Gospodarstvenicima treba olakšati put i birokraciju

Foto: Damir Špehar / Pixsell Foto: Damir Špehar / Pixsell

Na samom početku Ivica Kirin, gradonačelnik grada Virovitice naglasio je kako se trenutno pokušavaju stvoriti regije za poduzetnike decentralizacijom.

Na panelu Decentralizacija i razvojna uloga lokalnih zajednica“ održanom u sklopu Poslovnog uzleta grada Virovitice sudjelovali su Ivica Kirin, gradonačelnik grada Virovitice, Darko Sobota, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije, Ferdinand Troha, zamjenik župana Požeško-slavonske županije, Damir Jakoubek, pročelnik upravnog odjela za financije i proračun Požeško-slavonske županije, Sanja Bošnjak, vršiteljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije i Zdenko Podolar, pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo Vukovarsko- srijemske županije.

Na samom početku Ivica Kirin, gradonačelnik grada Virovitice naglasio je kako se trenutno pokušavaju stvoriti regije za poduzetnike decentralizacijom.

˝Svi mi je tražimo da bi imali taj pošten odnos, naime velika poduzeća polako odlaze u prošlost, mala i srednja su naš prioritete. Svi koji imaju OPG-ove znaju da je to riječ o obiteljskim tradicijama, barem je zapadu tako, a kod nas nažalost nije. Nismo te mlade ljude stvarali po mjerama tržišta, inače bi nastavljali obiteljske tradicije˝, smatra Ivica Kirin, gradonačelnik grada Virovitice.

Sanja Bošnjak, vršiteljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije istaknula je kako je njihova županija gledajući ekonomske pokazatelje pri samom dnu, stopa nezaposlenosti je visoka, čak do 30 posto, a mnogi mladi i čitave obitelji odlaze iz Hrvatske.

˝Promišljajući o budućem razvoju županije, svi znamo da stvarne promjene nisu moguće kroz godinu dvije već treba proći vrijeme da se vide pokazatelji. Mi smo se profirirali ka poduzetnicima i postavili ih kao viziju i vidimo rezultat. Sve smo naučili sami i žao nam je što kao županija nismo imali tehniku pomoć jer da jesmo ne bi nam bilo kraja˝, kaže Sanja Bošnjak, vršiteljica dužnosti župana Virovitičko-podravske županije.

Na to se nadovezao Kirin koji tvrdi da je glavni projekt koji nedostaje gradu i županiji izgradnja brze ceste jer prometna nepovezanost uvelike otežava ostale poslove i projekte. ˝Nama druga pomoć ne treba, dajte nam samo tu cestu da budemo konkurentni i omogućite našim poljoprivrednicima da njihovi proizvodi stignu i do mora i do hotela na moru. Prije devet godina udio visoko obrazovanih je bio na 7 posto, otvorili smo ovu Visoku školi i time i danas dižemo razinu kvalitete malih i srednjih poduzeća da se šire i na regiju i EU˝, ističe Kirin,

Ferdinand Troha, zamjenik župana Požeško-slavonske županije, objasnio je kako su oni kao županija imali internu razvoju agenciju koju su morali probuditi i koja danas broji deset radnika i nastoji i poduzetnicima i pučanstvu osigurati osnovne uvjete za razvoj gospodarstva.

˝Kao i Virovitičko-podravsku županiju i nas muči prometna povezanost, naša županija je jedna od najmanjih, ali mi nastojimo kroz sustav obrazovanja naše potencijale staviti u prvi plan. Pola smo pod šumama pola pod poljoprivrednim proizvodima i nastojimo razviti centre kompetencija u poljoprivredi. Prehrambena suverenost bi trebala svima nama biti prioritet, a taj intelektualni kapital koji stvaramo će dati dodanu vrijednost u budućnosti. Izazovi za OPG-ove su veliki, ali su i mogućnosti velike. Mi u županiji nastojimo udružiti proizvođače, voćare, mljekare i povezati ih da dobijemo oznake izvornosti kojima će biti konkurentni na tržištu i regije i šire˝, objašnjava Ferdinand Troha, zamjenik župana Požeško-slavonske županije.

Zdenko Podolar, pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo Vukovarsko- srijemske županije izrazio je nezadovoljstvo što su na razini županija alati i ovlasti vrlo mali i poručio da ukoliko ne dođe do decentralizacije neće biti lako. ˝Konkretno kod nas u Vukovarsko- srijemskoj županiji su najveći resursi šume i iako mi želimo da se resursi prerađuju kod nas nitko ne prepoznaje potrebe lokalne zajednice. Svaka naša županija želi da resursi budu u funkciji te županije˝, tvrdi Zdenko Podolar, pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo Vukovarsko- srijemske županije.

Kirin se na to nadovezao rekavši kako nama u Hrvatskoj nisu potrebni vanjski stručnjaci jer mi samo znamo što je najbolje i imamo znanja, ali gospodarstvenicima treba olakšati put i birokraciju. ˝Kad govorimo o našoj županiji prvo nam na pamet pada Podravka, ona je brend ne samo županije nego sviju nas. Mi smo županija koja je po pokazateljima pri vrhu, pogotovo kad govorimo o gospodarskim uspjesima i suficitima u izvozu i uvozu, a na to utjecaj ima Podravka, Belupo i niz manjih tvrtki koje su sto postotno izvozno orijentirane. Naši najveći resursi su ljudi koji ostaju kod nas i ne odlaze kao u Slavoniji, iako polako i nas to pogađa i trebamo naći rješenja za te probleme. Županija iz koje ja dolazim je bogata resursima, voda, šuma, geotermalni izvori, šljunak, pijesak mi želimo biti županija energije, ali ako država nema razumijevanje mi ne možemo ništa i to je problem naše države˝, smatra Darko Sobota, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije.

Damir Jakoubek, pročelnik upravnog odjela za financije i proračun Požeško-slavonske županije tvrdi kako njegova županija zaostaje za virovitičko-podravskom županijom kad su u pitanju projekti, no i dalje pomažu poduzetnicima kojima daju referente i ubrzavaju te procese.

˝Mi najčešće mislimo o materijalnim resursima, a važni su ljudski resursi i dok se to ne promijeni nema razvoja. Decentralizacija nije bauk, i nije je tako teško provesti, mi surađujemo s Poljskom i znamo kako njihove agencije funkcioniraju i kako su decentralizacijom može pomoći malim poduzetnicima˝, smatra Podolar.

Na to se nadovezao Troha koji je napomenuo kako kod njih županiji ima 39 zaposlenih, dok državne službe imaju više zaposlenika nego sve županije zajedno.

˝Decentralizacija je nužna u ustavu, i fiskalna decentralizacija i decentralizacija posla i ovlasti. Posljednjih nekoliko godina sve što je država htjela riješiti od problema bacila je na županije, od legalizacije do registra nekretnina, a ipak ne daju nam tu punu slobodu i skeptični su. Na konkretnim primjerima po EU sam vidjela kako su to različite ekonomije i gospodarstva to riješili, i iako mi želimo biti poput njih to u Hrvatskoj nije održivo. Za irskim primjerom je krenula Češka, Slovačka i Poljska, i to je dobar model u kojem postoje i županije i općune i regije zbog partnerskog odnosa. Sinergija je potrebna da se to napravi i u Hrvatskoj. Mi kao županija imamo izvorne prihode od 15 milijuna kuna, a zahvaljujući EU projektima, menadžerskim sposobnostima smo došli do proračuna od 200 milijuna kuna. Župani postaju lideri i menadžeri, više nisu samo župani˝, tvrdi Bošnjak.

Kirin je istaknuo kako je gospodarstvenicima svejedno je li grad, županija u pitanju, njemu je bitno da se njegovi problemi riješe i da on zaradi neovisno o ustroju. Poručuje kako je problem to se sve to zakonski odgađa i smatra kako će jednostavnim potezom spuštanja PDV-a sve biti lakše.

˝Dok se ne pokrene gospodarstvo neće se krenuti ni s decentralizacijom. Ona treba ići u pravcu da pomognemo poduzetniku, da im damo infrastrukturu˝, kaže Podolar.

Sobota je istaknuo njihov primjer i kako je realiziran Poduzetnički impuls uz subvencije kamata od strane županije i naglasio kako su to zapravo ulaganja na području županije prema malom i srednjem poduzetništvu koje su oni kao županija sufinancirali a 2 posto u suradnji poslovnim bankama.

˝Impuls je raspisan za cijelu Hrvatsku i bili smo sretni kad bi se poduzetnici javili, a onda bi u Ministarstvu samo zakinuli njihove zahtjeve i pogodovali velikima. To što grad Virovitica daje hektar zemlje za jednu kunu jest dobra stvar, ali bez potpora oni i dalje ne mogu ništa˝, objašnjava Bošnjak.

Gradonačelnik Kirin je za sam kraj završio panel u pozitivnom tonu pozvavši sve poduzetnike da zapošljavaju mlade uz poruku da će im nedostajati kad odu iz zemlje ukoliko to ne učine.

˝Naši poduzetnici žele manji pritisak države i manje birokracije i ako želite da lokalna samouprava pomaže poduzetnicima. Umjesto da se razbacuju s programima neka nam daju da dišemo i neka lokalnim samoupravama zakonima omoguće lakši rad. Nama benchmark treba biti naša zemlja, jer imamo ono što europske zemlje nemaju i isključivo o nama ovisi naš uspjeh˝, zaključuje Kirin.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!