EU se okreće gospodarskom razvoju baziranom na istraživanju i inovacijama, a Mali tehnopolis upravo će to osigurati Samoboru

Na panel diskusiji sudjelovali su Davorin Štetner, Mario Turalija, Julije Domac, Ante Magzan i Radoslav Barišić/Dalibor Urukalović/PIXSELL Na panel diskusiji sudjelovali su Davorin Štetner, Mario Turalija, Julije Domac, Ante Magzan i Radoslav Barišić/Dalibor Urukalović/PIXSELL

Osim ulaganja u prioritete Strategije pametne specijalizacije, investicijski prioritet je IT sektor, za koji je RH na raspolaganju 362 milijuna eura.

Primjeri dobre prakse, uspostava mogućih poslovnih suradnji i prezentacija budućih usluga i aktivnosti projekta Mali tehnopolis Samobor predstavljeni su na regionalnoj konferenciji Samobor Tech Connect u sklopu projekta Poslovni uzlet, u organizaciji Grada Samobora, Poduzetničkog centra Samobor i Poslovnog dnevnika. Promicanje pozitivne i uspješne priče, povezivanje malog i srednjeg poduzetništva s lokalnom zajednicom ciljevi su projekta Poslovni uzlet koji Poslovni dnevnik provodi već šestu godinu zaredom, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević. 

Učiti jedni od drugih
Broj nezaposlenih u Samoboru na povijesnom je minimumu i ovaj grad može biti primjer svim hrvatskim gradovima, rekao je gradonačelnik Samobora Krešo Beljak. 

"Unazad pedesetak godina organizirali smo cijeli niz događanja, projekata i okupljanja, a za ono što je Samobor danas zahvaljujemo nekoliko generacija. Danas smo najuspješniji grad u Hrvatskoj. Mali tehnopolis još je jedan u nizu projekt na koje ćemo biti izrazito ponosni. Nadam se da ćemo učiti jedni od drugih kako bismo pozitivno utjecali ne samo na Samobor već i na cijelu Hrvatsku", istaknuo je Beljak. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u veljači ove godine broj registriranih nezaposlenih osoba u Samoboru bio je 785, čime se nastavlja pozitivan trend smanjenja broja nezaposlenih. Bilježe i kontinuirani porast broja stanovnika. Grad Samobor je ove godine povećao sredstva za poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru, a tijeku je javni poziv. Potiče se osobito zapošljavanje mladih, a poslodavci koji će zaposliti osobu do 30 godina dobit će i veću subvenciju.

Osim zapošljavanja mladih, potiče se i zapošljavanje u proizvodnom sektoru, s čime dolaze i veće potpore. Ovo je jedna u nizu mjera kojima Samobor potiče zapošljavanje, a može se pratiti i povećanje broja otvorenih obrta u odnosu na zatvorene. 

 

Beljak

Cilj nam je poticati i pratiti razvoj naših poduzetnika.

"Padu nezaposlenosti doprinijele su mjere poticanja razvoja u gospodarstvu, poput potpora (samo)zapošljavanju, potpora za kapitalna ulaganja u proizvodnji i slično, koje se iz godine u godinu realiziraju u sve većim iznosima, ali i potpore u poljoprivredi koje kontinuirano podupiru održavanje i potiču daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Tu su i druge mjere gospodarske politike, a treba istaknuti i kako je Samobor grad bez prireza",  rekao je Beljak. "Naš je cilj poticati gospodarstvo i pratiti razvoj naših poduzetnika i obrtnika koji su iznimno uspješni", ističe.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kontinuirano podržava razvoj regionalnih tehničkih centara, poduzetničkih inovacija i novih industrija. Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, s pripadajućim pravilnikom, stvoren je okvir kojim se mogu potaknuti veća ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, i to kroz porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i dohodak, navela je Ivana Soić, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta.

"Ministarstvo je ujedno koordinator provedbe Strategije poticanja inovacija RH u razdoblju od 2014. do 2020. kojim se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno potiču inovacije kao temeljna vrijednost uspješnog gospodarstva i nas kao društva u cjelini. Osnivanje Inovacijskog vijeća za industriju RH, osnovanog odlukom Vlade u prosincu 2017. godine, stvorene su pretpostavke za stvaranje potrebnog institucionalnog okvira kako bismo mogli što bolje potaknuti inovaciju. Ulaganje EU za sljedeće razdoblje do 2027. bit će usmjereno na pet glavnih ciljeva: na pametniju Europu, usmjeravanje razvoja digitalizacije, gospodarsku preobrazbu, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu te Europu bližu građanima", istaknula je Ivana Soić. 

Novi pristup EU
Održan je intervju 2 na 1 koji je moderatorica Majda Mikulandra vodila s Dianom Krčmar, načelnicom Sektora za inovacijsku politiku te Brunom Grubešićem, voditeljem Službe za pripremu programa poticanja istraživanja, razvoja i inovacija iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tema intervjua bila je Nacionalna strategija pametne specijalizacije RH 2016.-2020., značaj regionalnih centara i tehno inkubatora te značajke kohezijske politike EU za razdoblje 2021.-2027.

"Europska unija pokrenula je inicijativu za novi pristup gospodarskom razvoju koji se bazira na ciljanoj podršci istraživačko-razvojnih aktivnosti i inovacijama za države članice, čime bi se definirala područja specijalizacije koja najbolje odgovaraju ulagačkom potencijalu. Tako je Republika Hrvatska 2016. donijela odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije temeljem koje smo identificirali pet tematskih i 13 podtematskih prioritetnih područja koja imaju najveći potencijal za ulaganja u istraživanje i razvoj te za daljnji rast i razvoj hrvatskog gospodarstva. Donošenje Strategije pametne specijalizacije bio je obvezujući preduvjet za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Tematski cilj 1 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija.", istaknula je Krčmar. Osim ulaganja u prioritete Strategije pametne specijalizacije, investicijski prioritet je IT sektor, za koji je Republici Hrvatskoj na raspolaganju 362 milijuna eura.

"Naglasak je na uspostavi inovacijskog ekosustava, uz pomoć kojeg bi se povezali svi dionici u procesu razvoja poduzetništva i privlačenja potencijalnih investitora. Danas je teško zadržati talente, tu Hrvatska stoji loše, stoga nam je potrebna infrastruktura ali i ulaganje u pametne vještine za poduzetnike bez kojih nema napretka i razvoja gospodarstva", zaključio je Grubešić. U sklopu konferencije održana je i zanimljiva panel diskusija pod nazivom Mogućnosti financiranja startup tvrtki i ICT sektora - iskustva i primjeri dobre prakse - iskorištavanje sredstava iz EU fondova za IT sektor i alternativni oblici financiranja.

Premda realan sektor dobro povlači sredstva iz EU fondova, na natječajima često tvrtke ne prolaze zbog dokumentacije i kompliciranosti sustava, uz veliku potražnju za konzultantima, istaknuto je na tribini. "U prošle tri godine potaknuli smo 9,3 milijarde kuna investicija različitim financijskim instrumentima i nepovratnim potporama", rekao je Marijo Turalija, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a te dodao da su zabilježili uspjeh i u povlačenju sredstava putem ESIF financijskih instrumenata Mikro i Malih zajmova.

Jedan od alternativnih načina financiranja je crowdfunding, a platformu je u Hrvatskoj prva uspostavila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. "Riječ je o društveno korisnim projektima. REGEA pripada javnom sektoru, no tajna uspjeha je poduzetničko razmišljanje; sve ima vrijednost u vremenu i novcu, uz vrijednost samog djelatnika. Želimo vratiti na scenu javno-privatno partnerstvo, što nastojimo ministarstvima predstaviti kao dobar iskorak", istaknuo je ravnatelj REGEA-e Julije Domac. Informiranost startupa nije na lošoj razini već je problem kompleksnost procesa, smatra direktor tvrtke HUB 385 Ante Magzan. 

Alternativni izvori financiranja
"Zato postoje alternativni izvori financiranja. Crowdfunding - ako imate super ideju u koju vjerujete, prezentirate to općoj javnosti. Ako imate ideju, razgovarajte s onima koji vas znaju usmjeriti", rekao je. Tvrtka ZICER u čijem prostoru danas na Zagrebačkom velesajmu radi više od 300 ljudi, danas bilježi značajan rast u poslovanju, istaknuo je pomoćnik direktora tvrtke Radoslav Barišić. "Da bi ideja mogla postati biznis, treba rada, iskustva i mentoriranja kako bi proizvod postao komercijalan", poručio je Barišić. "Zaboravite banke, to je prva stvar. U Hrvatskoj nedostaje poticaj visoke politike. Ulažemo novac u hrvatske startupove, u 11 godina uložili smo oko 40 milijuna kuna. Moramo krenuti s debirokratizacijom; što je kraći protok informacija, to će sistem bolje funkcionirati", zaključio je predsjednik CRANE-a Davorin Štetner.

Manjak radne snage

Danas se više zaradi sa strukom nego fakultetom
Održana je tribina na temu poduzetničkih inkubatora i novih tehnologija u službi regionalnog razvoja. Ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor Davor Škiljan istaknuo je da koriste fondove EU te da njihovi učenici s veseljem dolaze na nastavu na kojoj pametne mobitele koriste u edukativne svrhe. "Imamo predmete lišene teorije, naglasak je na praksi, tu se stječe kompletno znanje", rekao je Škiljan. Srednja strukovna škola Samobor može se pohvaliti inovativnim predmetima, kurikulumima i inovacijama, što je čini poduzetničkim inkubatorom. Manjak i fluktuacija radne snage problem je s kojima se suočava većina IT tvrtki. Sergio Galošić iz tvrtke Klimaoprema rekao je da su zbog navedenog problema razmišljali i o pokretanju interne akademije za preobrazbu lokalnog kadra, a jedan od primjera je suradnja s obrtničkom školom u Novoj Gradiški. "Danas se više može zaraditi sa strukovnim obrazovanjem nego nekim fakultetom. Treba ulagati u znanje, edukaciju, rukovodeće vještine. Moramo stvoriti pozitivan poduzetnički duh u Hrvatskoj, potaknuti Ministarstvo gospodarstva da krene u digitalnu transformaciju kako bismo bili konkurentniji", istaknuo je Galošić. S njime se složio i Tomislav Cikač iz tvrtke Proklima koja u tvrtki ima nekoliko mentora koji rade s učenicima strukovnih škola od početka školovanja. "Moramo ulagati u njih, nemamo izbora", smatra. Tvrtka Holofiction pionir je novih tehnologija, a znanje su, rekao je direktor Filip Šarić, stekli na vlastitoj koži. "Izazov je savladati tehniku i sve probleme jer u sam razvoj potrošite i vremena i novca. Prošli smo puno grešaka kako bismo nešto stvorili, zato bi se unutar budućeg Malog tehnopolisa trebala omogućiti edukacija", smatra, a s njime se složio i Bruno Kovačić iz tvrtke Axilis, koja se bavi razvojem weba i mobilnih softverskih rješenja za klijente, u kojoj se svake godine školuju studenti s FER-a i FSB-a. "Važan je proces inovacije i osposobljavanja za moderne tehnologije; strukovna zanimanja treba staviti u njezinu službu", zaključio je Viktor Radošević iz tvrtke Rimac automobili, koja danas zapošljava više od 530 ljudi iz 26 zemalja svijeta.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve