknula je to Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore u uvodnoj prezentaciji pod nazivom 'Hrvatska poljoprivreda 2030' na konferenciji Snaga hrvatske hrane u organizaciji Poslovnog dnevnika.

S prosječnih 7,3 hektara veličine, domaće obiteljsko gospodarstvo je na 23. mjestu u Europi. Konkurencija na Starom kontinentu uglavnom bilježi trend rasta prosječne veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2007. do 2013. godine, napominje Jurišić. Problem veličine posebno je izražen kad se pogleda statistika kako je čak dvije trećine poljoprivrednih gospodarstava veličinom manje od pet hektara površine. U proteklom desetogodišnjem razdoblju Hrvatska bilježi pad volumena proizvodnje, kao i zabrinjavajući pad produktivnosti, a oba navedena trenda su u suprotnosti s europskim kretanjima.

U takvim uvjetima, Hrvatska bilježi kontinuirani rast uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda što je očekivano s obzirom na malu otvorenu ekonomiju, no ono što brine je rast negativne bilance, upozorava Jurišić. "Na kraju 2014. negativna bilanca Hrvatske kod poljoprivrednih proizvoda dosegnula je čak 1,3milijarde dolara.  U 2015. očekujemo i nadamo se konačnom zaustavljanju rasta tog negativnog trenda", ističe Jurišić. Ipak, mogućnosti poljoprivredne proizvodnje u razdoblju do 2030. postoje i one su dobre. Od neiskorištenih resursa državnog i privatnog zemljišta koje nije u upotrebi, a trebalo bi ga iskoristiti, modernizacije proizvodnje, boljeg prijenosa znanja do jačanja inovacija.

Za preokretanje trenda potrebno je preispitati poreznu politiku, uključujući i komunalne naknade, poticati udruživanje proizvođača te olakšati pristup kreditiranju. Mogućnosti financiranja poljoprivrede su dobre, a prosječni godišnji iznosi poticaja po hektaru su veći nego što je prosjek država članica EU 28, kao i 15 najstarijih članica. "Imamo 17 mjera i 61 operaciju, od toga za 20 operacija nismo donijeli pravilnike, a 30 operacija dosad nije bilo u primjeni. Da bismo ostvarili potencijale, nužno je čim prije doraditi postojeće i donijeti nove pravilnike uz uvođenje vrlo jasnog plana natječaja", zaključila je Jurišić.  

Komentirajte prvi

New Report

Close