FOTO: Hrvatska ima adute koji je pozicioniraju na svjetskoj gastro-turističkoj sceni

Foto: Pixsell Foto: Pixsell

Božo Glavić se proizvodnjom vina bavi osam godina, a kako je shvatio da ima sve više kupaca, odlučio je ove godine izaći na tržište.

Od sjevera do juga, od istoka do zapada, svaka hrvatska regija ima vlastitu posebnu kulinarsku osobnost. Gastronomija je neizostavan dio tradicije hrvatskih regija i važan čimbenik njihova suvremenog identiteta i sastavni je dio turističke ponude različitih gastronomskih priredbi. Sve više restorana i seljačkih gospodarstava nude jela pripremljena na tradicionalan način ili temeljena na tradiciji, ali prilagođena suvremenim kulinarskim načelima. Mnogo je razloga zbog kojih se gosti zaljubljuju u Hrvatsku, a jedan od njih je užitak iskušavanja okusa i mirisa naše eno-gastronomije.

Gastro Biograd, konceptualno nova i bogatija verzija čuvenog Biogradskog stola, protekli je vikend u Biogradu na moru spojila "zeleno i plavo", a posjetiteljima pružila jedinstvenu priliku da dožive 'zvijezde' mediteranske i kontinentalne kuhinje u Hrvatskoj, vodeći se poznatom izrekom "ljubav prolazi kroz želudac".

I doista, već prvu večer, u gastro dvoboju, kuhače su ukrstili hrvatski masterchefovi David Skoko i Branko Ognjenović i pokazali bogatstvo dviju kulinarskih struja - mediteranske i kontinentalne.

- Večeras radim klasični teleći perkelt, znači teleća plećka koja se lagano pirja s dosta crvene paprike , lovora, češnjaka i malo ljuće paprike. Perkelt je poznat po tome što se na kraju uvijek dodaje vrhnje, i to ga razlikuje od paprikaša. Napravio sam jednu inačicu tog jela, zadržao sam onaj pravi domaći okus i miris, ali ću ga servirati na moderniji način, objasnio je Branko Ognjenović.

- Radim ražu kamenicu sa šalšom od rajčice, kapara i maslina. Od kapule i motara napravit ću kremu, u pećnici je palenta, a karamelizirat ću cherry rajčice i malo timijana, rekao je David Skoko te istaknuo da je pobornik prepoznatljivosti lokalne kuhinje jer je to jedino što nas stvarno može učiniti originalnima na svjetskoj gastronomskoj sceni. Žiri sastavljen od posjetitelja morao je donijeti odluku je li bolja raža ili perkelt.

- Nije nam bilo lako, jer su jela vrhunski spremljena i servirana i svako je izvrsno na svoj način. Presudile su sitnice u osobnim preferencijama, pa je pobijedio David Skoko, iako su za nas obojica pobjednici, komentirali su težak zadatak članovi žirija. Da je tomu tako, pokazali su ostali gosti koji su s istim užitkom degustirali oba jela.

Prvi put na manifestaciji su kuhali i biogradski ugostitelji te kuhari iz kulinarskog studija Majstor kuhar. Bilo je svega, od slavonskog čobanca, viške pogače, ribljih specijaliteta, janjetine s graškom do tradicionalnih slastica.

- Otac i ja otvorili smo konobu ove godine i ovo nam je odlična prilika da predstavimo našu domaću teletinu ispod peke, jer smo specijalizirani za jela s roštilja i peku. Ovaj događaj je izvanredan i mislimo da bi ga trebao imati svaki grad, da se vidi cjelokupna gastronomija Dalmacije i cijele Hrvatske, da se predstavimo turistima, rekao je jedan od sudionika Leo Nikolić.

- Mi smo bili ovdje i prošle godine i jako nam se sviđa, a upravo jedemo fini i pikantni brudet od žaba i jegulje, komentirali su posjetitelji Sanja i Ivan pred stolom opuzenske Udruge za očuvanje neretvanske baštine.

- Na gastro manifestacijama u Biogradu sudjelujemo godinama, a večeras kuham brudet od hobotnice sa čičvardom i palentu za prilog i dalmatinsku pašticadu s njokima, evo vidite da nam se gosti stalno vraćaju za stol, rekla je gospođa Jelica iz jednog biogradskog restorana.

- Jako nam se svidjelo, ambijent bazena Ilirije je odličan, komentirala je skupina gostiju koji su u Biograd na Moru stigli iz Austrije.

Na bazenu je predstavljen i novi koncept pripreme hrane na otvorenom, Ofyr roštilj, proizvod koji je na globalnom tržištu samo tri godine.

- Vatra zagrijava metalnu površinu koja je posebno izrađena za pripremu hrane, optimalno održava temperaturu, hrana se ne lijepi za nju, tako da u principu nema direktnog kontakta s vatrom, znači nema karboniziranja, nema isušivanja namirnica i one ostaju sočne. Svake godine sve više ugostiteljskih objekata ga koristi, jer omogućava interakciju šefa kuhinje s gostima na terasi, istaknuo je Robert Hajdek, zastupnik za Ofyr u Hrvatskoj.

Drugu večer Gastro Biograda, predstavili su se domaći vinari i sirari.

- Proizvodimo samo kozji sir, oko sedam sireva dnevno, a imamo pauzu samo dva mjeseca u godini. Prodajemo najviše s "kućnog praga" i zadovoljni smo, kući nam se vraćaju, a dobili smo i mnogo plaketa i nagrada za kvalitetu, kaže sirarka Nada Milić koja svoj OPG ima u Žegaru.

Sirari kažu da nemaju problema s plasmanom svojih proizvoda, a neki od njih ni ne planiraju povećanje proizvodnje jer smatraju da bi tako izgubili na kvaliteti. Slično razmišljaju i vinari, iako je potražnja za hrvatskim vinima velika. Jedan od njih je i Šime Škaulj, pionir vinarstva Ravnih kotara iz Nadina.

- Mi vina izvozimo u Austriju, Njemačku, Poljsku i Švedsku, ali se zasad nemamo namjeru širiti, jer sve su to snažna i moćna vina koja moraju odležati pet-šest godina da bismo mogli stvoriti dodanu vrijednost. Vino jednostavno mora sazreti, objašnjava Šime Škaulj. Zbog njegovih vina u Hrvatsku je došao i švedski kralj Gustav XVI koji je posjetio njegovu vinariju u Nadinu. Zbog toga je od kralja dobio dopuštenje da proizvede vino s njegovim imenom uz uporabu kraljevskog pečata.

- To vino ćemo plasirati na tržište tek za četiri godine. Radi se o crnom vinu, mješavini caberneta i merlota, berba 2016., i mislim da će to biti najbolje vino iz našeg podruma, taman će sazreti za još četiri godine i naravno, odležati u drvu, otkriva Škaulj.

Njegov kolega Tomislav Glavić iz nadinskog Kervina ipak planira izgradnju novog vinskog podruma, a nada se i sufinanciranju iz EU fondova.

- Ovdje imamo pet vina, Merlot berba 2015., Cabernet berba 2015.,kupažu crnih vina berba 2017., rose 2017. Nemamo problema u plasmanu vina, a kako nemamo veliku proizvodnju, nekih 10 -15 tisuća litara godišnje, ići ćemo u proširenje proizvodnje, kaže Glavić.

Božo Glavić se proizvodnjom vina bavi osam godina, a kako je shvatio da ima sve više kupaca, odlučio je ove godine izaći na tržište.

- Nadam se da će to ići kako sam zamislio, a odazvao sam se Gastro Biogradu jer je to prilika za poslovne kontakte i puno veću interakciju s kupcima, pojašnjava svoj poslovni potez Božo Glavić.

Radoslav Bobanović iz Masvina Polača, osim vina predstavio je i maslinovo ulje koje je među top deset Mediterana.

- Masvin je jedinstven jer je nastao na minama, dakle neposredno nakon rata dok smo još čistili prostor od mina. Zadovoljni smo, bavimo se vinom, smokvama i maslinovim uljem, a evo, na primjer, naš žuti muškat isporučujemo našim crkvama jer ga svećenici koriste tijekom misa, govori Bobanović.

Gostiju je bilo iz cijele Hrvatske i Europe, a njihov zajednički komentar degustacije hrvatskih jela, vina i sireva bio je " odlično, fantastično, Hrvatska definitivno ima svoje adute na svjetskoj gastro-turističkoj sceni".

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve